DOGAĐANJA U SUBOTIČKOJ BISKUPIJI

Obilježena 150. obljetnica crkve sv. Ilije proroka u Bođanima

Svečanom svetom misom Bođanci su obilježili 150. obljetnicu svoje crkve, posvećene starozavjetnom patronu sv. Iliji proroku. Kao duhovna priprava jubileju prethodila je trodnevnica. Na sam dan zaštitnika župe sv. Ilije, svečanu svetu misu ispred crkve predvodio je prijašnji župnik preč. Andrija Đaković, sada župnik u Slavonskom Brodu. S njim su suslavili vlč. Marijan Dej, dekan, preč dr. Andrija Kopilović, vlč. František Gašparovski, vlč. Josip Štefković te domaći župnik Josip Kujundžić uz asistenciju bogoslova i sjemeništaraca. Svetoj misi nazočio je i pravoslavni paroh otac Milić Dobrosavljević s pratnjom, te više stotina vjernika iz Bođana, Vajske, Bača, Plavne i Hrvatske. Lijepim pjevanjem svetu misu uzveličao je mješoviti crkveni zbor iz Vajske i Bođana, kao i dječji zbor iz Vajske pod ravnanjem Marije Ihas a svirao je Alen Kopunović Legetin, orguljaš požeške katedrale. Veoma sadržajnu i produhovljenu propovijed održao je preč. Andrija Đaković, gradeći paralelu iz života sv. Ilije i života današnjih vjernika, osvrnuvši se na sve prijašnje župnike i generacije koje su utkale trud, ljubav i molitvu u Božji hram tijekom stoljeća i pol koje je iza nas. Dakako, spomenuo je i vlč. Josipa Miloša, prijašnjeg župnika kojega je Bog baš toga dana pozvao k sebi. Nakon pričesti, crtice iz prošlosti Bođana i župe iznio je Josip Dumendžić Meštar, te pročitao prigodnu pjesmu. Prije Božjeg blagoslova domaći župnik uputio je birane riječi hvale predvoditelju misnoga slavlja, ostalim svećenicima i svim vjernicima. Župnik se također zahvalio obitelji Andrić za darovane elektronske orgulje iz Hrvatske. Nakon svete mise uslijedilo je osvježenje u vjeronaučnoj dvorani, da bi se nakon kraćeg vremena zvanice uputile u motel Provala, gdje su se svi našli za obiteljskim stolom uz tamburašku glazbu.

================

Selo Bođani od 1543. godine ima današnji naziv. Godine 1715. selo je dodijeljenoBačkoj župi. Pripada samostanu u Baču do 1761. godine, a od 1761. do 1769. godine Bođani su filijala koja pripada Plavni. Matice se vode od 1788. Franjevci iz Bača su dušobrižnici u Bođanima do 1808. godine, a od tada su biskupijski svećenici. Od godine 1808. do danas u Bođanima je djelovalo 20 svećenika. Godine 1936. bođanska crkva postaje ”vicaria sui iures”, a od 1956. godine župa. Crkva je obnovljena 2003. Tako je ova župa, koja nosi naslov starozavjetnoga proroka Ilije, a koja je jedina posvećena ovome svecu u Subotičkoj biskupiji, proslavila svoga patrona i 150. obljetnicu od izgradnje crkve.

Josip Dumendžić Meštar

HODOČAŠĆE BRATSKIH SELA

U povodu 25. obljetnice događanja u Međugorju, župa sv. Mihovila Arkanđela iz Bačkog Brega organizirala je hodočašće u svetište Kraljice Mira. U nedjelju 20. kolovoza u večernjim satima hodočasnici su poslije molitve u crkvi krenuli put Međugorja, svrativši pri tom u Bački Monoštor odakle je išao i velik broj monoštorskih župljana. Bereški župnik Davor Kovačević već nekoliko godina organizira ovakva hodočašća zajedno s vjernicima iz Bačkog Brega i Monoštora, tako da se može reći da su ova hodočašća postala tradicionalna. U ponedjeljak 21. kolovoza, poslije kraćeg odmora, vjernici ova dva šokačka sela iz Bačke su se uspeli na Podbrdo, odnosno Brdo Ukazanja. Tu su molili radosna i žalosna otajstva svete krunice, zahvalili se Gospi, prinijeli joj svoje želje i molitve, a pri silasku sa brda su molili slavna otajstva. Molitveni program u crkvi sv. Jakova započeo je u 18 sati, kada je bila prigoda i za svetu ispovijed, a potom je slavljena sveta misa. Sličan je program bio i drugoga dana, a u jutarnjim satima hodočasnici su uputili na brdo Križevac, gdje su pri uspinjanju do velikog betonskog Križa podignutog 1933. godine molili Križni put. Ostatak dana vjernici su iskoristili za posjet kipu Uskrslog Krista do kojeg su postavljena otajstva svjetla.

U utorak poslije večere malo se zapjevalo u naselju Vionice, gdje su mještani dva bratska sela bili smješteni, a neki su vrijeme iskoristili za večernju molitvu. U srijedu ujutro svetu misu u crkvi u Vionicama predvodio je vlč. Davor Kovačević. Poslije mise, vjernici su puni vjere, nade i ljubavi krenuli svojim domovima, s molitvom i pjesmom na usnama.

