SVETAC MJESECA – Piše: Stjepan Beretić

4. travnja – Sveti Izidor Seviljski

(* oko 560. + 4. travnja 636.)

* Njegovi roditelji odgojili tri sveca * školovao ga brat * mladi opat * osnivao knjižnice * mladi nadbiskup * starao se za svećenički pomladak * euharistiju nazvao misom * obratio Gote od arijanizma * napisao 20 svezaka enciklopedije * zaštitnik interneta * Izidor: dar božice naravnih sila Isis

Tri svećenička zvanja u jednoj kući

Izidor je rođen oko 560. u Cartageni u današnjoj Španjolskoj, u uglednoj rimskoj obitelji Severijana i Teodore, a umro je 4. travnja 636. godine kao nadbiskup Seville. Poznat nam je njegov brat sveti Fulgencije, (+633.) biskup grada Astigi, danas Ecija u južnoj Španjolskoj. Poslije smrti njihovih roditelja, Izidora je odgojio njegov stariji brat, sveti Leander nadbiskup seviljski (+600.), koji ga je zaredio za svećenika. Leander je bio jedan od organizatora sabora u Toledu, gdje je održao glasoviti govor pohvale Crkvi, i bio je najutjecajni biskup crkve u Hispaniji. Uspješno se borio protiv arijanizma. Tri sveta brata su imala i sestru Florentinu.

Mladi opat postao nadbiskup

Za Izidorovo školovanje se starao njegov stariji brat Leander. Izidor je bio predan učenik, i odgojen je u benediktinskom samostanu, gdje je u dobi od 30 godina postao opat – poglavar samostana. U tom je samostanu bila jedna od najglasovitijih knjižnica toga vremena. Na Toledskom saboru 589. godine Izidor je bio jedan o vodećih teologa. Oko 600. godine Izidor je u četrdesetoj godini naslijedio svoga brata Leandera na stolici seviljskih nadbiskupa. Posebno se starao za odgoj klera, osnivao je škole i knjižnice.

Veliki teolog i polihistor

Kao opatu i kasnije nadbiskupu pošlo mu je za rukom da zapadne Gote, koji su u 5. stoljeću porobili Hispaniju, obrati od arijanizma za katoličku vjeru, te je na taj način postigao jedinstvo i osigurao opstanak Crkve u Hispaniji. Izidor je 619. godine sazvao Seviljski koncil. Predsjedao je i četvrtom nacionalnom saboru u Toledu 633. godine, kad je uspostavljeno jedinstvo Crkve i države, kad su osnovane stolne škole u svakoj biskupiji, i ostvarena jedinstvena liturgijska praksa u Hispaniji. Izidorovo najglasovitije djelo je objavljeno pod naslovom Etymologiae. To je jedna vrsta enciklopedije kasne antike u 20 svezaka. Tim djelom je Izidor uspio obuhvatiti sva dotadašnja svjetovna i religiozna saznanja. Etimologije su standardno djelo i najpoznatiji priručnik za sve studente srednjega vijeka. Djelo je doživjelo brojna ponovljena izdanja. U djelu Chronica Majora je uspješno sažeo povijest svijeta od stvaranja sve do 615. godine. Izidor se bavi bavi teologijom, Svetim pismom i jezikoslovljem, znanostima i poviješću. Djelo Sententiarum Libri Tres je priručnik kršćanskog nauka i etike Rimske Crkve. Izidor je slavlje presvete Euharistije prozvao svetom misom. Izraz misa je izveden od latinske imenice ”Missio”, što znači poslanje. To slanje se odnosi u prvom redu na novokrštenike, na katekumene, kao i na čitavu zajednicu. Izidor je kanoniziran 1598. godine, a 1722. je proglašen za naučitelja Crkve. Neki ga, neslužbeno, drže zaštitnikom interneta.

Zaštitnik interneta

Na području medija postoje sveci zaštitnici. Zaštitnik radija je sveti arkanđeo Gabrijel, zaštitnica televizije je sveta Klara, a tiska sveti Franjo Saleški. Premda internet za sada nema zaštitnika, zaštitnikom interneta Španjolci i Južna Amerika drže svetog Izidora zbog njegove visoke naobrazbe i silnih djela koje je napisao. Kao mogući zaštitnici interneta se spominju sveti Maksimilijan Kolbe, koji je 1941. godine mučen i ubijen u koncentracionom logoru Auschwitz i nizozemski karmelićanin sveti Tito Brandsma, koji je umro 1942. godine također u Auschwitzu. Obojica su bila jako zauzeta oko medija. Četvrti mogući zaštitnik interneta bi mogao biti sveti Karlo Boromejski (1530 – 1584), koji je kao milanski nadbiskup puno učinio za podizanje knjižnica i za širenje literature svoga vremena.