CRKVA U HRVATA / CRKVA U SVIJETU – Priredio: Andrija Anišić

Papa u Brazilu

BUDITE SIGURNI DA VAS SVE NOSIM U SVOM SRCU

Papa Benedikt XVI. boravio je u pastoralnom pohodu Brazilu od 9. do 14. svibnja 2007. godine. Prikazujemo taj pohod u najkraćim crtama.

”Ovo putovanje ima vjersko obilježje, ali je u isto vrijeme usmjereno i na pomno promatranje društvenog stanja u zemljama Južne Amerike”, objasnio je papa Benedikt XVI. novinarima u tijeku leta od Rima do Brazila cilj svoga pastirskog pohoda južnoameričkom kontinentu. Glavni razlog je opća skupština Vijeća biskupskih konferencija Južne Amerike i Kariba i prema tome će i sadržaj ovog posjeta imati čisto vjerski sadržaj, dodao je Papa, pojasnivši kako se crkveno poslanje sastoji i u potražnji za rješenjem teških društvenih problema na tom području. Crkva ne želi voditi politiku, jer poštuje laičnost društva.

Crkva u Brazilu u brojkama

Brazil ima više od 184. milijuna stanovnika od kojih 85% čine katolici, objavila je Vatikanska informativna agencija VIS. Prema Središnjem statističkom uredu, u Brazilu je 269 katoličkih biskupija, 9.504 župa i 36.729 ”ostalih dušobrižničkih centara”. Biskupa je, uključujući i umirovljene, 427, a za vjernike se skrbi 18.087 biskupijskih i svećenika–redovnika. Redovničke braće je 2.676, redovnica je 33.765, članova svjetovnih instituta je 2.015, 72.704 misionara–laika i 492.370 vjeroučitelja. Za svećenike se priprema 9.450 bogoslova. Crkvene odgojne i obrazovne ustanove – od dječjih vrtića do sveučilišta – pohađa 2,5 milijuna djece i mladih. Osim toga, u Brazilu je 366 katoličkih bolnica, 1.013 klinika, 764 staračka doma, 1.942 katolička sirotišta i 2.159 crkvenih obiteljskih savjetovališta.

Papa se u Brazilu susreo s mladima

Nemojte da vam mladost prođe uzalud. Posvetite je visokim idealima vjere i ljudske solidarnosti. Budite mladež Crkve i moći ćete biti protagonisti novoga društva, no budućnost uvelike ovisi o tome kako živite danas, poručio je papa Benedikt XVI. mladima Brazila i Latinske Amerike s kojima se susreo na gradskom stadionu ”Paulo Machado de Carvalho” u Sao Paulu drugoga dana svoga pastoralnog pohoda Brazilu u četvrtak 10. svibnja. Na susretu je bilo oko 200 tisuća mladih iz 200 brazilskih biskupija. ”Vi niste samo budućnost Crkve i čovječanstva, jer to gotovo da podrazumijeva svojevrsni bijeg od sadašnjosti. Naprotiv, vi ste mlada sadašnjost Crkve i čovječanstva. Vi ste njezino mlado lice”, istaknuo je Papa u govoru mladeži.

Kanonizacija franjevca Galvaoa

Svetost nije samo moguća, nego je i potrebna svakome u vlastitu životu, da bi svijetu otkrio pravo lice Krista, našega prijatelja, istaknuo je papa Benedikt XVI. na svečanome euharistijskom slavlju 11. svibnja u Sao Paolu, u tijeku kojega je proglasio svetim fra Antonia de Sant'Anna Galvaoa, prvoga sveca rođenoga u Brazilu. Franjevac Galvao živio je na prijelazu iz XVIII. u XIX. stoljeće. Bio je čovjek mira i ljubavi, i jako voljen zbog svojega zalaganja u korist siromašnih i marginaliziranih. Veći dio dana provodio je u ispovjedaonici, a u središtu njegova duhovnoga života bila je Euharistija. Preminuo je 23. prosinca 1822., a pokopan je u Samostanu svjetla, u samostanu sestara Bezgrešnoga začeća, koji je on dao izgraditi.

U marijanskom svetištu Aparecidi Papa predmolio Krunicu

U Aparecidi, najvećem marijanskom svetištu Južne Amerike, gdje se okupilo pedesetak tisuća vjernika, papa Benedikt XVI. je navečer 12. svibnja predmolio svetu krunicu sa svećenicima, redovnicima i sjemeništarcima. Istaknuo je kako Južna Amerika žeđa za Bogom i preporučio vjernicima neka svojom bezuvjetnom ljubavlju prema Bogu i bližnjemu potaknu u mladima želju da slijede Gospodina. ”U Crkvi nalazimo sve ono što je dobro i razloge naše sigurnosti i utjehe.” Popodne je posjetio poljoprivredno imanje ”Oazu nade” u Guarantigueti, gdje žive i radi oko 8000 ovisnika o drogi, alkoholičari, napuštene majke s djecom, oboljeli od side i mnogi drugi bijednici kojima u društvu nema mjesta. Farmu je 1979. osnovao njemački franjevac Hans Stapel. Klarise, bivši ovisnici, franjevci i fokolarini zajedno rade, nastojeći im otvoriti perspektivu života.

