CRJVA U HRVATA / CRKVA U SVIJETU – Priredio: Franjo Ivanković

Novi varaždinski biskup

Papa Benedikt XVI. imenovao je dosadašnjeg pomoćnog zagrebačkog biskupa mons. Josipa Mrzljaka novim varaždinskim biskupom. Ova vijest službeno je objavljena 20. ožujka. Ustoličenje novog biskupa u Varaždinu bilo je u subotu 31. ožujka. Na ovoj svečanosti, koju je predvodio zagrebački nadbiskup mons. Josip Bozanić bilo je dvadesetak biskupa, među njima je bio i naš biskup mons. Ivan P?nzes, te mnoštvo svećenika i vjernika Varaždinske biskupije.

Mons. Josip Mrzljak rođen je 19. siječnja 1944. godine u Vukovaru. Roditelji su mu doseljenici iz Krašića, ali je tata nestao 1945. godine te se majka vratila u svoje rodne mjesto. Djetinjstvo provodi u Krašiću gdje je u to vrijeme kao kućni zatočenik boravio i blaženi Alojzije Stepinac. Za svećenika je zaređen 1969. godine. Godine 1998. postaje zagrebačkim pomoćnim biskupom. U svom devetogodišnjem biskupskom služenju vršio je mnoge službe.

Umro umirovljeni splitski nadbiskup mons. Frane Franić

U subotu 17. ožujka preminuo je umirovljeni Splitsko–makarski nadbiskup mons. dr. Frane Franić. Smrt ga je zatekla u 95. godini života, 71. godini svećeništva i 57. godini biskupstva.

Biskupom je imenovan 1950. godine, a službu nadbiskupa preuzima 1954. godine i vrši je do 1988. godine. U tom periodu vršio je mnoge službe: bio je profesor, pročelnik različitih vijeća Biskupske konferencije, član doktrinalne komisije Drugog vatikanskog sabora i drugih. ”U svom radu često se susretao s različitim neprilikama. No ništa ga nije moglo smesti. Baštinio je nešto od svoje dogmatske specijalizacije: sigurnost u nastupu i uvjerenje da Duh sveti vodi Crkvu.”

Sprovod nadbiskupa Franića bio je 21. ožujka u splitskoj konkatedrali sv. Petra koju je izgradio u teško vrijeme komunizma. U obredima je sudjelovalo 25 biskupa, 300 svećenika i mnoštvo vjernika. Sprovodne obrede predvodio je zagrebački nadbiskup mons. Josip Bozanić.

Papina pobudnica ”Sakrament ljubavi”

”Sakrament ljubavi, presveta euharistija, dar je u kojem Isus daruje sama sebe, objavljujući beskrajnu Božju ljubav prema svakom čovjeku... Isus ih je doista do kraja ljubio.” Tim riječima papa Benedikt XVI. objašnjava naslov svoje postsinodalne apostolske pobudnice koja je predstavljena i objavljena 13. ožujka u Vatikanu. Pobudnica je izravni plod i završni dokument XI. Redovitog zasjedanja Biskupske sinode koja je održana u Vatikanu u listopadu 2005. godine o temi ”Euharistija, izvor i vrhunac života Crkve”. Dokument su u Vatikanu predstavili glavni relator na zasjedanju Sinode kardinal Angelo Scola i generalni tajnik biskupske sinode nadbiskup Nikola Eterović.

U pobudnici se posebno naglašava važnost slavljenja nedjelje kao ”dana Gospodnjeg”.

Bački vladika Irinej Bulović kod nadbiskupa Bozanića

Predsjednik Hrvatske biskupske konferencije zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić primio je u posjet 9. ožujka u Nadbiskupskom dvoru bačkog episkopa i dekana Pravoslavnoga bogoslovnog fakulteta Beogradskog sveučilišta Irineja Bulovića i prodekana istod fakulteta dr. Vladana Perišića. Vladika Bulović boravio je u Zagrebu na proslavi Dana Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i tom prilikom je izjavio: ”Na Danu fakulteta zaista smo se osjećali svoji među svojima. Impresioniran sam ozbiljnošću, akademskom i duhovnom, koje smo danas vidjeli na fakultetu na svim razinama, od studenata do dekana i gospode profesora. Zahvalni smo i za srdačan prijam, iskrenu ljubav i pažnju koju smo osjećali.”

