KULTURA

U Subotici proslavljena 5. godišnjica osnutka i djelovanja Hrvatske čitaonice

U ČAST RIJEČI

Piše: Želja Zelić

Poetskom, glazbenom i vizualnom te jednom riječi rečeno – multimedijalnom večeri – pod znakovitim nazivom U čast riječi, proslavljena je u petak 11. svibnja u Velikoj dvorani HKC Bunjevačko kolo u Subotici, 5. godišnjica osnutka i rada Hrvatske čitaonice. Dani Balinta Vujkova, pjesnički susret Lira naiva, Pokrajinska smotra recitatora na hrvatskom jeziku, otvorenje Spomen kuće prof. Bele Gabrića u kojoj se danas okuplja nekoliko udruga, brojne književne večeri i izdavačka djelatnost, samo su neke od poznatijih manifestacija i djelatnosti Hrvatske čitaonice, čija je ravnateljica prof. Katarina Čeliković zajedno s brojnim suradnicima, dobročiniteljima i podupirateljima zahvaljujući bogatom i raznovrsnom programu te večeri okupila velik broj posjetitelja. Ljubiteljima kako pisane tako i izgovorene riječi, a nadasve one sačuvane od zaborava, u znak zahvalnosti darovan je po primjerak knjige iz nakladničke djelatnosti Čitaonice ostvarene u suradnji s Katoličkim institutom za kulturu, povijest i duhovnost Ivan Antunović, Hrvatskim akademskim društvom i Gradskom knjižnicom.

Brojni sudionici programa s područja cijele Vojvodine, među kojima je bio i velik broj djece i mladih, dočarali su bogatstvo i ljepotu standardnoga hrvatskoga jezika, ponajprije kroz bunjevačku i šokačku ikavicu koja je obilježje i dio nacionalnoga identiteta, ali i postojanja Hrvata na ovim prostorima, za čije je potrebe prije pet godina osnovana ova značajna udruga.

O značenju i mjestu ikavice u hrvatskom književnom jeziku te na koji način se ona i danas čuva govorila je dr. Sanja Vulić iz Zagreba, ističući pri tom važnost Dana Balinta Vujkova kao jednoga od oblika njezina čuvanja i njegovanja. Nadam se da će se djelo tog zaljubljenika u riječ nastaviti širiti u narodu koji živi na ovim prostorima te da naša ikavica neće umrijeti, zaključila je dr. Vulić te podsjetila kako je upravo ikavica u 19. stoljeću bila predlagana za hrvatski standard i književni jezik. Zlatko Romić, redoviti sudionik Dana Balinta Vujkova, rekao je kako je poticaj za pokretanje ove manifestacije bio tekst o Balintu kojega je Romić objavio u Subotičkim novinama. Prije toga, veliki doprinos u prikazivanju Balintovih djela imao je subotički dvotjednik Žig u kojemu su redovito objavljivane njegove pripovijetke, rekao je Romić. Osim toga, on smatra kako je Balint Vujkov i danas dovoljno inspirativan te da se njime može baviti na svim obrazovnim razinama. Nela Skenderović govorila je potom o posebnom obliku epskih bunjevačkih pjesama – groktalicama – kao pjevanom obliku usmene bunjevačke baštine, a jedna od njih, nastala 2006. godine u suvremenom obliku, izvedena je kasnije tijekom programa. Predsjedavajući Instituta Ivan Antunović i jedan od osnivača Čitaonice, dr. Andrija Kopilović, govorio je o vrijednosti pučke poezije danas prepoznate u susretu pjesnika Lira naiva koji će se pod okriljem Hrvatske čitaonice u suorganizaciji s Institutom ove godine održati peti put za redom. Izrazivši nadu da će i naš narod prepoznati vrijednost te inicijative i iz hodočašća pisane riječi iz mjesta u mjesto ostaviti znak i poziv mlađima da znaju cijeniti majčinsku riječ, očinsko ognjište i svetinju baštine, dr. Kopilović naznačio je kako će u tom smislu Lira naiva biti jedan od kanala i čuvara pisane riječi. U središtu je povijesti Utjelovljena Riječ, u središtu kulture je pisana riječ, u središtu našeg života je življena riječ, zaključio je Kopilović poželjevši da ta trostrukost i nadalje živi u ljudima

