DOGAĐANJA U SUBOTIČKOJ BISKUPIJI

PROŠTENJE SV. ANE NA KERSKOM GROBLJU

Blagdan sv. Joakima i Ane, roditelja BDM, svečano je proslavnjen misama proštenja 31. srpnja, u kapelici Kerskoga groblja posvećenoj sv. Ani, koja pripada župi sv. Roka. Svečanu svetu misu toga je dana na hrvatskom jeziku u 9 sati predslavio mladomisnik župe Marija Majka Crkve, vlč. Ivica Ivanković Radak zajedno s domaćim župnikom, preč. Andrijom Anišićem te mons. Markom Forgićem, duhovnikom sjemeništa "Paulinum".

U svojoj propovijedi, mladomisnik je naznačio kako slaviti sv. Anu znači slaviti i sv. Joakima, Marijina Oca, budući da ih je "nemoguće razdvajati, jedno bez drugoga ne idu" te nam stoga Crkva na razmišljanje stavlja jedan uzorni bračni par. Osim toga, razmišljajući o otajstvima iz Marijina života, najbolje upoznajemo i svjedočansko življenje njenih roditelja. I to ponajprije iz Navještenja Isusova rođenja Mariji, Isusova rođenja odnosno djetinjstva, te Marijine boli dok je stajala pod Isusovim križem i trenutka kada je podnijela najveću žrtvu koju jedna majka može dati, kad je žrtvovala svojega Sina. No, unatoč tomu, istaknuo je mladomisnik, ne trebamo se bojati i misliti kako su velika djela pridržana samo svetima i izabranima, koji su "dopustili da milost učini svoje". Potom je poručio roditeljima da usred nastojanja i sve brige koju posvećuju svojoj djeci ne zaborave da i Bog čini svoje. Jer, danas kad sve ide pomalo naopako, žive i lude mlade godine u kojima se često ne snađu niti roditelji, a još manje sama djeca, razlog su da uvidimo kako "osim našeg ljudskoga elementa u odgoju treba imati povjerenja u Boga, ali tako da Božja milost bude u suradnji s našim nastojanjima, i da u okviru naših nastojanja ostavimo uvijek mjesta i za Boga i njegovu milost", zaključio je mladomisnik.

Misu proštenja pjevanjem je pratio župni zbor predvođen s. Silvanom Milan, te glazbenom pratnjom Filipa Čelikovića.

Istoga su dana mise proštenja slavljene i u 8 sati na mađarskom, odnosno u 17 sati na hrvatskom jeziku, a predslavio ih je župnik Andrija Anišić.

Dodajmo da će od sljedeće godine, misa proštenja na groblju biti slavljena samo misom u 18 sati, na sam blagdan sv. Ane kojega Crkva slavi 26. srpnja. Naime, do sada su svete mise slavljene i na sam blagdan te u prvu nedjelju nakon blagdana sv. Ane. Tu je odluku uz podršku župljana i nazočnih vjernika na ovogodišnjem proštenju donio župnik Andrija, objašnjavajući kako župa sv. Roka ima već nekoliko proštenja, počevši od zaštitnika župe sv. Roka, suzaštitnice župe, bl. Marije Propetog Isusa Petković i sv. Josipa. (Ž.Z.)

Hodočasnici iz Titela kod Gospe Snježne

Vjernici župe Uznesenja Blažene Djevice Marije iz Titela hodočastili su 5. kolovoza Gospi Snježnoj u Tekijama. Tekije su naime od davnih vremena tradicionalno mjesto susreta titelskih vjernika katolika i naše Nebeske Majke. U prošlosti se na hodočašće išlo pješice ili zapregom (50 km), kad su vjernici vođeni vjerom i ljubavlju prema BDM svladavali sve poteškoće i tražili njezin iskreni zagovor.

Misno slavlje na mađarskom jeziku istoga dana predslavio je subotički biskup dr. Ivan P?nzes. Središnje euharistijsko slavlje na hrvatskom jeziku predslavio je požeški biskup mons. Anton Škvorčević u kocelebraciji sa subotičkim biskupom dr. Ivanom P?nzesom, beogradskim nadbiskupom i metropolitom mons. Stanislavom Hočevarom, đakovačko-srijemskim biskupom mons. Marinom Srakićem i generalnoim vikarom za Srijem, mons. Đurom Gašparovićem. U svojoj se propovijedi biskup Škvorčević posebno obratio zagovornici BDM i njenoj ljubavi prema nama, ljubavi koja bi nam trebala biti put ka njenom Sinu, Isusu Kristu. Istaknuo je zatim kako je ona svojim životom i svojim prihvaćanjem vjere u Boga Oca, ali i svojim stoičkim odnosom prema muci svojega Sina, pokazala dubinu vjere, jer je znala da je u križu spasenje za svu njenu djecu, djecu koju joj je dao njen Sin pred smrt na križu, rekavši - "Ženo, evo ti sina" i učeniku - "Evo ti majke". Vjerovala je Bogu od početka, a time i zaslužila odlazak u slavu nebeskomu Ocu. Stoga naša molitva upućena njoj kao nebeskoj Majci, dolazak na njena svetišta dobivaju još veću snagu. No, tu molitvu treba shvatiti samo kao molbu zagovora prema njenom Sinu, jer samo udružena njena i naša molitva može dati rezultata i "snažnije dotaknuti srce Isusa Krista". Kao što je zajedno s apostolima molila na Pedesetnicu i time ojačala snagu vjere apostola do dolaska Duha Svetoga, tako i nama pomaže svojim posredovanjem kod Sina da možemo zavrijediti spasenje, zaključio je biskup Škvorčević.