50. obljetnica ustanovljenja EU

U povodu 50. obljetnice Rimskih ugovora u Rimu je 23. ožujka započeo europski kongres na temu ”Vrijednosti i perspektive za sutrašnju Europu. 50 godina Rimskih ugovora” u organizaciji Vijeća biskupskih konferencija Europske unije (COMECE). Na kongresu se okupilo gotovo 400 sudionika iz cijele Europe, a na skupu sudjeluje i predsjednik HBK kardinal Josip Bozanić, koji na sastancima COMECE–a sudjeluje kao promatrač otkako je Republika Hrvatska ušla u krug zemalja kandidata EU, te u svojstvu potpredsjednika CCEE–a. Kongres je otvorio predsjednik COMECE–a biskup Adrianus van Luyn, nakon čega je pročitano pismo talijanskog predsjednika Giorgia Napolitana. Predsjednik Napolitano /.../ primijetio je kako ”Crkva i vjerska udruženja – čiji su položaj i doprinos dijalogu s europskim institucijama svečano priznati u ustavnoj povelji – pozvane pridonijeti ponovnom pokretanju Europske unije, svjedočeći duboke vrijednosti usađene u temelj građevine Europske unije”. Uslijedila su izlaganja koja su, među ostalima, održali predsjednik Europskog parlamenta Hans–Gert P?ttering i predsjednik Talijanske biskupske konferencije (CEI) genovski nadbiskup Angelo Bagnasco. /.../ Udaljavati se od Kristove istine znači graditi na pijesku Intervent potpredsjednika Vijeća europskih biskupskih konferencija kardinala Josipa Bozanića na kongresu COMECE–a.

USUSRET BEATIFIKACIJI IVANA PAVLA II.

Cvjetnica u Vatikanu

Cvjetnica, Svjetski dan mladih i druga obljetnica smrti Ivana Pavla II. te završetak biskupijskog procesa o njegovu životu, krepostima i glasu svetosti ovih je dana privukla u Vječni grad veliko mnoštvo vjernika, posebno mladih, iz najrazličitijih krajeva svijeta. Papa Benedikt XVI. je na trgu Sv. Petra predvodio obrede Cvjetnice, pozvavši vjernike da ne dopuste da ih vjetar nosi kuda hoće u životu i da se ne zadovoljavaju s onim što drugi misle, govore i čine, već da oko sebe traže Boga te da mu se prepuste da ih on vodi kroz teške kušnje svijeta.

I danas vidimo kako Krist vodi ljude da odustaju od udobnosti svoga života, stavljajući se u službu onih koji trpe. On daje ljudima odvažnost da se odupiru nasilju i laži i stvara mjesto istini u svijetu, potičući ih da čine dobro te da tamo gdje je vladala mržnja stvaraju pomirenje, a gdje je vladalo neprijateljstvo mir, rekao je papa Benedikt XVI. i istaknuo kako to pretpostavlja da se čovjek ne zatvori u vlastito ja, smatrajući vlastito ostvarenje glavnim ciljem života.