Lire naive. Župnik subotičke župe Sv. Roka, preč. Andrija Anišić, predstavio je rad izdavačke djelatnosti Čitaonice čiji se rezultat ogleda u dvanaest do sad objavljenih knjiga. Riječ je o četiri zbirke stihova Lira naiva, knjizi suvremene poezije Neonski zavrtanj Zvonka Sarića, knjizi Iznad žita nebo Milovana Mikovića, zatim tri sveska Subotičke bibliografije i Zbornik radova sa znanstvenih skupova Dana Balinta Vujkova održanih od 2002. do 2005. godine. Anišić je posebno ukazao na važnost pokretanja edicije dječje knjige u kojoj su dosad objavljene tri knjige: Ždribac zlatne grive, Pripovitke za laku noć i Razlinkavi zec te je podsjetio na najnoviju objavljenu knjigu Nedjeljke Šarčević pod naslovom Disnotor i prelo. O ulozi jezika i književnosti, ulozi knjige u obrazovanju i bavljenju Hrvatske čitaonice recitatorima govorio je predsjednik HAD–a Dujo Runje naznačivši kako je dječja knjiga najljepša igračka koja u njima ostavlja najtrajniji biljeg. Spomenuvši tri slikovnice na ikavici objavljene u nakladi Čitaonice i u suizdavaštvu s HAD–om, izrazio je nadu da će zajedno uspjeti učiniti da i svake naredne godine svjetlo dana ugleda nešto od djela Balinta Vujkova jer je riječ čuvarica identiteta. Psihologinja Dijana Kopunović pojasnila je pak kako slikovnice potiču dječji intelektualni razvoj, a bajka u njoj prezentirana daje snagu i razvija dječju maštu. Tumačeći riječ iskazanu u audio–vizualnim medijima koje u svojemu radu koristi i Hrvatska čitaonica, Tomislav Žigmanov ukazao je na važnost šest nosača zvuka i tri filma do sada objavljena, jer nas zahvaljujući njima drugi ne mogu razbaštiniti budući da na taj način pokazujemo našu sliku svijeta suvremenim sredstvima, zaključio je Žigmanov. Govoreći o dosadašnjem napretku na području realiziranja audio–vizualnih sadržaja, redatelj Rajko Ljubič rekao je kako je prijeđeni put bio volonterski put, ali da o njegovom značenju govori nekoliko tisuća gledatelja te više desetina djece sudionika događanja i prezentacija uradaka namijenjenih upravo njima. C i lj dosadašnjega rada bio je prikazati narodno stvaralaštvo te ga oblikom prilagođenim suvremenim medijima predočiti najmlađima ali i starijima, istaknuo je Ljubič.

Nikada nemojte prestati divaniti, molim Vas, riječi su prof. Katarine Čeliković koje je izrekla zahvaljujući na kraju svima onima koji su na bilo koji način tijekom pet godina nesebično podupirali rad Hrvatske čitaonice, osobito onima koji su i u neizvjesnim trenucima i materijalnim poteškoćama znali govoriti radite tako kao da će biti. Rekavši kako je cilj nastanka Čitaonice bila želja za povezivanjem riječi i onih koji se njome bave na širem prostoru, ponajprije Vojvodine a onda i Srbije, nadodala je kako je to ujedno bio trenutak kada su oni u Subotici shvatili da nisu dovoljni sam sebi. Zamolila je na kraju za pomoć one koji su voljni pomagati Čitaonicu, osobito darivajući knjige kako bi se što prije osnovale knjižnice u svim hrvatskim udrugama u Vojvodini. Zaključivši zahvalu, poželjela je da se ubuduće jednom godišnje slične književne manifestacije redovito priređuju sa sudionicima iz svih vojvođanskih mjesta u kojima žive Hrvati.

