CRKVA U HRVATA / CRKVA U SVIJETU – Uredila: Željka Zelić

Fatima: 90. obljetnica ukazanja

Na tisuće se vjernika 13. svibnja okupilo u Fatimi, u Portugalu, da bi se spomenuli 90. obljetnice prvoga Gospina ukazanja Franji, Jacinti i Luciji. Kao izaslanik Svetoga Oca, kardinal Angelo Sodano predvodio je misno slavlje u tome portugalskom gradiću, u tek sagrađenoj crkvi posvećenoj Presvetome Trojstvu.

Kardinal Sodano je u propovijedi u Fatimi podsjetio na cijelu povijest ukazanja u Fatimi, te kazao kako u prigodi ove obljetnice molimo Mariju da pokaže svu svoju majčinsku skrb za muškarce i žene našega doba, koji su ponekad skloni zaboraviti Boga. I u Vatikanu se u nedjelju popodne u bazilici Sv. Petra okupilo mnoštvo hodočasnika u čast Nebeske Majke, a euharistijsko je slavlje predvodio kardinal Camillo Ruini, Papin vikar za grad Rim. /IKA/

Papa: Današnje globalizirano društvo često bilježi paradoksalnu neuravnoteženost

Samo postupak globalizacije koji je pozoran na potrebe solidarnosti može čovječanstvu zajamčiti budućnost istinskoga blagostanja i stabilnoga mira za sve, poručio je papa Benedikt XVI. sudionicima konferencije koju je organizirala Zaklada Centesimus Annus – Pro Pontifice, koje je primio u audijenciju 19. svibnja.

Zakladu je 1993. utemeljio Ivan Pavao II. u svrhu promicanja socijalnoga nauka Crkve na području poduzetništva, te poticanja solidarnoga djelovanja Crkve i Pape u svijetu. Posebice su Pavao VI. i Ivan Pavao II., dvojica papa XX. stoljeća, dali snažno obilježje suvremenome socijalnom nauku. Njihove enciklike – ”Populorum Progressio”, koja ove godine slavi 40. obljetnicu, te ”Centesimus Annus”, iz 1991., i danas su nenadmašive u svojemu razmišljanju o odnosu između društveno–gospodarskoga napretka i kršćanskih vrednota. Benedikt XVI. posebice se zadržao na temama o kojima se razgovaralo na konferenciji, odnosno o gospodarskome razvoju azijskih zemalja, gdje, kako je primijetio Sveti Otac, velika dinamika rasta ne dovodi uvijek do stvarnoga društvenog razvoja, te o brojnim preprekama i izazovima koji ometaju razvoj u Africi. /IKA/

U svijetu 10,5 milijuna djece umire od izlječivih bolesti

Antropološko poštivanje osobe i njezina integriteta pri čemu se nastojanja neće zaustaviti samo na suzbijanju bolesti već će se težiti punome skladu i istinskoj ravnoteži tjelesnih, emotivnih, duhovnih i društvenih snaga osobe. Taj stav Svete Stolice izrazio je nadbiskup Silvano Maria Tomasi na 60. svjetskoj skupštini o zdravlju koja se do 23. svibnja održava u Ženevi.

Pritom je iznio zastrašujući podatak da 10,5 milijuna djece mlađe od 5 godina umire od izlječivih bolesti samo zato što nisu definirane doze i lijekovi za njihov uzrast. Također je rekao kako samo 15% djece zaraženih virusom HIV–a ima pristupa lijekovima koji im spašavaju život. /IKA/

Objavljena Papina poruka za Svjetski misijski dan

Misijska zauzetost ostaje prva služba koju Crkva duguje današnjem čovječanstvu, kako bi usmjerila u pravom smjeru i duhom evanđelja prožela kulturne, društvene i etičke promjene, kako bi pružila Kristovo spasenje čovjeku našega doba, koji je u tolikim dijelovima svijeta ponižen i zgažen uslijed siromaštva, nasilja, sustavnog nijekanja ljudskih prava, ističe papa Benedikt XVI. u poruci za Svjetski misijski dan koji će se slaviti 21. listopada na temu ”Sve Crkve za cio svijet”.

