CRKVA – MAJKA I UČITELJICA – Piše: mr. Mirko Štefković
CRKVA – MAJKA I UČITELJICA
– zaključno razmišljanje na temu ove rubrike –
Po završetku jubilarne 2000. godine, u Zvoniku je pokrenuta ova
rubrika. Potaknut riječima kardinala Tettamanzia, prigodom
njegove posjete Subotici, inicijator ove rubrike, mons. Andrija
Kopilović, ovako je zapisao: ”Crkva je trajno učiteljica
istine, koju se nikada ne smije izdati s jedne strane, a s
druge strane Crkva je majka koja nikada ne želi, ni po koju
cijenu, uvrijediti dostojanstvo ljudske osobe. Tako je
citirajući encikliku bl. Ivana XXIII. (kardinal Tettamenzi)
iznio trajno načelo ne samo dogmatike nego i moralnog
bogoslovlja, da je Crkva po svojoj naravi Majka i Učiteljica
(Mater et Magistra)”. Dakle, od 76. broja, tj. od veljače
2001., pa sve do 150. u okviru ove rubrike predstavljeni su i
tumačeni razni suvremeni Crkveni dokumenti. Na ovaj način smo
preko Zvonika svim našim čitateljima, a preko njih i šire,
htjeli posredovati zdravi nauk Crkvenog Učiteljstva, po kojem
svi mi možemo osjetiti majčinsku skrb Crkve, koja nas vodi
putem Istine, pa makar ponekad i vrlo strmim i trnovitim, u
pravi Život.
Tijekom tih 75 brojeva, što je ujedno točno polovica Zvonikovog
vijeka, upoznali smo i nova izdanja, ali i malo starije
dokumente aktualnih tematika. Svakako ne želimo odustati od
ažurnosti predstavljanja svih novih publikacija Svete Stolice,
ali u drugim okvirima. Za kraj ćemo riječ dati dobrom papi,
Ivanu XXIII., po čijoj je enciklici ova naša rubrika dobila
ime.
1. Majka i Učiteljica naroda, katolička Crkva, ustanovljena je od
Krista Isusa zato da svi koji, u tijeku vjekova, dođu u njezino
krilo i zagrljaj, nađu spas i puninu izvrsnijeg života. Toj
Crkvi, ”stupu i podlozi istine” (1Tim 3,15), njezin presveti
Osnivač povjerio je dvostruku zadaću: da mu rađa djecu i da
rođene uči i vodi majčinskom se providnošću brinući za život
pojedinaca i naroda, život čiji je uzvišeno dostojanstvo imala
uvijek u najvišoj cijeni i budno ga čuvala.
2. Kristov nauk, naime, kao da povezuje zemlju s nebom jer
čovjeka obuhvaća čitava, tj. njegovu dušu i tijelo, razum i
volju, te ga potiče da svoj duh uzdiže iz nestalnosti skupnoga
ljudskog postojanja ka krajevima vječnoga života, gdje će
jedanput uživati nezalazno božanstvo i mir.
3. Iako je dakle svetoj Crkvi prvi zadatak posvećivati duše i
činiti ih dionicima nebeskih dobara, ipak se brine i za potrebe
svagdašnjega ljudskoga života, ne samo s obzirom na hranu i
uzdržavanje nego i s obzirom na blagostanje i napredak u
raznovrsnim dobrima i u različitim vremenskim prilikama.
4. Kad to Crkva ostvaruje, izvršava naredbu svojeg osnivača
Krista koji, kad na jednom mjestu veli: ”Ja sam put, istina i
život” (Iv 14,6) a na drugom: ”Ja sam svjetlo svijeta” (Iv
8,12), smjera, dakako, u prvom redu na čovjekov vječni spas, a
kad pri pogledu na ogladnjelo mnoštvo gotovo plačući dovikuje:
”Žao mi je naroda” (Mk 8,2), pokazuje da su mu na srcu i
zemaljske potrebe ljudi. I ne dokazuje to božanski Otkupitelj
samo riječima već i djelima svoga života kad ne jednom
čudnovato umnaža kruh da utaži glad mnoštvu.
5. Ovim kruhom, danim tijelima za hranu, htio je ujedno
predoznačiti ono nebesko jelo za duše što će ga ljudima dati ”u
predvečerje svoje muke”.
6. Nije dakle čudo što je katolička Crkva, prihvaćajući Kristovu
pouku i vršeći njegovu zapovijed, već dvije tisuće godina, tamo
od službe prvih đakona sve do naših dana, neprestano visoko
dizala baklju ljubavi, i to ne samo propisima nego i obiljem
primjera.
Dragi naši čitatelji, nadamo se da smo i mi ovom malom rubrikom
pridonijeli dizanju baklje Istine, od koje Crkva ne odustaje,
jer jedino ta Istina, kada ju spoznajemo i upoznajemo, stvarno
oslobađa (usp. Iv 8,32). Ako je ova rubrika barem nekoga
potakla da ”smogne snage govoriti s Bogom, na Njega misliti,
nadati se i ljubiti” (Karl Rahner), te Crkvu doživjeti svojom
Majkom i Učiteljicom, onda je ona bila vrijedna truda i
ispunila svoje poslanje.
Hrvatske katoličke internet stranice (62.)
Svetište Majke Božje Bistričke
Hrvatski narod s posebnim žarom štuje lik Majke Božje, koju
odavna s ljubavlju naziva Kraljicom Hrvata. Od nekoliko
desetaka marijanskih svetišta u Hrvatskoj, najveće je ono u
Mariji Bistrici, tridesetak kilometara sjeveroistočno od
Zagreba. Internetska adresa Svetišta Majke Božje u Mariji
Bistrici jest:
http://www.svetiste–mbb.hr
Na početnoj stranici, koja je podešena na engleski kao osnovni
jezik, posjetitelji po odabiru jezika (engleski, hrvatski,
njemački) imaju na raspolaganju veći broj izbornika. Veći dio
njih su statični, tj. njihov se sadržaj ne mijenja, poput na
početnoj stranici tekstova o Zavjetnom kipu Majke Božje
Bistričke i Molitve upućene njoj. Tu su i posebni izbornici o
povijesti Svetišta, na kojemu se nalaze i sadržaji vezani za
posjet pape Ivana Pavla II. Mariji Bistrici 3. X. 1998. povodom
proglašenja blaženim zagrebačkog nadbiskupa Alojzija Stepinca
(papin pozdravni govor, propovijed, beatifikacija kardinala
Stepinca te govor o značenju Stepinca), zatim o Sestrama
Milosrdnicama i Karmelićankama koje djeluju u Mariji Bistrici,
foto–galerija slika Svetišta, načini stupanja u kontakt s
tamošnjom župom, tu je i izvedba pjesme Rajska djevo...
Dinamički dio stranice su izbornik o župi s rasporedom sv.
misa, najavama budućih događaja i sl., a tu je i tjedni župni
listić (župne obavijesti).
Katolici s područja Subotičke biskupije sudjelovali su na brojnim
velikim događajima koji su se odigrali upravo u Mariji Bistrici
(euharistijski kongres 1984., koja je s oko 400.000 nazočnih
bila do tada najveća hrvatska misa, proglašenje blaženim
kardinala Stepinca 1998. itd.), a do danas tradicionalno
hodočaste Majku Božju Bistričku.
s.b.
|
