POVIJESNI KUTAK – Piše i uređuje: Stjepan Beretić

Bač poslije Mohačkog poraza (2)

Župna crkva i župni dom, škola

Isti je nadbiskup, kao osnivač bačke župe, 11. srpnja 1773. godine počeo gradnju prostrane i lijepe župne crkve, koju je 1780. godine dovršio njegov nasljednik, nadbiskup barun Adam Patačić. Ovaj župni dom, podignut 1793. godine, nadbiskup L szl? Kollonitz dao je 1812. godine proširiti. Godine 1794. isti je nadbiskup u blizini župnog doma otkupio od izvjesnog Kampela malenu kućicu, u kojoj je dao urediti školu. Župnoj crkvi je 29. svibnja 1804. godine darovao zvono teško 530 funti (preko 260 kg). U Baču je otkupio zgradu županije, te je u njoj dao urediti stan za službenika županijske vlasti.

Nadbiskup Klobušicky pomogao i crkvi i školi

U lijepoj je uspomeni u Baču ostao i nadbiskup Petar Klobušicky, koji je izgradnjom kanala u deronjskom i u bačkom ataru obavio melioraciju rijeke Mostonge. Taj je kanal još krajem 19. stoljeća nosio ime po nadbiskupu koji ga je dao sagraditi. Kad je u rujnu 1824. godine nadbiskup Klobušicky došao u kanonski pohod župi Bač, župna blagajna je bila tako siromašna da nije mogla plaćati ni ulje za vječno svjetlo. Od tada je nadbiskup svake godine darovao novac za ulje. Dao je i veliku jednokratnu pomoć (3905,5 forinti) za uređenje crkve, kao i dar od 765 forinti za kalvariju, proširio je kantorski stan, a 26. kolovoza 1842. godine osnovao je zakladu od 4000 forinti za bačke škole, kako bi se iz godišnje kamate zaklade davala plaća dvojici franjevaca, koji su bili učitelji dječaka. Za školska pomagala darovao još 489 forinti.

I nadbiskup J?zsef Kunszt starao se za Bač

U ljeto 1864. godine nadbiskup J?zsef Kunszt dao je zamijeniti krovni pokrivač na crkvi, ali je također dao omaljati crkvu izvana i iznutra. Dao je obnoviti i kapelu svetoga Antuna u šumi, a za gradnju nove škole u Baču je darovao hrastovinu za građu. Godine 1811. Bač je prestao biti sjedište županije, ali je ostao sjedište donjeg okruga, pa je u Baču stalno stolovao jedan županijski službenik. Osim toga, poslije Mađarske revolucije, Bač je postao sjedište okružnoga suda, a u mjestu je bila i žandarska i postaja financijske policije.