Proslavi 5. godišnjice rada Hrvatske čitaonice nazočila je i konzulica Generalnoga konzulata Republike Hrvatske u Subotici Iva Aranjoš, dopredsjednik Općine Subotica Petar Kuntić, predsjednik Hrvatskog nacionalnoga vijeća Branko Horvat, predsjednica IO HNV–a Slavica Peić te brojni drugi predstavnici kulturnog, vjerskog i društvenog života grada.

Brojni sudionici i bogat program

Izgovorenu i zapamćenu riječ nazočnima su dočarali: Nevena Mlinko recitirajući pjesmu Milovana Mikovića Već otkad tražim rič, djeca iz vrtića ”Marija Petković – Sunčica” s odgajateljicama Marinom Piuković i Dajanom Šimić sa scenskom igrom po zapisu Balinta Vujkova pod nazivom I ja, te učenici hrvatskih odjela Osnovne škole ”Vladimir Nazor” iz Đurđina s kratkim igrokazom Babina molitva za koji ih je pripravila nastavnica Biljana Horvat. Narodnu uglazbljenu riječ dočarale su članice Društva Hrvata ”BODROG” iz Bačkoga Monoštora te Jovana Vuksanović, Darko Temunović i Ivan Ivković Ivandekić iz Subotice, otpjevavši groktalicu pod nazivom Piškota za koju je tekst napisao Ivan Ivković Ivandekić a glazbu Nela Skenderović. Zapisanu riječ, ponajprije u obliku pjesama zbog kojih je i nastao pjesnički susret Lira naiva, dočarale su sudionice ove manifestacije: Đula Milodanović iz Subotice, Cecilija Miler iz Sombora i Ruža Silađev iz Sonte, te mladi recitatori Čitaonice: Antonija Sudarević (stihovi Zvonka Sarića), Ivana Rudić (pjesma Vesne Huska), a stihove Josipe Dević u uglazbljenom obliku izveo je VIS ”Proroci”. Njegovanje lijepoga govorenja poezije prezentirali su dosadašnji sudionici Pokrajinske smotre recitatora na hrvatskom jeziku: Marko Stantić iz Tavankuta, recitatori Hrvatske čitaonice Karla Rudić i Ivan Kovač te Slaven Španović iz Srijemske Mitrovice. U kontekstu izgovorene riječi spomenuta su imena dosad najuspješnijih recitatora Hrvatske čitaonice: Marije Jaramazović, Filipa Čelikovića, Mirjane Horvacki i Nevene Mlinko. Riječ u slici prikazana je petnaestominutnim kolažom sastavljenim od isječaka iz filmova redatelja Rajka Ljubiča o slikarici Ceciliji Miler, prof. Beli Gabriću, pjesniku Jakovu Kopiloviću i animiranoga filma Čukundidino zrno ora nastalog na temelju pripovijetke Balinta Vujkova. Na kraju programa Lazar Cvijin pročitao je pjesmu Tomislava Žigmanova u prigodi 5. obljetnice djelovanja Čitaonice pod nazivom Knjigi i Bunjevcima samiren himan Pavlov o ljubavi. Voditelji programa bili su M arija Šeremešić i Ladislav Suknović.

U Subotici predstavljen roman ”Bezdan” Željke Zelić

Ukazivanje na kršćanske vrednote

Predstavljanje romanesknoga prvijenca Bezdan autorice Željke Zelić okupilo je 16. travnja u Velikoj dvorani HKC Bunjevačko kolo veliki broj posjetitelja. O knjizi su govorili bivši glavni i odgovorni urednik Zvonika, preč. Andrija Anišić te književnici Zvonko Sarić i Milovan Miković. U ime nakladnika nazočnima se obratio direktor NIU Hrvatska riječ Zvonimir Perušić.

