POVIJESNI KUTAK – Uređuje: Stjepan Beretić

SKLADATELJSKI OPUS ĐURE ARNOLDA

(2. dio)

Moteti

Motet je kraća skladba na duhovni tekst, obično je dio psalma ili nekog himna, ili pak skladba na vlastiti tekst. Poznatiji Arnoldovi moteti su:

– REGINA COELI u C–duru za mješoviti zbor, orkestar i orgulje

– Tri TANTUM ERGO iz godine 1810., 1823. i 1832. godine

– Dva LIBERA ME DOMINE iz 1809., 1847. u e–molu i c–mollu

– JUSTUS UT PALMA za mješoviti zbor i orgulje. Ovaj motet je objavljen 1993. u Zagrebu u časopisu sv. Cecilija, u transkripciji Josipa Mioča.

Kantate

Vokalno instrumentalna forma duhovnoga sadržaja.

Arnold je napisao jednu i posvetio ju papi Leonu XII. a ime joj je DIALOGUS SACER SEU EVANGELIUM FESTI CATHEDRAE S.PETRO PRO ANNIVERSARIO ELECTIONIS ET CORONATIONIS ROMANI PONTIFICIS LEONIS XII.

Ostala djela s područja duhovne glazbe

Iz godine 1800. (upitna točnost) imamo:

– PUCSE MOJ – AD ADORATIONEM CRUSIS IN FESTO PARASCEVAE za dva klarineta, dva roga i trombon

– GRADUALE SOLENNE DE COMMUNI CONFESSORE za četiri vokalna solista, orkestar i orgulje iz 1830. godine

– ORATIO PRO REGE HUNGARI APOSTOLICIO – nepoznati podaci o izvođačkom sastavu i glazbenom obliku.

SVJETOVNA GLAZBA

Kada sagledamo sve okolnosti u kojima je Arnold stvarao, tj. u službi crkvene glazbe koja je bila po značaju prvobitna u njegovu stvaranju, ipak je radio i na polju svjetovne glazbe i ostvario nekoliko komada u različitim glazbenim oblicima.

Tu smo spomenuli:

– DRAMU: KEMENY SIMON, njegovoga suvremenika Karola Kisfaludija za koju je napisao glazbenu pratnju. Ova je drama prikazana u Subotici 1826. godine a 1827. godine u Baji. Od notnoga materijala ovoga djela sačuvani su samo fragmenti

– OPERU ”Izbor Kralja Matije” (Matyas Kir ly Valasztasa) Arnold je napisao 1832.godine a izradio je uz pomoć rođaka Josipa Heinischa. Spomenuta drama i opera su izvođene često u Ugarskoj i bile su veoma popularne u krugovima družina putujućih glumaca.

– MELODRAMU: Gothardska vještica (Gotthardhegyi bozork ny) skladao je 1837. godine na tekst Antuna Schustera a izvedena je iste godine u Debrecinu.

Ovdje spadaju i:

Skladbe za glasovir

U njih ubrajamo: ČETIRI MAĐARSKA PLESA ZA GLASOVIR u e–mollu, g–mollu, c–mollu i F–duru. Notni zapis u prepiskama ovih skladbi čuva se u Franjevačkom samostanu u Osijeku. Ovi plesovi se zovu VERBUNKOŠI. To su plesovi u 2/4 mjeri, građeni na odnosu kontrasta brzog i laganog tempa u kojima se izmjenjuju dur i moll, i obratno. Gornju dionicu čine figuracije i pasaži a prate je jednostavno akordi u basu.

Od Arnoldovih verbunkoša neki su ušli u zbirku – MAGYAR NOTAK VESZPREM VERMEGYE BOL (mađarske pjesme iz Vesprimske županije) u svesku IX., X. i XI.

Dva plesa se nalaze u zbirci mađarskog skladatelja BARTAYA: MAGYAR NOTA GYUJTEMENY iz 1860. godine.

Osim navedenih oblika napisao je i jednu ROMANSU: A VESZTETT ROSZA – Izgubljena ruža: na tekst SAROSI GYULE, i jedan posmrtni marš iz 1842. godine koji je notirao Pal Andre.

Pored ovih formi pisao je zborove, uvertire, solo pjesme od kojih su neke izvođene u Budimu 1834. i u Cluju (Kolozsv r), ali imena tih djela nisu poznata. U posljednjim godinama života, pogođen smrću supruge, prestaje skladati svjetovna djela. Od svojih nastojanja oko glazbenoga rada sastavio i napisao jedan Muzički leksikon i dvije Pjesmarice.

Muzički leksikon

Glazbeni leksikon sastavio je 1826. godine u četiri sveska. Originalni naslov je: Povijesno–glazbeni i biografski leksikon sa osobnom marljivošću za svoj napredak iz najboljih izvora crpljeno i sastavljeno od Đure Arlnolda.

Ovo govori o tome da je živio u svojevrsnoj izolaciji od svjetskih glazbenih tokova budući da su u to vrijeme već postojali glazbeni leksikoni Waltera i Gergera.

Pismenik

Arnoldov Pismenik objavljen je 1819. godine u Osijeku. Ovo je njegovo najvažnije djelo i to je prva pjesmarica bačkih Hrvata. Pri sastavljanju ove pjesmarice služio se Citharom octochordom i vlastitim zapisima.

Pjesmarica VALODI ENEKL§ je svojevrsni kantual za mađarske i transilvanijske kantore, završen je 1839. godine, a 1840. je u uporabi.

ZAKLJUČAK

Đuro Arnold je djelovao u Subotici kao regens chori, glazbeni pisac, melograf i skladatelj. Njegov skladateljski opus sadržava već spomenuta djela na području duhovne i svjetovne glazbe. Vrijednost ovih djela je u tome što su ondašnjoj Subotici dala usmjerenje i temelj glazbenoga života. Možda ove skladbe nisu na razini skladatelja našega vremena, ali su za nas značajne zbog činjenice da je to bio put u glazbeni život Subotice kakvu danas imamo.

Miroslav Stantić