Zlatko Gorjanac

PROŠTENJE NA HRVATSKOM MAJURU

U nedjelju, 3. rujna, sadašnji i bivši stanovnici Hrvatskog Majura kao i brojni gosti među kojima su bili i Petar Kuntić, dogradonačelnik Subotice i Lazo Vojnić Hajduk, predsjednik Izvršnog odbora HNV–a, proslavili su svog nebeskog zaštitnika sv. Marka Križevčanina. Svetu misu je predvodio preč. Andrija Anišić, župnik župe sv. Roka u zajedništvu sa župnikom župe Presvetoga Trojstva iz Male Bosne preč. Ivanom Sabatkaijem. U prigodnoj propovijedi župnik Anišić je rekao kako je prostor oko ”Gabrićevog križa” na kojem se već dvanaest godina održava ovo proštenje ”sveto tlo za njega i za sve stanovnike Hrvatskog Majura, jer su kod tog križa puno puta plakali i uzdisali, puno puta zahvaljivali Bogu na primljenim milostima a najviše molili njegov blagoslov za svoje obitelji, za svoj život i mukotrpni rad na zemlji koji je rijetko kad bio adekvatno nagrađivan”. Propovjednik je ukazao da je upravo molitva pod ovim križem davala snagu da sve izdrže i svake godine marno i s ljubavlju obrađuju svoje njive, znajući da svojim radom nastavljaju Božje stvarateljsko djelo i osiguravaju mnogima kruh svagdašnji, pa i onima koji ga nisu zavrijedili jer ne znaju vrednovati njihov rad. U nastavku propovijedi je naglasio kako su se sv. Marko Križevčanin i njegovi sudrugovi u mučeništvu sv. Stjepan Pongracz i Melkior Grodziecki međusobno bodrili i hrabrili dok su podnosili mučeništvo. I mi se trebamo i kao vjernici i kao pripadnici jednog naroda međusobno podržavati i pomagati a ne neprestano napadati i boriti se jedni protiv drugih. One pak koji zlo čine treba opominjati bratskom opomenom i pomoći da prestanu zlo činiti, naglasio je propovjednik. Podsjećajući okupljene vjernike na muke koje su ova tri sveca podnijela podsjetio se svoga djetinjstva i svih onih koji su na tim prostorima činili i žrtve da bi prakticirali svoju vjeru. Mnogi su, među kojima je i on, pješačili svake nedjelje i po lijepom vremenu i po blatu i po šest kilometara do crkve da bi sudjelovali u svetoj misi i primili potrebn e milosti od Gospodina.

On je ukazao i na činjenicu da se u blizini Hrvatskog Majura sada nalazi trgovinski centar KTC iz Križevaca i da bi iduće godine trebalo pozvati i predstavnike toga Centra na to slavlje, jer su svi u Križevcima ponosni na svog sugrađanina sv. Marka, pa neka vide kako ga i mi ovdje častimo a uz njihovu potporu mogli bismo poraditi i na uređenju toga prostora kako bi svima koji tako radosno sudjeluju u proslavi toga proštenja bilo udobnije i ugodnije.

Na misi su i ove godine pjevanje predvodili župljani župe sv. Roka predvođeni s. Silvanom i mr. Ervinom Čelikovićem koji je pjevanje pratio na sintizajzeru.

Poslije sv. mise mnogi su se, u proštenjarskom ozračju, zadržali dugo u razgovoru i oživljavanju uspomena iz prošlosti kada je Hrvatski Majur vrvio od života i dječje cike ali i razgovarajući o aktualnim problemima i poteškoćama svakidašnjeg života težaka kako na Hrvatskom Majuru tako i drugdje. /Zv/

Dr. Andrija Kopilović primio zvanje ”Počasni građanin” Subotice

U okviru proslave Dana grada Subotice koja je 1779. godine proglašena slobodnim kraljevskim gradom, u petak 1. rujna dodijeljene su na svečanoj sjednici Skupštine općine zvanja ”Počasni građanin” i priznanja ”Pro Urbe”. Zvanje ”Počasni građanin” koje se dodjeljuje za istaknuto i trajno životno djelo u području znanosti, gospodarstva, umjetnosti, odgoja i obrazovanja, kao i za rezultate postignute u javnom životu i razvoju kulturnoga stvaralaštva, primio je svećenik Subotičke biskupije, dr. Andrija Kopilović. Zahvaljujući na primljenom priznanju kojim je ”ovaj grad pokazao osjetljivost za duhovne vrednote čovjeka i društva”, dr. Kopilović istaknuo je kako u primljenom priznanju ne vidi samo svoju osobu, nego prepoznaje svoju službu i službu svih njegovih kolega koji su svojim zvanjem okrenuti čovjekovoj duši. U tom smislu izrazio je želju da u budućnosti još odgovornije radi u svojoj službi na izgradnji duhovnosti, kulture i duha, kako bi naš život bez obzira na vjeroispovijest ipak bio oduhovljen, zaključio je dr. Kopilović.

