[Home] [Sadrzaj] Godina: XIII     Broj: 11(133)     Subotica, novembar 2005.  

POVIJESNI KUTAK - Pise: Stjepan Beretic

Kaptoli na podrucju danasnje Suboticke biskupije

Poznato je da je na podrucju Suboticke biskupije u srednjem vijeku - prije dolaska Turaka - bilo mnostvo samostana, prepozitura i opatija. Na osnovu 2003. godine u Kalaci izdane karte, ovdje spominjemo samo one zborne kaptole koji su ovdje postojali.

Sto je kaptol?

U Katolickoj crkvi kaptol je zbor svecenika - kanonika. Kanonik (canonicus) je u Katolickoj crkvi klerik, clan katedralnog kaptola. Kanonici su po ustaljenom rasporedu u koru katedrale zajedno molili casoslov, obavljali su bogosluzje i ispovijedali u stolnoj ili zbornoj crkvi (katedrali), a sjedisnom biskupu su pomagali u upravljanju biskupijom. Kanonici su vodili i skolstvo, kako u biskupskom sjedistu, tako i po biskupiji. Posebna im je briga bila odgoj biskupijskog svecenstva. Kanonici su za svoju sluzbu od biskupa dobivali nadarbinu (posjede zemlje ili sume). Kaptol u sjedistu biskupije zove se katedrala ili stolni kaptol (capitulum cathedralis), a kaptol u kojem drugom mjestu biskupije zove se kolegijalni ili zborni kaptol (capitulum collegiale, capitulum collegiatum). Na celu stolnoga ili zbornoga kaptola stoje prepoziti ili prepost. Kanonik zaduzen za skolstvo zvao se kanonik lektor. Kanonik kantor je bio zaduzen za pjevanje i blagdanski red u stolnoj crkvi. Kanonik kustos je bio cuvar inventara stolne crkve. Do Drugog vatikanskog sabora su u svecanoj liturgiji imali mitru, stap i prsni kriz - kao biskupi. Katedralni su kaptoli preko generalnog vikara obavljali biskupske funkcije za vrijeme upraznjene biskupske stolice, a od 13. stoljeca katedralni kaptoli su birali dijecezanskog biskupa. Kanonici se pojavljuju u razdoblju od VI. do XI. stoljeca. Neki su kaptoli zivjeli poput redovnika po pravilima svetoga Augustina. Kanonik nosi reverendu obrubljenu crvenim obrubom, te pojas i biret crvene boje. Velika je povijesna uloga kaptola buduci da su kaptoli bili zaduzeni obrazovanjem buducih svecenika i opcenito skolstvom. Po svome poglavaru prepozitu, zborni kaptoli su se zvali prepoziture.

Titelska prepozitura svete Mudrosti

Na podrucju danasnje Suboticke biskupije najstariji zborni kaptol bio je onaj u Titelu. Osnovan je 1077./93., a postojao je do provale Turaka - 1541. godine. Nosio je naslov Prepozitura svete Mudrosti. Jedan od njegovih kanonika je bio Laurentius, kojega je kralj Bela II. imenovao svojim kapelanom 1138. godine. Od znamenitijih ljudi titelsku prepozituru je posjedovao i kardinal Tomo Bakac (* 1442. + 1521.), kraljevski kancelar, djurski i egerski biskup, administrator zagrebacke biskupije, ostrogonski nadbiskup i ugarski primas. Sudjelovao je u izboru pape. Titelska prepozitura je 1498. godine ekonomski dostigla backi zborni kaptol, sto se vidi iz podatka da je titelski zborni kaptol morao, kao i Bac, osigurati po 50 konjanika.

Prepozitura u H jszentlorincu

U mjestu H jszentlorinc, u nekadasnjoj Bodroskoj zupaniji, zborni kaptol je osnovan 1173./84., a postojao je sve do 1543. pod imenom Prepozitura svetoga Lovre. Dok tu prepozituru jedni smjestaju u okolicu Apatina ili Sonte, drugi misle da se nalazila juzno od Baje, na podrucju sela Baskut (Vask£t). Kalacko-Backi nadbiskupi su kasnije u povijesti uglednijim svecenicima davali naslov propozita svetoga Lovre od H jszentlorinca. Taj naslov je 1851. godine dobio somborski zupnik Franz Wagner, suboticki zupnici B‚la Czorda 1854. i Ivan Probojcevic 1885. a danas naslov prepozita od H jszentlorinca nosi kancelar Suboticke biskupije msgr. Istv n Koncz. Zborni kaptol u H jszentlorincu se najdulje odrzao. Naslov prepozita svetoga Lovre je dobio i Vinko Zanic, kanonik nekadasnje Modruske biskupije 1861. godine.

Backi prvostolni i zborni kaptol

Najmladji je bio zborni kaptol u Bacu, koji je, prema spomenutoj karti, osnovan u 15. stoljecu. Veliki povjesnicar Kalacko-Backe nadbiskupije Istv n Katona, medjutim navodi, da je backi kaptol osnovao sveti kralj Ladislav, kad je 1090. u Bac smjestio nadbiskupsko sjediste. U vrijeme svetog Ladislava backi je kaptol bio prvostolni kaptol. Kad je ustrojena Kalacka nadbiskupija, 1135. godine backi prvostolni kaptol postao je zborni kaptol. Kao zborni kaptol Backi je kaptol je 1332. godine imao dvanaest kanonika. Osim prepozita te godine se spominju imena kanonika: lektor Stephanus, kantor Laurentius, kustos Gallus, i jos osmorica kanonika. Kad su Turci 1526. godine opustosili Bac, nestao je i backi zborni kaptol. Nadbiskup J˘zsef Batth ny stajao je na celu Kalacko-Backe nadbiskupije od 1760. do 1776. On je podigao veliku backu zupnu crkvu svetoga Pavla i bavio se mislju da obnovi backi zborni kaptol. Njegova se zelja nije ispunila. Naslov backog malog prepozita nosi od vremena kraljice Marije Terezije kanonik koji u koru kalacke prvostolnice ima peto kanonicko sjedalo.

Prepozitura od Oronta

Pokojni suboticki biskup Matija Zvekanovic spominje jos Prepozituru u mjestu Oront ili Arnat - negdje izmedju Apatina i Sonte. U kalackim sematizmima citamo da je pripadao Kanonicima Jeruzalemskog svetog groba. Svoj procvat dozivjela je 1286. godine. Naslov prepozita od Oronta je, izmedju ostalih, nosio somborski zupnik Erno Kelle od 1852. do 1866. godine.

Prema: Lakatos Andor, A Kalocsa-B csi Foegyh zmegye t”rt‚neti sematizmusa (1773-1923), Kalocsa, 2002;

Katona, Stephanus, Historia metropolitane Colocensis ecclesiae, Kaloca, 1800, 1. i 2. svezak;

Magyar Katolikus Lexikon, Budapest, 1993, 1. i 4. svezak


Izrada: [Tipp-Topp System]