Govoreći o kršćanskim vrednotama u romanu Bezdan, preč. Anišić naveo je kako autorica na njih ukazuje baveći se problemima komunikacije među mladićima i djevojkama, problematikom života u braku i obitelji te gorućim pitanjem suicida. U romanu nema završetka, već citat iz psalma 30, čime se jasno ukazuje kako Bog ima odgovore na sva naša pitanja, odnosno da je konačno rješenje moguće, zaključio je predavač. Zvonko Sarić naglasio je kako se u romanu reflektira kontekst aktualnog potrošačkog društva i prenatrpanost svijeta svim i svačim, te promišlja o vrlo složenim pitanjima i temama za mladoga pisca kao što je čin samoubojstva, značenje pojma slobode, pitanje odgovornosti ili mapiranje relacija između medicine, znanosti i vjere. Pri tom je naznačio kako se pred autoricom u budućem književnom radu ukazuje mogućnost i književni izazov predočavanja kontrapunkta te veliko polje književne avanture. Urednik nakladničke djelatnosti NIU Hrvatska riječ Milovan Miković ukazao je na činjenicu kako je romanom Bezdan ostvaren kontinuitet ženskoga pisma u književnosti ovdašnjih Hrvata, podsjetivši u tom kontekstu na djela autorica kao što su Mara Đorđević–Malagurski, Mara Švel–Gamiršek, Jasna Melvinger te posebice Marica Vujković. Miković je također napomenuo kako sudbine junaka u romanu Bezdan podsjećaju čitatelja da je veoma teško, a za mnoge i nemoguće, živjeti u pravdi, istini i ljubavi.

U okviru večeri nastupio je komorni zbor Collegium Musicum Catholicum pod ravnanjem Miroslava Stantića, a predstavljanju knjige nazočili su i generalni konzul Republike Hrvatske u Subotici mr. Davor Vidiš i predsjednik HNV–a Branko Horvat.

/D.B.P./

NATJECAJ ZA ”FRAMAFEST 2007.”

Organizacijski odbor ”FRAMAFEST 2007.” raspisuje natječaj za deseti po redu Međunarodni festival duhovne glazbe Franjevačke mladeži ”FRAMAFEST 2007.” koji će se u organizaciji središnjice FRAME Bosne Srebrene održati 13. listopada 2007. u Bosanskom kulturnom centru u Sarajevu. Natječaj će biti otvoren do 1. kolovoza 2007. godine.

Uvjeti natječaja za sudjelovanje na Festivalu su sljedeći:

Pjesme moraju biti nove, tj. ne smiju biti objavljivane na nosačima zvuka niti službeno izvođene, moraju imati duhovni sadržaj i vjerničku poruku a dužina pjesme ne smije prelaziti četiri minute. Izvođači moraju biti barem primljeni u mjesno bratstvo FRAME sukladno Statutima dok prijava mora imati pismeno odobrenje mjesnog i područnog asistenta FRAME.

Na natječaj je potrebno poslati: notni zapis pjesme u dvije kopije, tekst pjesme u tri kopije, konačnu verziju pjesme (studijsku snimku: kompletne pjesma; glazbe s pratećim vokalima i samo glazbe), kraću biografiju izvođača s kontakt adresom i brojem telefona te uredno potpisanog autora teksta i glazbe.

Organizatori napominju kako radovi neće biti vraćeni a autori se time odriču svojih prava u prilog Festivala. Izvođačima čije pjesme prođu na natječaju bit će omogućena izvedba uživo, ukoliko to žele. Prijave koje ne budu ispunjavale gore navedene uvjete kao i skladbe upitne originalnosti neće biti razmatrane od strane Organizacijskog odbora.

Radove je potrebno slati na adresu središnjice Franjevačke mladeži Bosne Srebrene i Organizacijskog odbora ”FRAMAFEST 2007.”: Fra A. Kneževića 6, p.p. 5, BiH – 70101 JAJCE; Tel.: +387/30–658–121, fax: +387/30–658–149 ili na E–mail: frama.bosne.srebreneŽtel.net.ba