Iznenađenja za počasnog građanina

Na dan uručenja zvanja ”Počasni građanin” Hrvatski kulturni centar ”Bunjevačko kolo” u 20 sati navečer priredilo je nesvakidašnje iznenađenje svom dugogodišnjem i vjerojatno najzaslužnijem članu, dr. Andriji Kopiloviću. Njegovi dugogodišnji suradnici, prijatelji iz različitih sfera društvenoga djelovanja i poštovaoci okupili su se u svečanoj dvorani Centra i čestitali mu na velikom životnom priznanju. U ime svih prisutnih čestitke je uputio predsjednik Centra Mirko Ostrogonac, a njemu su se pridružili gost iz Zagreba Vladimir Velnić, predjesnik Turističke zajednice grada Zagreba, gradonačelnik Subotice G?za Kucsera i u osobnim čestitkama mnogi drugi. Bilo je to doista pravo iznenađenje, kako je i sam dr. Kopilović priznao: ”Prvi put u životu moji su mi najbliži suradnici, među kojima je i moj bivši učenik a sada svećenik, lagali i preveli me 'žednog preko vode'. Nisam znao za ovaj susret, ali je ovo za mene dirljiv gest i zahvaljujem vam svima od srca na ovoj pažnji.” Vidljivo dirnut, dr. Kopilović je sa svima popričao i zahvalio na potpori ali i uputio poziv na zajedništvo koje nam je kao narodu najpotrebnije. /K. Č./

================

Dr. Andrija Kopilović rođen je u Bajmoku 11. svibnja 1941. godine. Studij teologije završio je u Zagrebu, magistrirao je 2002., a doktorirao 2004. godine na Papinskoj Teološkoj akademiji u Krakowu. Župnik je župe Marija Majka Crkve u Aleksandrovu u Subotici. Osim toga, prorektor je Teološko–katehetskog instituta, predsjedavajući Katoličkog instituta za kulturu, povijest i duhovnost ”Ivan Antunović”, član Biskupske konferencije Srbije, predsjednik komisije za vjeronauk BK Srbije, a trenutačno je angažiran oko osnivanja Teološkog fakulteta i izgradnje Bogoslovije ”Augustinianum” u Subotici.

Osim dr. Kopilovića, zvanje ”Počasni građanin” dobila je i Margit Karna, umirovljena glumica, dok su priznanje ”Pro Urbe” primili Zvonko Bogdan, estradni umjetnik, Elvira Husar, dirigentica i profesorica solo pjevanja, Dobrivoj Koledin, direktor JKP ”Čistoća i zelenilo”, a od institucija: Gerontološki centar Subotica i Općinska udruga umirovljenika. Priznanje ”Pro Urbe” dodjeljuje se osobama, ali i različitim organizacijama i institucijama, za istaknuta djela koja u velikoj mjeri doprinose ugledu Grada i Općine, podizanjem njegovih materijalnih i duhovnih vrijednosti.

Željka Zelić

PROSLAVA BLAGDANA SV. ROKA U SUBOTICI

Blagdan sv. Roka proslavljen je u istoimenoj subotičkoj župi u srijedu 16. kolovoza, svetom misom koju je predslavio župnik župe Marija Majka Crkve, dr. Andrija Kopilović, zajedno sa župnikom ove župe, preč. Andrijom Anišićem te nekoliko svećenika.

Uspoređujući naš život s hodočasničkim putem sv. Roka koje je obilježeno milosrđem, dr. Andrija Kopilović u propovijedi je istaknuo tri glavne poruke našega života tj. hodočašća, a na koje nas poziva i život sv. Roka. Prva među njima govori nam da smo hodočasnici i to na putu prema cilju tj. domu Očevu te u tom smislu svi imamo jednaka prava na zemlju koja nam je dana kao dar Božji. Druga poruka hodočašća ukazuje nam na to da je ono čin u kojemu se iskazuje ljubav, a uzići pak na hodočašće znači tražiti lice Božje. Isus nam je za sva vremena ostavio svoj lik utisnut u lik potrebnih, rekao je dr. Kopilović, pitajući se tko od nas danas nije prosjak i u potrebi, ustvrdivši nadalje da smo svi na neki način prosjaci, a ponajviše djeca koja vape za roditeljima, toliki obespravljeni, pogaženi, oklevetani i duhovni prosjaci. To je dokaz da je čovječanstvo na putu koji nije hodočasnički jer ne vidi čovjeka pored sebe i to čovjeka koji je postao najjeftinija roba, upozorio je propovjednik. Posljednja poruka hodočašća traži od nas da primijetimo one potrebe koje naše društvo najviše pritišću, a to je prije svega zaštita nerođenih. U tom smislu, sv. Rok kao zaštitnik od ”bijele kuge” zasigurno je svetac ovoga vremena kojemu se neprestano trebamo utjecati, da nam udijeli milost po Božjoj dobroti, srce milosrdno i čisto, srce koje ne sudi nego ljubi, ljubeći daruje i darujući spašava, zaključio je dr. Kopilović.