Papa otvorio V. Skupštinu latinskoameričkih i karipskih biskupa

Posljednji dan, 13. svibnja, obilježila su dva događaja od velikoga crkvenoga značenja za brazilske vjernike, ali i za čitavu Crkvu u Latinskoj Americi. Papa je dopodne ispred marijanskoga svetišta u Aparecidi slavio misu, a popodne je predsjedao otvaranjem V. skupštine latinskoameričkih i karipskih biskupa.

Tom prigodom Sveti Otac ukazao je na pastoralne smjernice za sljedeće godine. Budite sigurni da vas sve nosim u svome srcu: U mom će sjećanju zauvijek ostati urezana očitovanja zanosa i duboke pobožnosti ovoga naroda, kazao je Papa. Vjera se danas treba suočiti s nizom izazova, budući da su u igri ”skladan razvoj društva i katoličkoga identiteta latinskoameričkih naroda”. Stoga katolici trebaju postati svjesniji svoje odgovornosti kao misionara i Kristovih učenika.

Biti učenici i misionari pretpostavlja duboku ukorijenjenost u Kristu. Prioritet vjere u Krista ne znači zanemariti ”velike gospodarske, društvene i političke probleme Latinske Amerike, od stvarnosti bježati prema duhovnome svijetu. U konačnici što je stvarnost? Jesu li to samo materijalna dobra? To je ”velika zabluda temeljnih težnji posljednjega stoljeća, razarajuća zabluda, kako očituju rezultati marksističkih i kapitalističkih sustava. Samo onaj tko poznaje Boga može odgovoriti na prikladan i zaista ljudski način. Ako ne poznajemo Boga u Kristu, nema puta, a budući da nema puta, onda nema ni života ni istine, poručio je Benedikt XVI.

Dvije godine pontifikata pape Benedikta XVI.

U 17 sati i 50 minuta 19. travnja prije dvije godine iz dimnjaka Sikstinske kapele izišao je dim, u početku nejasne boje, ali se odmah potom iznenada pretvorio u potpuno bijeli dim. Bio je to znak da je izabran Papa! Tako je započeo pontifikat Benedikta XVI., nasljednika Ivana Pavla II., koji je Crkvu vodio gotovo 27 godina. Papa Ratzinger, 265. Kristov namjesnik i osmi papa Nijemac u povijesti, u tijeku dvije godine Petrove službe susreo se sa 7,5 milijuna ljudi i bio na tri putovanja u Italiji i na 5 međunarodnih putovanja.

Među povijesnim događajima valja spomenuti pohod Auschwitzu i Plavoj džamiji u Turskoj. Napisao je encikliku Bog je ljubav, apostolsku pobudnicu o euharistiji te, upravo objavljenu, knjigu Isus iz Nazareta.

Draga braćo i sestre, nakon velikoga pape Ivana Pavla II., gospoda kardinali izabrali su mene, jednostavnoga i poniznoga radnika u vinogradu Gospodnjem, rekao je neposredno nakon svog izbora za Papu. Jednostavnost je jedna od glavnih obilježja Benedikta XVI.; njegove su riječi jasne, mirne, duboke, dodiruju srce i pokreću savjesti. On je istovremeno blag i snažan. Govori o svojoj slabosti, traži da se moli za njega; njegovo je držanje uzdržljivo – Krist je onaj koji se ističe. Vjera nije moralizam, tumači Papa, to nisu zabrane. Vjera znači postati Isusovi prijatelji, susresti na živ i konkretan način raspetoga Boga koji želi svakoga spasiti, i neprijatelje također. Ljubav prema neprijatelju srž je kršćanske revolucije, koja se ne temelji na strategijama gospodarske, političke ili medijske moći. To je revolucija ljubavi koja se ne oslanja na ljudske sposobnosti, nego je dar Božji koji se dobiva pouzdajući se jedino i bez ustezanja u Njegovu milosrdnu dobrotu. To je novost evanđelja, koja neprimjetno mijenja svijet. To je junaštvo malenih, koji vjeruju u Božju ljubav te je šire i pod cijenu života, istaknuo je Papa prije molitve Anđeoskoga pozdravljenja u nedjelju 18. veljače ove godine. Benedikt XVI. upućuje na razboritost vjere, pozivajući na veliki dijalog o istini i one koji ne vjeruju: Isusov je Bog tako beskonačno dobar, tako malen i tako velik, da je uistinu uvjerljiv. Ako pogledamo velike izbore, kršćanski je izbor i danas onaj najracionalniji i najljudskiji. Zbog toga s pouzdanjem možemo razraditi filozofiju, viziju svijeta koja se temelji na tome prvenstvu razuma, na tome pouzdanju da je stvoriteljski razum ljubav, a ta ljubav je Bog, rekao je u tijeku susreta s mladima na Trgu Sv. Petra 6. travnja protekle godine.