U poruci, koja je u Vatikanu objavljena na svetkovinu Duhova, 27. svibnja, ističe se kako Crkva ne može izmaći toj zadaći, jer ona za nju predstavlja snažnu obvezu. Papa u poruci poziva na ponovno pokretanje misijskoga rada u brojnim i teškim izazovima našega doba. Što se tiče vjernika pojedinaca, Papa u svojoj poruci primjećuje da oni ne trebaju više samo surađivati u evangelizacijskom djelovanju, već se moraju i sami osjetiti protagonistima i suodgovornima za misiju Crkve. Ta suodgovornost podrazumijeva da poraste zajedništvo među zajednicama kao i uzajamna pomoć što se tiče kako osoblja (svećenika, redovnica, redovnica i laika volontera) tako i sredstava koja se danas koriste u evangelizaciji, piše Papa, koji na svoje poruke poziva da se više moli i služe mise za misije. /IKA/

Papa proglasio četvero novih svetaca

Na svetkovinu Presvetoga Trojstva u nedjelju 3. lipnja papa Benedikt XVI. je u Vatikanu proglasio četvero novih svetaca. To su Giorgio Preca (1880.–1962.), prezbiter, utemeljitelj Societas Doctrinae Christianae, Szymon iz Lipnicy (oko 1435.–1482.), prezbiter, iz Reda manje braće, Karel van Sint Andries Houben (1821.–1893.), prezbiter, iz Kongregacije Muke našega Gospodina Isusa Krista te Marie Eugenie de Jesus Milleret (1817.–1898.), utemeljiteljica Instituta sestara od Uznesenja.

Dok nas obasjava najveće otajstvo Presvetog Trojstva divimo se Božjoj slavi koja se odražava u životu svetaca, posebno ovih, koje smo danas proglasili, rekao je Papa u propovijedi, osvrćući se na živote i djelovanje novih svetaca. /IKA/

Papa: Caritas nas vodi u srce kršćanstva

Pravo shvaćanje pojma caritas vodi nas u srce kršćanstva, u Kristovo srce, rekao je papa Benedikt XVI. primivši u petak 8. lipnja u audijenciju sudionike 18. opće skupštine Međunarodnog Caritasa (Caritas Internationalis).

U govoru, koji je cijeli bio posvećen središnjem položaju Kristove ljubavi kao temelju svakoga karitativnog djelovanja, Sveti je Otac posebne misli uputio kardinalu Oscaru Rodríguezu Maradiagi, koji je u utorak izabran za predsjednika Međunarodnog Caritasa. Djelovanje Međunarodnog Caritasa nije samo rad u ime Crkve, nego je ono dio Crkve, rekao je Papa nadodavši da tko radi u Caritasu treba biti svjedok te ljubavi pred svijetom. Na kraju govora pohvalio je rad više od 150 nacionalnih organizacija koje obuhvaća Međunarodni Caritas te je ohrabrio njihove djelatnike da ustraju u posebnome poslanju širenja Kristove ljubavi, kako bi svi mogli imati život u izobilju. /Radio Vatikan–Križ života/

Susret pape Benedikta XVI. i predsjednika Busha

U tijeku prvog susreta predsjednika SAD–a Georgea W. Busha i pape Benedikta XVI., u subotu 9. lipnja u Vatikanu, vidjelo se da se uglavnom slažu oko etičkih pitanja kao što su pobačaj i eutanazija.

Osim toga, posvema se mimoilaze u pogledu ostalih pitanja od zaštite okoliša, do ratova, posebno onog u Iraku, koji je svim snagama nastojao izbjeći i Ivan Pavao II. kao i do suzbijanja siromaštva u svijetu, što je novinarima potvrdio i ravnatelj Tiskovnog ureda Svete Stolice o. Federico Lombardi. Bilo je govora i o Bliskom istoku, o odnosima Izraelaca i Palestinaca, o Libanonu, a napose o stanju u Iraku. /IKA/

Zagreb: Svjetski dan sredstava društvenih komunikacija i obljetnica HKR–a

Svečanom akademijom u dvorani Međubiskupijskog sjemeništa na zagrebačkoj Šalati, 16. svibnja proslavljeni su 41. svjetski dan sredstava društvenih komunikacija i 10. obljetnica Hrvatskoga katoličkog radija.