Posebnost misnoga slavlja bila je i nazočnost desetak bračnih parova koji očekuju dijete budući da se proštenje sv. Roka slavi i kao ”Dan trudnica”. Na kraju sv. mise dr. Kopilović svim trudnicama podijelio je poseban blagoslov kako to predviđa obrednik ”Blagoslovi”. Dodajmo kako je kao zadovoljština za grijeh pobačaja, u ovoj župi održano euharistijsko klanjanje, i to od utorka 15. kolovoza od 18 sati do srijede 16. kolovoza u 17 sati, kada je župnik Anišić zajedno s mladima i ostalim vjernicima ove župe održao zajedničko polusatno klanjanje ”Hvalospjev životu”. /Ž. Z./

SUBOTICA DOČEKALA DRAGE GOSTE

U nedjelju, 3. rujna 2006. godine u 10 sati bila je svečanija sveta misa u Subotičkoj katedrali nego u druge nedjelje. Na tu svetu misu se okupilo stotinjak sudionika HosanaFesta iz Bačke, Srijema i Hrvatske, a na koru katedrale je bio Katedralni zbor iz Đakova. Svečanu svetu misu su koncelebrirali katedralni župnik, Stjepan Beretić, dr. Marinko Stantić, kao organizator HosanaFesta, o. Zdravko Tuba, franjevac konventualac iz Zagreba, i velečasni gospodin Josef Vogrinc. Na početku svete mise župnik je pozdravio kako sudionike festivala, tako i Đakovčane.

Na poziv zborovođe subotičke stolnice, mr. Csabe Pask?a, u nedjelju 3. rujna 2006. gostovao je u Subotici Katedralni zbor đakovačke katedrale. Inače dobro posjećenu svetu misu u subotičkoj katedrali u 10 sati, napunili su vjernici bolje nego inače. Đakovački zborovođa, velečasni gospodin Mo. Ivo Andrić je doveo zbor od 46 pjevačica i pjevača, koji su oduševili Subotičane svojim pjevanjem. Sa zborom je došao i orguljaš iz đakovačke katedrale, velečasni gospodin Mo. Vinko Sitarić.

Poslije svete mise gosti su nakon ručka prošetali Palićem, i gradom Suboticom, a navečer u 18 sati su još jednom nastupili na večernjoj svetoj misi u katedrali. Poslije svete mise Đakovčani su obradovali Subotičane još i kratkim koncertom. Prava je šteta, što na večernji koncert nije došlo više svijeta. Poslije koncerta gosti su se zadržali na večeri u župnome domu. Druženje se završilo veselom pjesmom.

S. Beretić

DOGAĐANJA U PLAVNI

Prošle godine, odmah nakon blagdana Velike Gospe 15. kolovoza, otišao je iz Plavne dugogodišnji župnik vlč. Stipan Bošnjak. Njega je zamijenio vlč. mr. František Gašparovsky a nakon godinu dana njegovog služenja u našoj župi imenovan je župnikom vlč. Josip Štefković. Od vlč. Františeka vjernici su se oprostili 5. kolovoza. Vjernici će se sjećati njegovih kratkih i zanimljivih propovijedi s korisnim duhovnim svjetima i ”domaćim zadacima”. Još se sjećamo kako je na prvoj misi pojasnio pojam služenja: ”Vašeg bivšeg župnika Gospodin je pozvao da služi na drugom mjestu, ja sam došao služiti vama, a vi ćete služiti meni. Isus služi nama, a mi svi skupa služimo Isusu.” Iskusni vjernici naslutili su tada da ovog mladog svećnika vodi geslo iz Jeremijinih ”Ispovijesti”: Ti me zavede, o Jahve, i dadoh se zavesti, nadjačao si me i svladao me...” (Jr 20,7–9).

Govoreći o kraljevstvu Božjem shvatili smo i zapamtili objašnjenje župnika Františeka: ”Kraljevsto Božje nije mjesto, to je stanje”.

Nepunu godinu vlč. Gašparovsky uspješno je vodio župu a kao najveći uspjeh ističemo da se na njegovoj prvoj misi u našoj crkvi pričestilo 4–5 vjernika, dok su na posljednjoj, ovom najsvetijem činu pristupili gotovo svi nazočni. Nadamo se da vlč. František neće zaboraviti Plavnu kao što je nije zaboravio ni vlč. Josip Leist s kojim smo se nedavno susreli na ”Zlatnoj harfi” na Bunariću a i on je kratko vrijeme bio naš župnik. Na sličan način, sve do svoje tragične smrti, bio je u stalnoj vezi s Plavanjcima i vlč. mr. Lazar Ivan Krmpotić.

U još jednu pozitivnu promjenu koju je u našu župu uveo vlč. František ubrajamo i proštenje sv. Jakova koje smo proslavili ove godine na sam dan blagdana, 25. srpnja. U punoj crkvi vjernika svečanu misu predvodio je naš bački dekan Marijan Dej uz našeg odlazećeg župnika, vajštanskog župnika vlč. Josipa Kujundžića i našeg novog župnika vlč. Josipa Štefkovića. Nakon ovog velikog vjerskog događaja nameće se jedna misao koja na neki način definira našu vjeru: ”Kršćanstvo ne znači biti ja, nego biti mi”. Velečasnom Františeku puno hvala i Božjeg blagoslova u daljnjem pastoralnom radu.