Mladima je objasnio kako je za nasljedovanje Krista potrebno imati nevine ruke i čisto srce. Čiste su ruke one koje izbjegavaju nasilja, korupciju i podmićivanja, a čisto se srce ne kalja lažju, dvoličnošću i pretvaranjem, ne opija se slastima. Srce u kojem je ljubav istinska, a ne samo privremena strast. Drugim riječima, prema Papi, u životu se ne smije postavljati na prvo mjesto zaradu, koristoljublje i karijeru. U poruci sudionicima IX. međunarodnog foruma mladih papa Ratzinger izrazio je zabrinutost zbog raznih oblika zapostavljanja i iskorištavanja mladih na području rada. To stvara osjećaj nesigurnosti s teškim posljedicama ne samo na njihovu sposobnost zamisli i ostvarenja svojih planova za budućnost, već i nastojanja oko sklapanja braka i stvaranja obitelji. Papa je inzistirao na potrebi vrednovanja dimenzije ljudskog rada.

U nagovoru prije molitve Anđeoskog pozdravljenja Papa se posebno obratio mladima, pozvavši ih da prodube njegovu poruku prigodom obilježavanja ovogodišnjeg Svjetskog dana mladih usredotočenoj na ljubav Krista i preporučio im da i oni ljube jedni druge kako je Krist nas ljubio. Na taj će način stvarno biti njegovi istinski svjedoci. /IKA/

Svečano zaključena biskupijska faza za proglašenje Ivana Pavla II. blaženim

U bazilici Sv. Ivana Lateranskog održana je 2. travnja svečanost kojom je zaključena biskupijska faza za proglašenje blaženim sluge Božjega pape Ivana Pavla II. Formulom pročitanom na latinskome jeziku mons. Slawomir Oder, postulator kauze, objavio je predaju dokumenata o životu, krepostima, kao i općenito čudima pape Wojtyle Kongregaciji za proglašenje blaženih i svetih. Riječ je o mnogobrojnim dokumentima, među kojima i prikupljena dokumentacija o čudesnom ozdravljenju francuske redovnice Marie Simon–Pierre od Parkinsonove bolesti, sakupljenim tijekom 21 mjeseca rada koji su stavljeni u velike kožne kovčege i tijekom svečanosti zapečaćeni. Sada je zadaća Kongregacije za proglašenje blaženih i svetih proučiti te dokumente.

