POVIJESNI KUTAK – Piše i uređuje: Stjepan Beretić

Bač poslije Mohačkog poraza

Više puta porušeni grad

Turci su 29. kolovoza 1521. godine osvojili Beograd. To je bio znak da će se na putu prema Budimu i Beču, i Bačka naći pred Turcima. I zaista, strašan poraz kršćanske vojske pod Mohačem 1526. godine značio je propast ne samo za Mohač, već i za Bačku. Te iste godine, na povratku iz Mohača, Turci spališe grad Bač, a nakon jednodnevnog opsijedanja, zauzeše i tvrđavu. Sve su stanovnike tvrđave, i vojnike i njihove obitelji, posjekli. I ne samo to. Na putu od Bača prema Petrovaradinu Turci su naišli na izbjeglički logor s više tisuća izbjeglog naroda. I njih je zadesila ista sudbina, kao i one u Baču. Od povijesnih dokumenata u Baču, kao ni u čitavoj Bačkoj, ništa nije spašeno. O davno prošlim vremenima ostale su svjedočiti samo ruševine tvrđave i nekadašnja crkva ivanovaca, koja je već u 14. stoljeću prešla u ruke franjevaca. A franjevci ni do današnjega dana nisu napuštali grada na Mostongi. Poslije oslobođenja od Turaka dogodila se R k?czyjeva buna. Pobunjenici su 1730. godine još jednom spalili tvrđavu, da bi za njima došla još i carska vojska, koja je razrušila ono malo ostataka što je od ponosne tvrđave još bilo ostalo iza Turaka i R k?czyjevih razaranja.

Sajmovi i županija u Baču

Nakon oslobođenja od Turaka Bač se počeo obnavljati, ali nikada neće doseći slavu od prije Turaka. Od 1698. godine kalačko–bački nadbiskupi su počeli obnašati službu velikog župana Bačke županije. Nadbiskup Imre Cs ky poduzeo je puno da gradu Baču vrati bar nešto od stare slave. Za kratko vrijeme je Bač postao sjedište županije, gdje je kalačko–bački nadbiskup Imre Cs ky dao podići zgradu županije, a radi unapređenja privrede u Baču je dao organizirati svake godine po pet sajmova: i to na dan 1. svibnja, na Duhovski utorak, na Veliku Gospu (15. kolovoza), te 28. listopada. Peti sajam je uveden istom 1865. godine, a prerastao je u tjedni sajam, koji se u Baču održavao svakog ponedjeljka.

Kaptol u Baču

Drugi pokušaj da se oživi nekadašnji Bač je bio pokušaj da se u Baču podigne stari Bački kaptol s kanoničkim kurijama. Kaptol je zbor kanonika, tj. svećenika, koji žive po određenim pravilima (kanonima), a predstavljaju biskupovo vijeće, koje pomaže biskupu u upravljanju biskupijom. Kaptol koji je bio u blizini katedrale, stolne crkve zvao se katedralni ili stolni kaptol. Kaptol uz nadbiskupsku katedralu se i danas zove prvostolni kaptol, a uz biskupsku stolnu crkvu stolni kaptol. Ali su postojali i kolegijalni kaptoli – izvan biskupskoga sjedišta. Osnutak kolegijalnog kaptola u Baču je kod kraljice Marije Terezije posebno zagovarao kalački i bački nadbiskup J?zsef Batthy nyi. Kraljica je 12. prosinca 1765. dopustila osnutak Bačkoga kaptola, no, u Baču se nije osnovao ni kolegijalni Kaptol koji bi nastavio djelovanje nekadašnjega kaptola, pa se sve svelo na to da je jedino peta stolica Kalačkog prvostolnog kaptola do danas ostavljena za prepozita prepoziture svetoga Pavla u Baču. Tako tu čast i danas obnaša jedan od kalačkih kanonika.

Seobe poslije seoba

Nadbiskup J?zsef Batthy nyi je 19. travnja 1764. godine odredio da se Srbi koji su prebivali u dijelu Bača koji se zove Mali Bač nastane na pustari Deronje, dok je 1758. godine Slovake preselio na prostor gdje se nekada nalazila Drža (Derzsa) i Nagy B nts. Tako su u Baču ostali Hrvati i Mađari, dok je za majstore, koji su bili uglavnom Nijemci odredio uzvišicu koja vodi prema ruševinama tvrđave. Kako je u obnašanju svoje županske dužnosti često morao navraćati u Bač, u staro sjedište svoje nadbiskupije i županije, nadbiskup je dao urediti šumu oko drevne kapele svetoga Antuna u šumi. Podigao je ljetnjikovac i rezervat za šumske životinje, koji su Bačlije dugo nazivali ”zvirinjak”.

Svjetovni svećenici na čelu župe

Za vrijeme turskoga ropstva, uz cijenu stalnog uznemiravanja i progona, u Baču i okolnim selima (Vajska, Plavna i Bođani) pastoralnu skrb za tamošnje katolike su vodili franjevci. Kad je svjetovno svećenstvo ojačalo, 1. siječnja 1766. godine, nadbiskup J?zsef Batthy nyi je upravu tih župa povjerio svjetovnim svećenicima. Župnik Balogh piše da je to nadbiskup učinio zato da redovnicima omogući povlačenje iz svjetovne buke (”hogy a szerzeteseknek a vil g zaj toli visszavonul s t visszaadhassa”). Franjevački ljetopis kaže da je te godine nadbiskup povjerio župničke dužnosti četvorici svjetovnih svećenika. Kupio je nadbiskup i kuću za 1500 forinti, koja je poslužila za župni dom.

Župna crkva i župni dom, škola

Isti je nadbiskup, kao osnivač bačke župe, 11. srpnja 1773. godine počeo gradnju prostrane i lijepe župne crkve, koju je 1780. godine dovršio njegov nasljednik, nadbiskup barun Adam Patačić. Ovaj župni dom, podignut 1793. godine, nadbiskup L szl? Kollonitz dao je 1812. godine proširiti. Godine 1794. isti je nadbiskup u blizini župnog doma otkupio od izvjesnog Kampela malenu kućicu, u kojoj je dao urediti školu. Župnoj crkvi je 29. svibnja 1804. godine darovao zvono teško 530 funti (preko 260 kg). U Baču je otkupio zgradu županije, te je u njoj dao urediti stan za službenika županijske vlasti.