Ovo izviješće završavamo informacijom da je u nedjelju, 6. kolovoza na Preobraženje Gospodnje svoju prvu misu u Plavni služio naš novi župnik vlč. Josip Štefković. Poslije mise osmjesi na licima nazočnih i olakšanje. Duh Sveti nije nas ostavio bez pastira a i ova promjena bit će nam svima na poticaj i duhovnu korist.

Zvonimir A. Pelajić

SONĆANSKO GROBLJE U NOVOM RUHU

Tijekom prošlog mjeseca uređeno je seosko groblje u Sonti. Po odobrenju Savjeta MZ privatnom poduzeću EKO TIM iz Bogojeva isplaćeno je 80.000 dinara za ovu namjenu. Djelatnici ovog poduzeća su pokosili i izvezli šiblje, korovske trave i ostalo raslinje, te uklonili sav otpadni materijal zaostao od urušenih nadgrobnih spomenika. Pored većine grobova koje održavaju potomci sahranjenih, postoji jedan broj onih o kojima nitko ne brine, tako da su zarasli u korov i ostavljaju ružan i tužan dojam, te su ovim radovima i oni obuhvaćeni. Podsjetimo, sonćansko groblje je jedno od rijetkih u Vojvodini, koje je i danas u vlasništvu Subotičke biskupije, tako da je glede troškova održavanja potrebna dobra koordinacija rada između župnika i operativnih tijela MZ, kako bi se izbjegli svi eventualni nesporazumi. Po riječima predsjednika Savjeta MZ, Antuna Zlatara, o uređenju groblja moraju brinuti sve strukture u selu, bez obzira na formalne vlasničke odnose. Kako je naše groblje u samom središtu sela, ne smijemo dopustiti da svojim izgledom stvara ružan dojam o žiteljima Sonte. U dogovoru sa župnikom vlč. Željkom Augustinovim i predsjednikom crkvenog odbora Antunom Ađinom iznašli smo modus financiranja njegova uređenja, kako ovoga puta, tako i za ubuduće. Nastavit ćemo i razgovore o statusu groblja sa subotičkom biskupijom, a nadam se da će oni rezultirati najboljim i najprihvatljivijim rješenjem za sve žitelje Sonte. – kaže nam Zlatar. Dogovorom je zadovoljan i sonćanski župnik vlč. Željko Augustinov. Ovaj potez mjesne zajednice je za pozdraviti. Bez obzira na vlasničke odnose, u ovom groblju se sahranjuju svi žitelji Sonte. Probleme nije potrebno stvarati, moramo ih izbjegavati ili rješavati. Potreban nam je samo običan, ljudski razgovor, koji je i Bogu ugodan. Bez obzira na ishod razgovora s biskupijom, želio bih da se ovakva suradnja na razini sela nastavi. – kaže vlč. Augustinov. Po dogovoru, ovih dana će se započeti radovi na betoniranju novih staza između grobova u onoj duljini koju budu

dopustila raspoloživa financijska sredstva, a na pojedincima je da povedu malo više računa o izgledu grobova svojih predaka, koji su ih valjda zadužili bar toliko da im poneki put tijekom godine upale svijeću i očiste korov sa vječne kuće.

Ivan Andrašić

PROSLAVA SV. STJEPANA KRALJA U SUBOTICI

Svečanom sv. misom pored subotičke katedrale proslavljen je u subotu, 19. kolovoza blagdan sv. Stjepana, kralja. Svetu misu je predvodio segedinsko–čanadski biskup dr. Endre Gyulai a s njim je suslavio domaći biskup dr. Ivan P?nzes s nekoliko svećenika. Na misi je sudjelovao lijepi broj vjernika iz Subotice kao i iz drugih gradova i sela iz Bačke i Banata. U prigodnoj propovijedi mons. Gyulai istaknuo je da je sv. Stjepan, ugarski kralj, nalazio snagu u svagdanjoj molitvi, pogotovo nakon smrti njegovog sina i nasljednika sv. Imrea. S ljubavlju je često, u skromnoj odjeći, dijelio darove siromasima.

Na misi su nazočili mnogi ugledni gosti na čelu s gradonačelnikom G?zom Kucserom i J?zsefom Kaszom, predsjednikom SVM–a u čijoj je organizaciji slavlje poslije sv. mise nastavljeno na Paliću. Ondje su kruh blagoslovili dr. Endre Gyulai, mons. J?zsef Miocs, ?rp d Dolinski, superintendant Evangeličke Crkve, i Attila Orosz, duhovnik Reformirane kršćanske crkve. Svečane govore održali su J?zsef Kasza i Ferenc G?mesi, član vlade R. Mađarske. Uslijedio je kulturno–umjetnički program. /E. Rihter/

ETNO VEČER posvećena TKANJU I VEZU

U organizaciji Katoličkog instituta za kulturu, povijest i duhovnost ”Ivan Antunović” i obitelji Grge Piukovića u velikoj dvorani Hrvatskog kulturnog centra ”Bunjevačko kolo” u Subotici priređena je u petak, 8. rujna ETNO VEČER posvećena tkanju i vezu Hrvata Bunjevaca subotičkog kraja.

U bogatstvu programa etno večeri mogla se vidjeti izložba starih rukotvorina, praktični prikaz rada tkanja i veza na starim tkalačkim stanovima, preslicama i drugim strojevima.