Na kraju svete mise, svim nazočnima, a osobito biskupima i hodočasnicima iz Hrvatske, Banata, Bačke i Srijema, zahvalio se mons. Đuro Gašparović.

Radomir Hucki

Spomen o 5. obljetnici smrti

i 55. obljetnici rođenja

dr. sc. ANE GABRIJELE ŠABIĆ

(6. IX. 1950. - 12. VIII. 2000.).

Misa zadušnica za Anu Gabrijelu Šabić

Misu zadušnica o 5. obljetnici smrti dr. Ane Gabrijele Šabić, znanstvenice, spisateljice i profesorice, posebice s područja vjerskoga, književnog i jezičnog odgoja i obrazovanja, u subotičkoj župi sv. Roka 12. kolovoza služio je župnik te župe, preč. Andrija Anišić. Predstavljajući kratko njen život i rad, preč. Anišić istaknuo je kako Hrvati Bunjevci imaju razloga biti ponosni, budući da je Ana G. Šabić i danas prisutna u Subotici, zasada u župi sv. Roka, po njezinu poprsju koje je izradio akademski kipar Mladen Mikulin iz Zagreba, a koje su dali podići njezini prijatelji, suradnici i štovatelji iz domovine Hrvatske i zavičaja Bačke. Osim toga, ona će u svom zavičaju biti prisutna i po svojoj riječi u mnogim knjigama kojih je autorica ili suautorica. Naime, Ana G. Šabić darovala je više od tisuću knjiga iz njezine osobne knjižnice, da budu pohranjene u Katoličkom institutu za kulturu, povijest i duhovnost "Ivan Antunović", koje će ljubitelji pisane riječi moći čitati u Hrvatskoj čitaonici u Subotici.

Osim mise u župi sv. Roka, istoga je dana misu zadušnicu u Aninu rodnom mjestu Tavankutu služio župnik župe Srca Isusova, preč. Franjo Ivanković, dok je misa zadušnica u Zagrebu služena u njezinoj župi Tijela Kristova u Sopotu.

Na ovim su se misama okupili Gabrijelina rodbina, prijatelji, kolege i poštovatelji iz Hrvatske i zavičaja Bačke, Katolički institut za kulturu, povijest i duhovnost "Ivan Antunović" i Hrvatska čitaonica u Subotici te Interdisciplinarna Katehetska radna ekipa Symbolon u Zagrebu.

Ana Gabrijela Šabić, (1950.-2000.) rođena je u Tavankutu kraj Subotice. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu završila je studij hrvatskoga jezika i književnosti te studij komparativne (svjetske) književnosti, gdje je također magistrirala odnosno doktorirala. Studirala je također i na Institutu za teološku kulturu laika Katoličkoga bogoslovnoga fakulteta u Zagrebu. Suosnovateljica je, suvoditeljica, urednica i (su)autorica više knjiga i drugih publikacija interdisciplinarne Katehetske radne ekipe Symbolion. Kao članica interdisciplinarnih ekipa Paks i Symbolion, bila je suorganizatorica i suvoditeljica brojnih znanstveno - stručnih projekata i intenzivnih višednevnih seminara/skupova za trajnu izobrazbu vjeroučitelja (svećenika, redovnika, redovnica, vjernika laika) i drugih učitelja (profesora), posebice s područja jezičnoga i književnoga odgoja i obrazovanja, u domovini i inozemstvu.

S nastavnim radom na visokim učilištima započela je kao gost profesor na Katehetskom institutu Katoličkog bogoslovnoga fakulteta u Zagrebu, zatim kao profesor vanjski suradnik i konačno kao stalni profesor na istoimenom Institutu. Radila je također kao voditeljica vježbi iz metodike jezičnoga i književnoga odgoja i obrazovanja na Pedagoškoj akademiji u Zagrebu, a sudjelovala je kao profesor vanjski suradnik u izvođenju poslijediplomskoga studija iz metodike književnoga odgoja i obrazovanja na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Objavila je više znanstvenih i stručnih radova, poglavito s područja vjerskoga, književnoga i jezičnoga odgoja i obrazovanja. Na temelju objavljenih knjiga i drugih radova, Znanstveno - nastavno vijeće Filozofskoga fakulteta u Zagrebu izabralo ju je 1990. godine u znanstvenoistraživačko zvanje znanstveni suradnik, a godine 1993. u zvanje višega znanstvenoga suradnika. Na Katolilčkom bogoslovnom fakultetu izabrana je u znanstveno - nastavno zvanje sveučilišnoga docenta u srpnju 2000. godine.

Željka Zelić