Svečanost je predvodio papinski vikar za Rimsku biskupiju kardinal Camillo Ruini koji je pokojnog papu Wojtylu opisao kao ”kompletnu i potpuno ostvarenu osobu”, ”istaknutoga svjedoka posvećivanja za braću”, ”spontanog navjestitelja evanđelja”. ”Svi koji su ga poznavali, bilo izbliza ili tek površno, bili su pogođeni bogatstvom njegova čovještva, njegova punog ostvarenja kao osobe, ali još je značajnija činjenica da se ta punina ljudskosti, u konačnici, podudara s njegovim odnosom s Bogom, drugim riječima s njegovom svetošću”, rekao je kardinal Ruini koji se u svom govoru također kratko osvrnuo na život Karola Wojtyle. Živio je siromašno, činilo se da ne treba ništa, bio je potpuno nenavezan na novac i stvari. A kako je bio nenavezan i slobodan i od samoga sebe nije tražio vlastiti uspjeh ili neko ostvarenje samoga sebe i upravo oslobođenost od samoga sebe učinilo ga je slobodnim za druge, spremnim na slušanje pa i na prihvaćanje kritike, rekao je kardinal Ruini. U svojim se odlukama nije vodio ničim drugim doli brigom za evanđelje i za dobro čovjeka, koji je za njega ”put Crkve” i u tome je bio neustrašiv ne pribojavajući se reakcije vlasti neprijateljski naklonjenih Crkvi. Među odvažnim odlukama pape Ivana Pavla II. kardinal Ruini je tako spomenuo njegovu borbu za oslobođenje od komunističkog totalitarizma, nepopustljivo traženje pravde za narode pogođene glađu, hrabro nastojanje za mir u svijetu, ali također ”veliku bitku za ljudski život, protiv pobačaja i svakog njegova zatiranja, kao i za obitelj, protiv svih poticaja na njezino rasulo”. Obje te bitke, pojasnio je kardinal, on nije shvaćao i živio kao da bi bila riječ o kršenju prava žena, već naprotiv kao afirmaciju i obranu istinskog dostojanstva i genija vlastitog ženama. Njegova apostolska putovanja, kao i posjeti rimskim župama, bili su ujedno i evangelizacijsko djelo i čin ljubavi i služenja prema Crkvi koja živi u različitim dijelovima svijeta, nastavio je kardinal Ruini, istaknuvši kako je ekumenizam bio ”program” za koji se po k ojni Ivan Pavao II. zalagao. On se na kraju osvrnuo i na kraj zemaljskog života pape Wojtyle, koji su neki nazvali ”evanđeljem trpljenja”. S bolešću, rekao je kardinal Ruini, započelo je dugo i neprekidno mučeništvo. Ipak, on je bolest i tjelesne bolove podnosio vedro i strpljivo, kao pravi kršćanin, nastavljajući izvršavati svoje zadaće koliko je to bilo u njegovoj moći. Prisjećajući se zatim njegovih posljednjih trenutaka kardinal Ruini istaknuo je kako je Ivan Pavao II. i u dubokoj boli što više ne može govoriti obnavljao svoje potpuno predanje Mariji. A kada ga je, na uskrsno jutro, izdao glas te nije mogao blagosloviti mnoštvo okupljeno na Trgu Sv. Petra, šapnuo je mons. Stanislavu: ”Bilo bi možda bolje da umrem, kad već ne mogu više vršiti poslanje koje mi je povjereno”, ali je odmah dodao: ”Neka bude volja tvoja... Totus tuus!” posvjedočio je kardinal Ruini. Podsjetio je također kako je na sam dan smrti 2. travnja zatražio da mu se čita Ivanovo evanđelje. Molio je, uz pomoć prisutnih, sve svakodnevne molitve: klanjanje, meditaciju pa čak i nedjelju Službu čitanja. U jednom je trenutku slabim glasom rekao s. Tobiani Sobotki, svom pravom anđelu čuvaru: ”Pustite me da odem Gospodinu”. Zatim je pao u komu, a u njegovoj je sobi slavljena misa nedjelje Božanskog milosrđa. Božje je milosrđe, zaključio je Ruini, bilo u središtu njegove duhovnosti i njegova života, od njega je naučio pobijediti dobrom pobjeđivati zlo. /IKA/

Benedikt XVI. predvodio misu za papu Ivana Pavla II.