Nakon pozdravne riječi predsjednika Etnografskog odjela Instituta Grge Kujundžića, o vrijednosti i značenju narodnih rukotvorina, tkanja i veza u Hrvata Bunjevaca subotičkog kraja posebno nadahnuto govorio je predsjedavajući Instituta preč. dr. Andrija Kopilović.Upozoravajući na posljedice industrijalizacije i rada na ”traci” koji Bunjevci nikada nisu u duši prihvatili, svoju je pozornost usmjerio prema rukotvorini nastaloj u stalnoj komunikaciji između prirode i seljaka, napose žena na salašima: ”Promatra svijet oko sebe, a vidi izrađeni vez. Divi se cvijetu, suncu i prirodi, a zamišlja sve to prenijeto na jedan od materijala koji će ispuniti u duge zimske večeri. Ova komunikacija kroz vrijeme i s bićima oko njega oplemenjuje čovjeka i njegov rad. Ne koristi gotov proizvod nego proizvodi da bi dovršio djelo.” Ono čemu se mi danas divimo, rekao je dr. Kopilović, tkanje i vez, kao rukotvorine, nose taj blagi miris ljubavi kojom su stvorene. To je ono što stvara razliku od svakog drugog načina rada. I na kraju je zaključio da je najveća vrijednost rukotvorina zapravo u zajedništvu koje je nestalo nestankom ove vrste ljudske djelatnosti.

O biljkama i načinu rada s njima, a koje su korištene za tkanje i vez, govorio je veliki poznavatelj bunjevačkih narodnih običaja Alojzije Stantić dok je povjesničarka umjetnosti Olga Šram predstavila istoimeni katalog uz izložbu ”Mili Rode, čuvaj blago svoje, vez svoj tkanje svoje”. Autori kataloga Jelena Piuković i Marinko Piuković predstavili su slikom i tekstom iz stare literature (Subotička Danica i dr.) rukotvorine i na reprezetnativan način sačuvali ovo narodno bogatstvo.

Organizator ove večeri Grgo Piuković, koji godinama u svojoj obitelji čuva narodnu nošnju, jednostavnim je riječima pojasnio što je do danas od starih strojeva sačuvano i kako se na njima radi. On je ujedno organizator filma o tkanju i vezu, prikazanog u drugom dijelu večeri, a koji je djelo filmskog redatelja i snimatelja Rajka Ljubiča. Ovaj je film još jedna karika u nizu koji Rajko Ljubič niže u filmskom zapisivanju kulture bačkih Hrvata.

Ovoj priredbi nazočila je Ildiko Lovas, u ime općine Subotica zadužena za kulturu, a u ime Generalnog konzulata R. Hrvatske u Subotici Meri Vidiš.

Katarina Čeliković

Pet godina sa nama

U predvečerje blagdana Male Gospe vjernici su u žedničkoj župi zahvalili Bogu na daru svećeništva župnika Željka Šipeka i obilježili petu obljetnicu njegovog rada u ovoj župi. Misu zahvalnicu predvodioje sam vlč. Željko, a župni zbor je svojim pjevanjem uzveličao ovu zahvalnost. Žedničani su obradovali župnika lijepim odazivom, a vjerujemo da su i oni koji su bili spriječeni doći u duhu bili s njime. Nakon sv. mise zapjevali smo ”Tebe Boga hvalimo”, a zatim je uslijedio kratki program. Dječji zbor je otpjevao pjesmu ”Kao Marija”, a zatim je Nataša Vojnić Tunić izrecitirala prigodnu pjesmu. Šime Davčik se u ime Pastoralnog vijećai osvrnuo na rad župnika Željka i cijele zajednice u proteklih pet godina. Uz kratko podsjećanje na ono što je urađeno materijalno, naglasak je stavljen na duhovnu dimenziju rada. Ovdje s ponosom ističemo 4 nova duhovna zvanja. Željko, Dražen, Kristijan i Adam su se odazvali pozivu Božjem i tako se pridružili Marijanu, koji je već bio u sjemeništu, a sada je bogoslov. I oni su nada za našu zajednicu. Naš župnik nas potiče na pobožnosti koje smo imali i ranije, a rado nas okuplja i na nove poput ”Terezijanske misije” i drugih. Naše bolesnike župnik obilazi redovito svakog prvog petka donoseći im utjehu u sv. ispovijedi i radost susreta s Isusom u sv. pričesti. Hodočašća našoj nebeskoj Majci su nam također draga i rado joj idemo po novu snagu i utjehu. U vrijeme Došašća okupljamo se u lijepom broju na zornicama. U Korizmi pored već ustaljenog rasporeda korizmenih propovijedi i Križnog puta okupljamo se i na obnovljenoj kalvariji na mjesnom groblju i tu nas djeca, prvopričesnici, mladi, odrasli povedu Križnim putem.

