EKUMENIZAM – Uređuje: Jakob Pfeifer

KARDINAL S VELIKIM EUROPSKIM SRCEM

U Beogradu je od 28. do 31. siječnja boravio kardinal Tomaš Špidlik. On je u nedjelju navečer, 28. siječnja slavio sv. misu u crkvi Krista Kralja. U ponedjeljak je u Kapeli susreta u Nadbiskupiji predvodio svetu misu zajedno s nadbiskupom Hočevarom, svećenicima Beogradske nadbiskupije kao i s gostima iz Zagreba među kojima su bili p. Zdenko Tenšek, dekan KBF–a i p. Jure Zečević. Na misi je bio prisutan i vladika bački Irinej.

U prigodnoj propovijedi kardinal se osvrnuo na svećenički poziv, poziv koji je puno više od održavanja stanovitih propisa, jer predstavlja nadasve osobni susret s Kristom koji kada prožme ljudsko biće, postaje izvor snage i sveukupnog pastoralnog djelovanja.

Poslije sv. mise kardinal je svećenicima održao predavanja o duhovnosti slavenskih naroda i njezinoj važnosti za Europu.

Navečer je u zagradi nadbiskupije kardinal Špidlik blagoslovio mozaik europskih zaštitnika u Dvorani Europe, čemu su nazočili i članovi diplomatskog kora u Beogradu te mnogi drugi ugledni gosti Katoličke i Pravoslavne crkve. Autor mozaika je p. Marko Rupnik.

U utorak, 30. siječnja, kardinal Špidlik susreo se s patrijarhom SPC gospodinom Pavlom i zadržao se s njim u srdačnom razgovoru. Nakon toga u Narodnoj biblioteci Srbije održana je promocija knjige kardinala Špidlika ”Na izvorima Europe”. Istoga dana Kardinal je održao predavanje na pravoslavnom bogoslovskom fakultetu pod naslovom ”Prema europskoj kršćanskoj sintezi”. Visokog gosta s velikim poštovanjem i srdačnošću pozdravio je dekan fakulteta vladika bački Irinej u nazočnosti metropolita crnogorsko–primorskog Amfilohija, nekadašnji student kardinala Špidlika na sveučilištu ”Gregoriana” u Rimu kao i veleposlanik R. Srbije pri Svetoj Stolici dr. Darko Tanasković.

U svome predavanju, koje je prevodila s. Ines Kezić, kardinal se najrpije osvrnuo na tri temelja europske kulture – na grčku filozofiju, rimsko pravo i Sveto pismo. Zatim je kroz povijesni hod prikazao razvoj misli i ideja od prvih kršćanskih mislilaca do filozofa 20. stoljeća da bi na koncu pokazao važnost ljudske osobe, osobne slobode i ljubavi. Da bismo upoznali dubinu i veličinu ljudske osobe, kako je naglasio, nužno nam je potreban Krist, jer bez Krista ne možemo nikada steći spoznaju o čovjeku i ljudskoj osobi. To je spoznaja pokretana ljubavlju i to je krajnja riječ koju slavenska duhovnost reba reći Europi.

Kardinal Tomaš Špidlik rodio se 1919. godine u Boskovicama u Moravskoj. Studij filozofije i teologije završio je na raznim europskim sveučilištima. Od 1945. godine predaje patristiku i orijentalnu duhovnu teologiju na Papinskom orijentalnom institutu sveučilišta ”Gregoriana”. Više od trideset godina bio je duhovnik na Papinskom koledžu ”Nepomuceno” u Rimu. Od 1991. godine živi i radi u Centru Aleti u Rimu. Godine 2003. papa Ivan Pavao II. imenovao ga je u zbor kardinala Katoličke crkve. /Blagovijest, 2/2007., str. 4–5/.

KATEHETSKI DAN U PETROVARADINU

U biskupskom domu u Petrovaradinu održan je 7. veljače cjelodnevni seminar Katehetskog vijeća Međunarodne Biskupske Konferencije sv. Ćirila i Metoda s koordinatorima i animatorima školskog vjeronauka na području Republike Srbije.

Seminaru je predsjedao mons. Stanislav Hočevar, nadbiskup i metropolita beogradski i predsjednik Vijeća, a seminar su vodili gđica Snežana Stojković, predstavnik Ministarstva prosvjete i sporta i dr. Andrija Kopilović, član Vladine Komisije za vjersku nastavu u školama. Na početku je srdačnu dobrodošlicu izrekao mons. Đuro Gašparović, biskup i generalni vikar za Srijem.

Detaljna i višesatna analiza vođena je na temelju upitnika kojeg su sudionici dobili ranije. Opća je konstatacija da je uvođenje vjerske nastave u državne škole za Crkvu prava ponuda za vršenje poslanja navještenja i evangelizacije. Broj vjeroučenika koji pohađaju katolički vjeronauk je u blagom porastu. Suradnja sa školama je ocijenjena veoma dobro. Uočene su poteškoće: u tretiranju vjerske nastave kao ravnopravnog predmeta; poteškoće oko rasporeda sati; nedovoljna suradnja s roditeljima. Registrirani su i svi pojedinačni problemi.

U središtu pažnje sudionika je permanentna teološko–duhovna formacija kateheta. Lik katehete kao središnje okosnice školskog vjeronauka. Nasušna potreba udžbenika i pomagala. Strukovno povezivanje vjeroučitelja u stručne aktive po općinama. Odnos školskog i župnog vjeronauka.

U zaključcima je još više došla do izražaja odgovornost Crkve i kateheta na osobit način za izgradnju mlade generacije u pravim vrednotama za bolje društvo i samu Crkvu. Istaknuta je činjenica da je neophodna suradnja škole, roditelja i Crkve, kao i cijeloga društva, jer samo tamo gdje je ta suradnja ostvarena je napredak i nada. Tamo gdje ta suradnja nedostaje, nastaju i ostaju problemi. Jedan od zaključaka je svakako i taj da se ovakvi stručni cjelodnevni susreti događaju barem dva puta godišnje. Seminar je završen svetom misom.

Csaba Kovacs