”Miris Papine vjere, nade i ljubavi ispunio je njegovu kuću, ispunio je Trg Sv. Petra, ispunio Crkvu i raširio se po cijelome svijetu”, rekao je papa Benedikt XVI. u homiliji na misi slavljenoj 2. travnja na Trgu Sv. Petra u povodu druge obljetnice smrti sluge Božjega pape Ivana Pavla II. za kojega je toga dana zaključen biskupijski dio procesa za proglašenje blaženim. Ono što se dogodilo nakon njegove smrti, nastavio je Benedikt XVI., bilo je, za one koji vjeruju, učinak onoga ”mirisa” koji je dopro do svih, bliskih i dalekih, i privukao ih k jednom čovjeku kojega je Bog postupno suobličavao Kristu. Gospodin ga je pozvao u svoju službu na putu svećeništva i malo po malo mu otvarao sve šire obzore: od njegove biskupije pa sve do sveopće Crkve. Ta je dimenzija univerzalnosti dosegla svoju najveću širinu u trenutku njegove smrti, događaju koji je cijeli svijet pratio sa sudjelovanjem nikada ranije zabilježenim u povijesti. On iz kuće Očeve nastavlja pratiti Crkvu na njezinu putu, rekao je papa Benedikt XVI. On je svog prethodnika nazvao slugom Božjim, našim ocem, prijateljem i bratom, sigurnim vođom u vjeri, gorljivim pastirom i hrabrim prorokom nade, neumornim svjedokom i predanim poslužiteljem Božje ljubavi te je podsjetio na ”veliku pobožnost kojom je slavio sveta otajstva i klanjao se Oltarskom sakramentu, središtu njegova života i njegova neumornog apostolskog poslanja”. Miris njegove ljubavi ispunio je čitavu Crkvu jer se ljubav pape Wojtyle prema Kristu izlila u sve krajeve svijeta, toliko je bila snažna i duboka. Nisu li cijenjenje, poštivanje i ljubav koji su vjernici i nevjernici izrazili o njegovoj smrti tomu rječito svjedočanstvo, zapitao se Papa prema kojem ”snažna i plodna pastoralna služba, a još više kalvarija agonije i mirna smrt našega ljubljenog pape obznanili su ljudima našega doba da je Isus Krist bio doista njegovo – sve”. U životu Karola Wojtyle riječ križ nije bila tek puka riječ. Već od svog djetinjstva i mladosti on je upoznao bol i smrt. Kao svećenik i kao bis k up, a nadasve kao Vrhovni svećenik, uzeo je zaozbiljno onaj posljednji poziv koji je uskrsli Krist uputio Šimunu Petru na obali Galilejskog jezera: ”Slijedi me”. Papa Benedikt XVI. u homiliji na misi u povodu druge obljetnice smrti pape Ivana Pavla II. je istaknuo kako je sporim ali nezaustavljivim napredovanjem bolesti, koja mu je malo po malo sve oduzimala, njegov život se pretvorio u prinos Kristu, živi navještaj njegove muke, u nadi ispunjenom vjerom u uskrsnuće. 2. travnja 2005. Učitelj se vratio da ga vrati u kuću Očevu. I on je ponovno spremno odgovorio svojim neustrašivim srcem i prošaptao: ”Pustite me da odem k Gospodinu”. Kao i njegov božanski Učitelj on je svoju muku proživio u molitvi. Umro je moleći. Doista je usnuo u Gospodinu, rekao je papa Benedikt XVI., koji je na kraju homilije povjerio Mariji ”u njezine majčinske ruke ovog našeg oca, brata i prijatelja da u Bogu počiva i raduje se u miru”. Papu su više put tijekom homilije vjernici, a posebice mladi, prekidali pljeskom, a kada je u dijelu homilije spomenuo kako se brzo odvija proces za njegovim proglašenjem blaženim pljesak je potrajao punih dvadeset minuta.

U spomen na drugu obljetnicu preminuća pape Wojtyle misu je toga dana u jutarnjim satima, služio i kardinal Stanislaw Dziwisz, dugogodišnji Papin tajnik, i to na grobu Ivana Pavla II. /IKA/

ZLATNI I SREBRNI REDOVNIČKI JUBILEJI

Prvi ovogodišnji turnus duhovnih vježbi sestara Družbe Naše Gospe održan je od 11. do 17. ožujka u našem samostanu u Remetama, a voditelj je bio franjevac zadarske provincije fra Anzelmo Stulić. Euharistijsko slavlje na završetku duhovnih vježbi bilo je prigoda za osobitu zahvalu Bogu na pozivu i pomoći tijekom 50, odnosno 25 godina ustrajnosti u posvećenom životu naših sestara: s. Josipe Milodanović, s. Leonije Skenderović i s. Nade Šestak. Nakon homilije najprije su sestre jubilarke obnovile svoje zavjete, a potom i sve ostale nazočne sestre. Ujedno je to bila i zahvala sestrama jubilarkama za njihov trud i doprinos u ostvarivanju karizme naše Družbe na dobro cijele Crkve. Slavlje je nakon sv. mise u radosnom raspoloženju nastavljeno svečanim ručkom uz pjesmu i prigodne čestitke. U ime Družbe svečaricama je čestitala zamjenica vrhovne glavarice s. Tarzicija Tunjić. Radošću, koja nas je sve ponijela, neka nas Gospodin prati i vodi, a Njegova ljubav nek jača naše jubilarke u idućih 25, odnosno 50 godina.

s. Martina Koprivnjak