Svečanoj akademiji u organizaciji Odbora HBK za sredstva društvenih komunikacija i HKR–a nazočili su i predsjednik HBK kardinal Josip Bozanić, apostolski nuncij u RH nadbiskup Francisco Javier Lozano, riječki nadbiskup Ivan Devčić te generalni tajnik HBK mons. Vjekoslav Huzjak. Ravnatelj HKR–a Zvonimir Ančić ocrtao je početke HKR–a, a o počecima HKR–a, govorio je prvi ravnatelj dr. o. Mirko Mataušić. Glavna urednica IKA–e Suzana Peran predstavila je poruku u povodu Svjetskoga dana društvenih komunikacija pape Benedikta XVI. ”Djeca i komunikacijska sredstva: izazov za odgoj”. U povodu Svjetskog dana sredstava društvenih komunikacija dodijeljene su nagrade HDKN–a. Nadbiskup Devčić uručio je nagradu za životno djelo o. Ljudevitu Maračiću, franjevcu konventualcu dugogodišnjem uredniku Veritasa, godišnju nagradu novinaru Slobodne Dalmacije Ivanu Ugrinu, te počasnu nagradu Hrvatskome katoličkom radiju. Nakon svečane akademije u sjemenišnoj crkvi kardinal Bozanić predvodio je koncelebrirano misno slavlje. /IKA/

Proslavljena svetkovina Majke Božje od Kamenitih vrata

Zagrepčani su 31. svibnja proslavili svetkovinu svoje nebeske zaštitnice Majke Božje od Kamenitih vrata svečanim misnim slavljem i ophodom od katedrale do Kamenitih vrata.

Euharistijsko slavlje u zagrebačkoj katedrali predvodio je predsjednik Austrijske biskupske konferencije bečki nadbiskup kardinal Christoph Schoenborn u koncelebraciji s predsjednikom HBK kardinalom Josipom Bozanićem, apostolskim nuncijem u Republici Hrvatskoj nadbiskupom Franciscom Javierom Lozanom, austrijskim i hrvatskim nadbiskupima i biskupima te stotinjak svećenika grada Zagreba. U propovijedi je kardinal Schoenborn istaknuo je kako ljubav hrvatskoga naroda prema Mariji možda najveće identitetsko obilježje Crkve u Hrvatskoj, a ta je ljubav najbolje jamstvo da Crkva ostane ukorijenjena u hrvatskome narodu, da ona živi i učini vidljivom Marijinu ljubav prema svim ljudima, osobito prema opterećenima, siromašnima, i bespomoćnima, prema svima nama jer smo svi mi siroti grešnici. Nakon misnog slavlja za kojeg se procjenjuje da je u njemu sudjelovalo oko 10.000 vjernika, u procesiji je slika s likom Majke Božje od Kamenitih vrata vraćena na svoje mjesto. /IKA/

Roditelji bogoslova na susretu u Đakovu

Susret roditelja bogoslova đakovačkog Bogoslovnog sjemeništa upriličen je u subotu 2. lipnja. Rektorovu pozivu na susret odazvali su se gotovo svi roditelji šezdeset četvorice bogoslova koji trenutno svoju svećeničku formaciju stječu u đakovačkom Sjemeništu i studiraju na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Đakovu a dolaze iz župa Đakovačke i Srijemske, Požeške i Subotičke biskupije.

Susret je započeo zahvalnom molitvom bogoslova za roditelje koju je izrekao bogoslov Matej Glavica, a molitvu za sinove bogoslove je u ime svih roditelja izrekla Kata Ostrogonac, majka bogoslova Marijana iz Subotice. Poslije molitve sve prisutne pozdravio je rektor Sjemeništa mons. Josip Bernatović, ističući posebno roditelje četvorice đakona koji će na Petrovo ove godine primiti svećenički red. Poslije pozdrava uslijedila je video–projekcija o povijesti i životu u đakovačkom Sjemeništu. Središnji dio susreta bilo je svečano euharistijsko slavlje u katedrali koje je predvodio dijecezanski biskup Marin Srakić uz koncelebraciju sjemenišnih odgojitelja te mons. dr. Nikole Dogana i dr. Vladimira Dugalića, dekana i prodekana KBF–a u Đakovu. Za vrijeme svečane euharistije biskup je liturgijskim obredom među kandidate za svete redove primio osmoricu bogoslova. /IKA/