Prisjetili smo se i lijepo animiranih misa, koje nam priređuju sjemeništarci sa svojim poglavarima, kao i lijepo osmišljene kulturne i duhovne dimenzije naše Dužijance. Obiteljske tribine, koje se održavaju od prošle jeseni, lijepo su posjećene i radujemo se svakoj sljedećoj. Župni zbor, koji vodi kantor Nikola Ostrogonac, ima veliku podršku župnika i zahvaljujući upornom radu cijelog zbora imamo zbor na koji smo ponosni. Osobito je lijepo slušati kad zajedno pjevaju i Boga slave mađarski i hrvatski zbor. Dječji zbor također ima zapažene nastupe i vjerujemo da će se u Žedniku i dalje lijepo pjevati. Ubrzo nakon dolaska u Žednik vlč. Željko je želio povezati dvije sestrinske crkve, Katoličku i Srpsku Pravoslavnu Crkvu, što je i uspio i od tada zajedno s predstavnicima SPC slavimo Gospodina kako na Božić i Uskrs, tako i za proštenje i Dužijancu, a isto tako, vlč. Željko sa svojim suradnicima rado odlazi podijeliti zajedništvo s vjernicima SPC. Pored svega izrečenog i neizrečenog, primijetili smo da je naš župnik veliki štovatelj BD Marije. U znak naše zahvalnosti dragom Bogu i Blaženoj Djevici Mariji za dar svećeništva kojeg je dobio naš župnik, ali i za sav njegov trud u našoj župi, mala Vanja, Mario i Nikoleta, darovali su župniku u ime cijele zajednice marijansku misnicu i cvijeće, a dječji zbor otpjevao je pjesmu ”Hvala”.

Na samom kraju, župnik Željko, dirnut pažnjom, zahvalio je svima na daru koji je dobio jer je želio imati marijansku misnicu, zahvalio je na ukazanoj pažnji, zahvalio je brojnim suradnicima na pomoći i onima koji su osmislili i priredili ovu zahvalnost te pozvao zajednicu na suradnju i u buduće kako bismo mogli graditi zajedništvo i obnavljati našu crkvu.

Nakon fotografiranja, zajedništvo je nastavljeno u župnom stanu uz kratki agape koji su priredili odbornici.

Ljubica Vukov

Hrvatska baština na obali Jadrana

Četvrto ljeto za redom u suorganizaciji Hrvatske matice iseljenika i Posudionice i radionice narodnih nošnji u Pućišćima na otoku Braču, održan je seminar za očuvanje narodnih nošnji te tradicijskih vještina izrade narodnih nošnji. Punih deset dana sudionici iz različitih zemalja okupljeni oko zajedničkog zanimanja, stjecali su znanje o različitim vještinama tkanja, izrade čipki, veza, te aplikacija različitih ukrasa i nakita. Na seminaru, organiziranom u vidu radionica, sudjelovalo je 47 polaznika, iz Amerike, BiH, Vojvodine, Mađarske, Austrije i Hrvatske, podijeljenih u početnu i naprednu grupu, ovisno o stupnju znanja pojedinih vještina za koju su se opredijelili. Klesarska škola u kojoj se održavao seminar punih je deset dana bila središte tradicijskih vještina koje su demonstratori sudionicima seminara prezentirali u izvornom obliku, kako su to nekada izrađivali naši preci. Posljednji dan upriličena je izložba radova nastalih tijekom desetodnevnog seminara koja je bila otvorenog tipa i svi posjetitelji su mogli pogledati ne samo radove nastale na ovim radionicama nego je bio prezentiran i način izrade tradicijskih tkanina, čipki, veza i nakita. Ovu zanimljivu izložbu posjetio je i ministar kulture R. Hrvatske Božo Biškupić istaknuvši tom prigodom važnost ovih radionica jer se time hrvatska tradicija na siguran način spašava od zaborava. Iako nije predstavljena u radioničkom tipu, umjetnost u tehnici slame bila je izložena na završnoj izložbi na štandu s umjetninama nastalim u tehnici slame, Slamarskog odjela HKPD ”Matija Gubec” Tavankut.

Seminar je privukao veliku pozornost medija, tim prije jer su se prezentirale i vještine izrade nekih tradicijskih stvari koje nose zaštićeno obilježje ”izvorno hrvatsko” kao lepoglavska i paška čipka, te čuvene coklje.

Na seminaru za očuvanje narodnih nošnji te izučavanju tradicijskih vještina sudjelovale su i četiti predstavnice hrvatske zajednice iz Vojvodine, Marija Turkalj iz Bačkog Monoštora, Tamara Lerić iz Bačkog Brega, Kata Suknović iz Tavankuta, te Agneza Šeremešić iz Sombora.

L. S.

web portal suboticadanas.info.

Uredništvo Radio Subotice na hrvatskom jeziku predstavilo je 5. rujna svoj novi web portal suboticadanas.info. a u okviru proslave Dana grada.

Ovim projektom, koji je podržan od strane Općine Subotica, Generalnog konzulata R. Hrvatske u Subotici i Ministarstva kulture i informiranja R. Srbije, a po riječima Tomislava Žigmanova, program na hrvatskom jeziku izrastao je od 1 sata u radio eteru, do 24 sata na internetu.

Glavna i odgovorna urednica programa na hrvatskom jeziku i urednica web portala – Ljiljana Dulić zamjenica gl. i odg. urednice – Ivana Petrekanić Sič novinar – urednik – Josip Stantić novinarka – voditeljica – Marina Kujundžić Kovač i webmaster i sistem – administrator – Zsolt S?t?.