Franjevci na čelu župe u Baču

Na čelu Kalačko–Bačke nadbiskupije od 1710. do 1732. godine stajao je nadbiskup Imre Cs ky. U to vrijeme čitava nadbiskupija brojala je svega 15 župa. Od tih 15 župa na području današnje Subotičke biskupije su bile: Bač, Monoštor, Novi Sad, Subotica, Sonta i Sombor. Od 1715. godine Bač je imao filijale Plavnu, Vajsku i Bođane, a župom su upravljali franjevci iz bačkog franjevačkog samostana. Bački su se župnici starali i o katolicima u Parabuću (Ratkovo), Selenči, a oko 1800. godine još i o katolicima u Deronjama, Tovariševu, Paragama i u Silbašu. Bačka župa je 1734. godine brojala 709 katolika i nešto pravoslavnih. Godine 1748. broj katolika je porastao na 1022, dok je 1767. godine župa imala već 1643 vjernika. Katoličko stanovništvo je mahom bilo hrvatsko, ali su u župi živjeli i Nijemci i Mađari. 1791. godine je bačka župa brojala 1373 vjernika, a 1798. već 2600. Kad je franjevački samostan u Baču 1699. godine postao konvent, na čelu samostana je bio o. Andrija od Velike. Za njim su slijedili o. Antun Oršić, o. Martin Balić, Petar Pastirović, o. Martin od Sombora, o. Marko Dragojević, 1715. o. Andrija od Šibenika. Oca Andriju je nadbiskup Imre Cs ky službeno imenovao upraviteljem bačke župe. Iz gore navedenih podataka je očigledno da je župa stalno rasla brojem vjernika. Franjevačka crkva se tako pokazala premalenom da primi župljane. Zato je u vrijeme o. Lovre Staklenčića, darovima upravitelja župe Sonta, o. Augustina Stopića proširena tako što je staroj lađi crkve dodana još jedna novija. Na Silvestrovo 1765. godine gvardijan i upravitelj bačke župe, o. Ilija Sova je predao bačku župu nadbiskupu J?zsefu Batthy nyu, kao novom župniku. Predaja župe svjetovnim svećenicima popraćena je velikom tugom župljana i samih franjevaca. U ljetopisu franjevačkoga samostana u Baču čitamo, kako su u vrijeme nemira, ropstva i turskog zuluma franjevci do kraja ostali uz narod, a sada, kad je zavladao mir, franjevcima se uzima župa, pa nadovezuje ”protjeraše ljubav, da

pravda zavlada”.

Svjetovni svećenici – mjesni kapelani

Kalačko–bački nadbiskup J?zsef Batthy ny je 1. siječnja 1766. godine upravu župe u Baču povjerio dvojici svećenika u svojstvu mjesnih kapelana, da se staraju o bačkim vjernicima. Jedan od njih bio je mladi svećenik, Stipan Ranić, star 27 godina. Kasnije će on postati prvi subotički župnik, svjetovni svećenik. Sa Stipanom Ranićem je bio i drugi mjesni kapelan, nešto stariji, Imre Gy?ri, s 31 godinom. Za vrijeme dok se ne podigne nova župna crkva, kao župna crkva svjetovnim je svećenicima poslužila prijašnja skromna i siromašna nekadašnja pravoslavna crkva koja je bila podignuta od pletera i oblijepljena blatom. Pravoslavni Srbi, koji su živjeli u Baču, preseljeni su u pustaru Deronje, gdje su ostali do danas. Prihodi od župne nadabrine bili su predviđeni za gradnju nove župne crkve, pa su ih mjesni kapelani bili dužni dostavljati nadbiskupu.

Župnik Franjo Ksaverski Gašljević

Prvi, samostalan bački župnik je bio bivši isusovac s četiri zavjeta, Franjo Ksaverski Gašljević. Gašljević je rođen u Požegi, u Hrvatskoj 1730. godine. On je 1765. godine još položio četvrti zavjet kao isusovac. U Petrovaradinu je djelovao kao pučki misionar i kao upravitelj župe. Nakon raspuštanja Družbe Isusove prešao je u Kalačko–Bačku nadbiskupiju, gdje je 1774. godine bio župnik u Plavni, a u Bač je došao za župnika 1781. godine. U Baču je najprije bio bilježnikom dekanata, a od 1789. do 1791. godine obnašao i dužnost dekana Donjobačkog dekanata. Bio je i začasni kanonik. U vrijeme župnika Gašljevića je nadbiskup J?zsef Batthy ny, 11. srpnja 1773. godine, počeo gradnju prostrane i lijepe župne crkve. Gašljević je dočekao i 1780. godinu kad je novi nadbiskup, Hrvat, barun Adam Patačić dovršio župnu crkvu. Isti je nadbiskup je 1793. godine podigao i bački župni dom, u koji se kao prvi od župnika uselio župnik Gašljević. Godine 1794. nadbiskup L szl? Kollonitz je u blizini župnog doma, od izvjesnog Kampela otkupio malenu kućicu, u kojoj je dao urediti školu. Franjo Ksaverski Gašljević je na čelu župe ostao sve do 28. ožujka 1799. godine, kad je umro u Baču.

(nastavlja se)