Važan govor na Sveučilištu u Regensburgu pogrešno je protumačen. Mediji su ga usredotočili na odnos s islamom, a u stvari je bio prije svega upravljen Zapadu. Bio je to poziv na proširivanje obzora razuma, koje je suvremena kultura ograničila samo na ono što se može pokusom provjeriti, te tako nije u stanju zapodjenuti dijalog s kulturama i religijama. Papa poziva mlade da si postavljaju pitanja o Bogu, i da traže njegovo lice. Crkva nema interesa i ne traži povlastice: ona samo želi naviještati Krista i braniti čovjeka, one najmanje od bahatosti jačih, ističe Benedikt XVI. te govori o načelima o kojima se ne može pregovarati: pravo na život za sve, obitelj, sloboda odgoja. Ta načela nisu vjerska, jer pripadaju cijelome ljudskome rodu. Papa upozorava na razorne posljedice relativizma i kritizira dogmatski apsolutizam laicista koji Crkvi žele oduzeti pravo na slobodu izražavanja.

Upozorava također na sablazan siromaštva i gladi, na nepravde koje su posljedice određene globalizacije, neokolonijalizam bogatih zemalja, kao i na trgovinu oružjem koja sve više uzima maha, uz gotovo opće ravnodušje. Papi su posebno na srcu Afrika, Sveta zemlja, a pozorno gleda prema Kini, kao i na izazove i nade američkoga kontinenta. Istodobno upozorava na opasnost da se Europa, odričući se kršćanskih vrednota, odrekne same sebe. Papa vidi zlo u svijetu koje, prema njegovim riječima, unatoč postignutome razvoj nije pobijeđeno; štoviše, čini se da njegova moć jača, a svi pokušaji da bi ga se sakrilo, brzo se otkrivaju. Patnja je otajstvo koje je Bog objasnio Križem svojega Sina. Krist, trpeći za sve nas, patnji je dao novi smisao, uveo ju je u novu dimenziju, u novi poredak: u poredak ljubavi. Kristova muka na križu dala je trpljenju sasvim novi smisao, preoblikovala ga je iznutra. Trpljenje uništava zlo plamenom ljubavi. Svaka ljudska patnja, svaka bol i nevolja, sadrži obećanje spasenja, kazao je Papa na susretu s članovima Rimske kurije, 22. prosinca 2005.

Papa intenzivno radi na ekumenizmu i dijalogu s drugim religijama. Posebice je dijalog s islamom, prema Papinim riječima, od presudne važnosti. Papa poziva katolike na dosljednost, da ne odvajaju Krista i Crkvu, te izbjegavaju lažnost kompromisa i pribjegavanje takozvanome manjem zlu. Osim toga potiče ih da otkriju šutnju, meditaciju uz Bibliju, molitvu, i euharistijsko klanjanje. Molitva nije neki dodatak, sporedna stvar, nego je pitanje života i smrti. Samo onaj tko moli, naime, odnosno tko se povjerava Bogu sinovskom ljubavlju, može ući u vječni život, a to je sam Bog, istaknuo je Sveti Otac u nedjeljnome podnevnom nagovoru 4. ožujka ove godine. Vjera nije teret koji tišti; štoviše, ovisnost o Bogu čini uistinu slobodnima, a činiti Njegovu volju daje krila za let u visinu. Bog je ljubav i Njegova je ljubav tajna naše sreće, napomenuo je na općoj audijenciji 21. veljače ove godine. Papa Benedikt XVI. prenosi mir, jer se nadahnjuje na izvoru mira: a to je Bog, dobri Otac, koji nas nikada ne napušta, ni u mračnim noćima u životu. Ovaj naš svijet, svijet je strahova: strah od bijede i siromaštva, strah od bolesti, patnje, samoće i smrti. Možemo pasti, ali na kraju padamo u Božje ruke. A Božje su ruke dobre, istaknuo je papa Benedikt XVI. u prigodi pohoda rimskoj župi Svete Marije Utješiteljice, 18. prosinca 2005. godine. (ika–as/sa)