Web portal dizajnirali su Gabor Mesaros & Zsolt S?t?.

Na portalu će svaki posjetitelj naći vijesti iz kulture, politike, društva, gospodarstva, manjinskih prava, religije, komunalnih tema, zabave i sporta. A sve to na razini Srbije, Vojvodine, Hrvatske zajednice i lokalnog protora.

Nekoliko linkova upućuju i na hrvatske web stranice: Matica hrvatska, Hrvatska riječ, Hrvatsko nacionalno vijeće i ZVONIK.

Pothvat koji otvara hrvatski medijski prostor u Europu i cijeli svijet.

K. Čeliković

STAROŽEDNIČKI STUDENTI INTELEKTUALNA BUDUĆNOST

Na poziv Ekološkog foruma žena u Starom Žedniku priređen je posve neobičan i originalan susret u Domu kulture 18. kolovoza kada je dvoranu ispunila studentska mladost. Naime, ova je nevladina organizacija uspjela skupiti pedesetak studenata a razlog je pojasnila Ljubica Fabijan, u ime organizatora: ”Naš cilj je da skrenemo pažnju na odlazak školovanih mladih ljudi u veliki grad pa makar i bez perspektive. Ne žive na selu samo seljaci, niti u gradu samo intelektualci.”

O svojim iskustvima govorili su nekadašnji i sadašnji Žedničani, među kojima je bio i prof. Rudolf Kolar. U ime Mjesne zajednice o perspektivama mladih stručnjaka na selu govorio je Mirko Ostrogonac, član Općinskog vijeća Skupštine Općine zadužen za poljoprivredu i najavio otvaranje informatičkog kluba za mlade u koji su svi pozvani.

Recitaori Hrvatske čitaonice kazivali su nazočnima stihove hrvatskih pjesnika, a dobro raspoloženje nastavljeno je uz razgovor i koktel.

”Selu trebaju visokoobrazovani ljudi a to smo htjeli poručiti i ovim susretom našim studentima koji su naša budućnost” – rekla je Kata Milodanović Ostrogonac, idejni tvorac Ekološkog foruma žena. I ovoj se akciji odazvao i žednički župnik vlč. Željko Šipek, uvijek rado viđen među mladim ljudima. /K. Č./

====================================

POPIS FILMOVA RAJKA LJUBIČA

darovanih Katoličkom institutu za kulturu, povijest i duhovnost

”IVAN ANTUNOVIĆ” Subotica

* popis radova od 1993. do 2006. godine

1993.

dokumentarni film ”Balin Vujkov”, (38 minuta)

dokumentarni film ”Ivan Antunović”, (30 minuta)

1994.

dokumentarni film ”Uskrs u Subotici”, (30 min)

dokumentarni film ”Dužijanca”, (180 min)

1995.

muzička video kazeta: ”Subotički tamburaški orkestar: Kao kap vode na dlanu”, (58 min)

2001.

dokumentarni film ”Subotički tamburaški orkestar: Prvih 25 godina”, (30 min)

2002.

dokumentarni film ”Sinagoga u Subotici”, (14 min)

dokumentarni film ”Dužijanca 2002.”, (35 min)

krati igrani film ”Đuga”, (14 min)

dokumentarni film ”Tri slamarke, tri divojke”, (29 min)

dokumentarni film ”pjesnik Jakov Kopilović”, (27 min)

2003.

dokumentarni film ”Kruv naš svagdanji”, (31 min)

dokumentarni film ”slikar Stipan Šabić”, (35 min)

kratki igrani film ”Vrepčije gnjizdo”, (14 min)

dokumentarni film ”Književnik Matija Poljaković”, (38 min)

dokumentarni film ”Pripovitka o dijalektu” (35 min)

2004.

dokumentarni film ”Sto godina Karmelićanskog samostana u Somboru”, (45 min)

kratki igrani film ”Jeka mog ditinjstva”, (40 min)

2005.

dokumentarni film ”Salaši u Bačkoj – njihov nestanak” s Alojzijem Stantićem, (30 min)

dokumentarni film ”Božić na salašu”, (78 min)

dokumentarni film ”Ana Bešlić”, (38 min)

dokumentarni film ”prof. Bela Gabrić”, (40 min)

dokumentarni film ”Sudija i slikar Ivan Tikvicki–Pudar” (38 min)

dokumentarni film ”Proslava stogodišnjice Karmela u Somboru”, (103 min)

2006.

kratki igrani film po tekstu Milivoja Prćića: ”Pivaj Bačka veselo”, (34 min)

dokumentarni film ”Tkanje i vezovi”, (39 min)

dokumentarni film ”Pere Tumbas Hajo”, (34 min).

Filmski autor Rajko Ljubič je u okviru dodjele ”Antušove nagrade 2006”, čiju je specijalnu nagradu dobio, darovao Institutu ovu bogatu kolekciju koja će trajno biti čuvana i prikazivana našem narodu. Na ovome mu posebno srdačno zahvaljujemo.

Za Institut

dr. Andrija Kopilović, predsjedavajući