CRKVA U HRVATA – CRKVA U SVIJETU

Sjednica biskupa Hrvatsko–slavonske crkvene pokrajine

U Petrovaradinu je 8. veljače održana trideset i prva sjednica biskupa Hrvatskoslavonske crkvene pokrajine. Biskupi su susret posvetili raspravi o skrbi za umirovljene i oboljele svećenike, o mogućnostima još boljeg vrednovanja njihova pastirskog rada kad zbog starosti ili bolesti više ne mogu obavljati svećeničku službu, dodatno su definirali čine izvanrednog upravljanja vremenitim crkvenim dobrima koji spadaju na župnike i druge odgovorne osobe u različitim crkvenim ustanovama te odredili neke ovlasti i granice redovitog i izvanrednog upravljanja koje pripadaju njihovoj službi. Razmotrili su i neka pitanja crkvenoga i društvenog života na području Hrvatsko–slavonske crkvene pokrajine.

Na sjednici su bili nazočni zagrebački nadbiskup i metropolit kardinal Josip Bozanić, đakovački i srijemski biskup Marin Srakić, požeški biskup Antun Škvorčević, đakovački i srijemski pomoćni biskupi Đuro Gašparović i Đuro Hranić, pomoćni zagrebački biskupi Josip Mrzljak i Vlado Košić te dijecezanski upravitelj Varaždinske biskupije mons. Ivan Godina. Na sjednici je kao promatrač nazočan bio i generalni tajnik HBK mons. Vjekoslav Huzjak. /IKA/

Povećao se broj katolika u svijetu

Broj katolika u svijetu u protekloj se godini povećao s 1,098 milijardi na 1,115 milijardi, što predstavlja povećanje od 1,5 % u odnosu na proteklu godinu, ističe se to u Papinskom godišnjaku za 2007. godinu koji je danas u nazočnosti pape Benedikta XVI. predstavljen u Vatikanu. Kako međutim taj postotak od 1,5% blizu postotku u kojem se povećao broj stanovnika u svijetu (1,2%) udio katolika u svjetskom stanovništvu ostao je u biti nepromijenjen te i dalje iznosi 17,2%. Najveće se povećanje broja katolika bilježi na afričkom kontinentu (3,1%), Americi (2,71%) i Aziji (1,2%). U Europi se bilježi blago povećanje broja katolika.

Statistički podaci o broju dijecezanskih i redovničkih svećenika, čiji se broj u dvogodištu 2004./2005. povećao s 405.891 na 406.411, variraju od kontinenta do kontinenta. Njihov se broj u Aziji i Africi povećao za 3,8% odnosno 3,55%, dok je njihov broj u Europi i Americi smanjen za 0,5% a u Oceaniji za 1,8%. Što se tiče provenijencije svećenika, u najvećem je porastu broj svećenika iz Afrike i Azije.

U tijeku godine 2006. ustanovljeno je 12 novih biskupskih sjedišta, 9 metropolija i jedna apostolska uprava. Tako Katolička Crkva ima 2915 crkvenih pokrajina u cijelome svijetu. U 2006. imenovano je ukupno 180 novih biskupa. Broj studenata filozofije i teologije u dijecezanskim ili redovničkim bogoslovijama povećan je s 113.044 u 2004. na 114.439 u 2005. godini. To je porast od 1,23%. Na stotinu kandidata za svećeništvo 32 su iz Amerike, 26 iz Azije, 21 iz Afrike, 20 iz Europe i jedan iz Oceanije. /IKA/

Završen dodatni proces za beatifikaciju sl. Božjega Petra Barbarića

U prostorijama Nadbiskupskog ordinarijata u Sarajevu održana je 16. veljače pod predsjedanjem vrhbosanskog nadbiskupa kardinala Vinka Puljića zaključna sjednica Dodatnoga biskupijskog postupka (processus suppletivus) u kauzi beatifikacije sl. Božjega Petra Barbarića. Sudjelovali su članovi posebnoga crkvenog Sudišta imenovani za taj proces na čelu s predsjednikom suda dr. Perom Pranjićem, promicateljem pravde dr. Draženom Kutlešom i bilježnikom vlč. Antom Dominkovićem. Sudjelovali su i članovi povijesne komisije u istom procesu.

Sjednici je bio nazočan i predstavnik rodbine sl. Božjega Stanko Barbarić. Kardinal Puljić, među ostalim, rekao je kako svjetlo Barbarićeva svetačkog života traje do danas. Istaknuo je imena i zasluge svih onih koji su do sada radili na kauzi,

Kardinal Puljić posebno je istaknuo činjenicu da je Petar Barbarić bio suvremenik sv. Male Terezije, s kojom ima puno zajedničkih crta. /IKA/

Deseta obljetnica Radio Marije

Svečana proslava desete obljetnice neprekidnog emitiranja Radio Marije održana je u četvrtak 22. veljače u crkvi Bezgrešnog Srca Marijina na zagrebačkom Jordanovcu. Prije početka misnog slavlja koje je zajedno s četrdesetak svećenika predvodio požeški biskup dr. Antun Škvorčević, prigodni koncert održao je djevojački zbor Mozartine pod vodstvom prof. Sonje Rem.

