POVIJESNI KUTAK - Piše: Stjepan Beretić

Opatije i samostani na području Bačke

Poznato je da je Kalačko-Bačka nadbiskupija do provale Turaka imala jedan kaptol u Kalači, a drugi u Baču. Bački je kaptol bio veći i bogatiji. Od 1080. do 1526. godine Bač je bio i nadbiskupsko sjedište, u kojem su kalačko bački nadbiskupi bar povremeno stolovali. Osim dva stolna kaptola postojali su i zborni kaptoli, u Titelu i u H jszentl?rincu. No osim kaptola na srednjevjekovnom području Subotičke biskupije djelovale su i opatije i brojni samostani. Na području Bačke je cvjetao najljepši redovnički život. To potvrđuje činjenica, piše biskup Matija Zvekanović, da je ovdje postojalo 10 opatija. Opatija je samostan u kojem je poglavar opat ili opatica. Samostanski poglavar benediktinskog samostana se zove opat.

Benediktinci ili Red svetog Benedikta je najstariji katolički monaški red. Utemeljio ga je sveti Benedikt Nursijski 529. godine. Prvi benediktinski samostan je osnovan na Monte Cassinu 529. godine. Za isti je red 1530. godine sveti Benedikt sastavio Pravilo. U isto vrijeme se razvijala i ženska grana reda - benediktinke. Geslo reda je ora et labora = moli i radi. Zato se redovnici svetoga Benedikta odlikuju dubokom molitvom, napose zajedničkom, kao i tjelesnim i intelektualnim radom. Benediktinci imaju osim tri zavjeta koje polažu drugi redovnici (poslušnost, siromaštvo i čistoća) još i četvrti, a to je zavjet stalnog boravišta. Benediktinci su od VI. do XIII. stoljeća neizbrisivo obilježili vjerski, društveni i kulturni život zapadnih kršćana. Benediktinci su doživjeli više obnova. Iz benediktinskog stabla su se rijekom povijesti razvili cisterciti i trapisti. Najnovija obnova u 19. stoljeću je benediktince označila kao izrazito kontemplativan red koji se ističe lijepom liturgijom i koralnim pjevanjem.

U Hrvatskoj su se benediktinci pojavili u prvoj polovici IX. stoljeća. Povijest ih je zapamtila kao ljude koji su širili i utvrđivali kršćanstvo, ali i glagoljicu među Hrvatima. Danas je u Hrvatskoj samo jedan muški samostan i osam samostana benediktinki. Na svijetu danas ima 170 muških samostana s 8000 redovnika i 300 ženskih samostana s 13000 redovnica. U povijesti su benediktinci imali 37000 samostana, a dali su 40 papa. Taj podatak jasno govori o ulozi toga reda u povijesti Crkve i naše biskupije. Benediktinci su stekli velike zasluge za kulturu i duhovnost hrvatskog naroda. U Mađarskoj je najglasovitiji benediktinski samostan u Pannonhalmi. Djeluje i danas. Taj se samostan latinski zvao Sveta gora Mađarske.

Benediktinci su djelovali i na području Subotičke biskupije

Benediktinska opatija svetoga Petra pokraj Bačkog Monoštora se nalazila u mjestu koje se zvalo Bodrogmonostor. Nema sumnje da je opatija postojala već u drugoj polovici 11. stoljeća. Svoj najveći procvat je doživjela oko 1327. godine. Veliki povjesničar Kalačko-Bačke nadbiskupije Istv n Katona je smatrao da je ta opatija bila cistercitska. Na području Bačkog Monoštora se nalazio i nekada utvrđeni grad Bodrog. Tu opatiju pokojni subotički biskup Matija Zvekanović naveo je kao prvu u nizu od 10 opatija koje su postojale na području današnje Subotičke biskupije. On piše da su u toj opatiji bili redovnici nepoznata reda. Na jednoj dunavskoj adi se kod današnjeg Bačkog Monoštora nalazio pavlinski samostan svetoga Križa. Povijest je cistercitsku opatiju i pavlinski samostan upamtila po sudskom sporu između dvije redovničke kuće oko jednog ribnjaka. Taj pisani spomen dvaju samostana je iz 1327. godine.

U razdoblju od 1241.-1299. zacijelo je djelovala opatija u Gornjem Adorjanu, benediktinski samostan i opatija. U tom se kraju 1340. godine spominje još jedan benediktinski samostan i opatija u Donjem Adorjanu. Godine 1237. povijest bilježi spomen benediktinskog samostana i opatije na području današnjeg Martonoša. U razdoblju od 1192. do 1241. odnosno 1242. spominje se i Derža kao sjedište benediktinskog samostana i opatije. U Senti se spominje od 1216. do 1241. godine također benediktinska opatija svetoga Salomona.

Tko su augustinci?

Regularni kanonici svetoga Augustina su djelovali također na području Subotičke biskupije. Biskup Zvekanović spominje i prepozituru kanonika augustinaca u Drži ili Derši. Smatra se da je bila negdje na području današnjega Bača. Njezino postojanje povijest zasigurno bilježi u vremenu od 1255.-1473. godine. Taj red je nastao iz pojedinih stolnih (katedralnih) kaptola koji su počeli živjeti po Pravilu svetoga Augustina. Iz redova tih redovnika Crkva je dobila 36 papa i više od 300 kardinala i mnoge biskupe.

Tko su ivanovci?

U Bačkoj su djelovali i pripadnici slavnoga viteškog reda Ivanovci. Imali su samostan i crkvu na mjestu današnjeg franjevačkog samostana u Baču, a opsluživali su u Baču i bolnicu. Ivanovci su spočetka bili redovnici čija je služba bila u njezi bolesnika, a od 1137. polaze u križarske vojne protiv muslimana. Od 1340. se zovu rodski vitezovi, od 1530. malteški vitezovi. Ivanovci su djelovali u Hrvatskoj sve do 17. stoljeća. U Baču su njihov samostan naslijedili franjevci. O tome u nekom novom broju.

Prema: Matija Zvekanović, Nova et vetera de Ecclesia Bačiensi - Suboticana, u prvom šematizmu subotičke biskupije, koji je izdan u Subotici 1968. godine; Opći religijski leksikon, Zagreb, 2002.; Katona Istv n, A kalocsai ?rseki egyh z t?rt?nete, I. dio, Kalocsa, 2001; Katona Istv n, A kalocsai ?rseki egyh z t?rt?nete, II. dio, Kalocsa,, 2003.