Svim dosadašnjim djelatnicima Radio Marije biskup je zahvalio na iskrenom i predanom radu u posljednjih deset godina, a slušateljima poželio da i dalje budu vjerni prema Radiju Marija i ljudi srca.

Na kraju misnog slavlja svima je zahvalio glavni urednik Radio Marije o. Stjepan Fridl, dok je tijekom slavlja sve pozdravila i predsjednica Udruge Radio Marija Ljerka Slijepčević. Proslavu je svojom nazočnošću uveličao i predsjednik svjetske obitelji Radio Marije Emanuele Ferrario. Uz desetu obljetnicu održan je 19. i 20. veljače dvodnevni simpozij u eteru Radio Marije. /IKA/

Pet novih svetaca Katoličke crkve

U nazočnosti pape Benedikta XVI. u Apostolskoj palači u Vatikanu održan je 23. veljače redovni konzistorij za kanonizaciju pet blaženika, svjedoka Evanđelja, koji su se u različitim vremenima prepustili da ih privuče Kristova ljubav. Likove novih svetaca Papi je predstavio pročelnik Kongregacije za proglašenje svetih kardinal Jose Saraiva Martins.

Među novim svecima je malteški svećenik Giorgio Preca koji se u proteklom stoljeću posebno isticao u promicanju uloge laika u apostolatu. Na misi u tijeku koje ga je proglasio blaženim godine 2001. papa Ivan Pavao II. istaknuo je kako je u središtu njegove duhovnosti bilo utjelovljenje. Umro je od kuge, od koje je obolio ne brinući se o zarazi dok je u Krakovu pomagao oboljelima od te bolesti. Među novim svecima su i brazilski franjevac Antonio od svete Ane, koji je živio na prijelazu iz XVIII. u XIX. stoljeće, te Francuskinja Marija Eugenija od Isusa, utemeljiteljica Družbe sestara od Uznesenja Blažene Djevice Marije.

Blaženom ju je u veljači 1975. proglasio Pavao VI., i to je bila prva beatifikacija u toj jubilejskoj godini. Tom je prigodom Pavao VI. istaknuo kako nas njezin lik uvjerava da svetost, ne samo da je moguća ljudskim snagama, nego je ona stvarna, istinska, nazočna u svijetu, i istovremeno skrivena, snažna i blagotvorna. Naposljetku, među novim svecima je nizozemski pasionist Karlo od sv. Andrije, koji se u XIX. stoljeću posebno zalagao na području ekumenizma te bio neumorni ispovjednik. Proglašavajući ga blaženim 16. listopada 1988., Ivan Pavao II. istaknuo je kako blaženi Karlo poziva sve kršćane da budu samo jedno u jedinstvu za koje je Krist molio na Posljednjoj večeri.

Kanonizacija bl. Antonija od svete Ane održat će se 11. svibnja, a ostalih novih svetaca 3. lipnja ove godine./IKA/

Kardinal Erd? o braku između katolika i vjernika drugih vjeroispovijesti

Mješoviti brakovi i obitelj – pitanje je o kojemu su predsjednici biskupskih konferencija jugoistočne Europe raspravljali, zajedno s nekolicinom stručnjaka, na skupu održanome od 1. do 4. ožujka u rumunjskome gradu Oradei.

Na skupu su sudjelovali predstavnici sedam biskupskih konferencija – Albanije, BiH, Bugarske, Grčke, Rumunjske, Turske i Međunarodne Biskupske konferencije sv. Ćirila i Metoda koja obuhvaća Srbiju, Crnu Goru i Makedoniju, kao i predstavnici Svete Stolice u Rumunjskoj i pri Europskoj uniji te glavni tajnik Povjerenstva biskupskih konferencija Europske zajednice. Osvrnuvši se u razgovoru za Radio Vatikan posebice na brak između katolika i vjernika drugih kršćanskih vjeroispovijesti, kardinal Peter Erd?, mađarski primas i predsjednik Vijeća europskih biskupskih konferencija, napomenuo je kako su mješoviti brakovi u muslimanskim zajednicama vrlo rijetki. Primjerice, u Bosni I Hercegovini takav brak obuhvaća i međuetnički problem unutar same obitelji, budući da religije odgovaraju i različitim narodima. Na temelju opće zabrane od strane muslimana, praktički nije moguće sklopiti mješoviti brak.

Govoreći potom o trećoj ekumenskoj konferenciji koja će se održati upravo u Rumunjskoj, u Sibiuu, kardinal je istaknuo kako zemlje jugoistočne Europe mogu s ekumenskoga stajališta puno pridonijeti tome, za Europu, vrlo važnom događaju, i to ponajviše iznoseći svoje kršćansko iskustvo iz proteklih desetljeća, odnosno svoje iskustvo postkomunističkih zemalja. Primjerice, dodao je kardinal, progoni grkokatolika, a i drugih; zatim bogatstvo svjedočanstava mučenika; a i kroz razmjenu iskustava iz našega doba, u kojemu su pravni sustavi tih zemalja u velikoj preobrazbi, i u kojemu se crkvene ustanove tek trebaju ustanoviti. To bi svjedočanstvo moglo biti I ohrabrenje za našu braću na Zapadu, primijetio je kardinal Erd?./IKA/