MISIJE – Uređuje i piše: s. Blaženka Rudić

MISIJSKA DUŽNOST SVEĆENIKA

– Svećenici su suradnici biskupa i odgovorni za evangelizaciju svijeta

– U početnom odgoju svećenika treba izgrađivati evanđeosku širinu koja nadilazi uske granice vlastite nacije, domovine i kulture

– Svećenici će poticati svoje vjernike na duhovni i materijalni doprinos misijskom poslanju Crkve

– Sami će velikodušno odgovoriti ako osjete misijski poziv

Svećenici za čitavu Crkvu i svijet

Svećenici (prezbiteri) su po sakramentalnom daru milosti dionici Kristove svećeničke, kraljevske i proročke službe. Kao suradnici biskupa, apostolskih nasljednika, imaju zadaću propovijedati Evanđelje sve do na kraj zemlje. Stoga ih duhovni dar koji su primili po ređenju osposobljava za najšire služenje u Crkvi. I njima, kao što je i Kristu koji ih šalje, treba biti na srcu spasenje svih ljudi. Poslanje koje imaju u jednoj župnoj zajednici ili služba koju vrše s određenom svrhom ne iscrpljuju sve bogatstvo Kristova poziva.

Već u danima priprave za svećeništvo kandidati se trebaju odgajati u velikodušnoj ljubavi prema dušama koje ne poznaju Krista i biti spremni nadići uske okvire vlastitog naroda, domovine, mjesne Crkve, tradicije i obreda. Svećenik nikada ne može biti zadovoljan stanjem u svojoj župi ili općoj Crkvi kad zna da još toliko puno ljudi ne poznaje Krista. Zato treba imati misionarski žar kojim će moliti i tražiti nove putove naviještanja Evanđelja.

Crkveni dokumenti preporučuju da svećenici posebnu brigu posvete grupama nekršćana koji žive u njihovu okruženju, a isto tako da gaje živu misijsku svijest za one krajeve i narode u koje kršćanstvo tek dolazi. U tom smislu će poticati i svoje vjernike. Svećenici će među vjernicima buditi i podržavati revnost i svijest o poslanju Crkve da narodima naviješta Krista. Poučavat će obitelji o potrebi i časti da odgoje duhovna i misijska zvanja u svome krilu. U školama će promicati misionarski žar među mladima potičući ih da budu glasnici Evanđelja već sada među vršnjacima i možda po Božjem pozivu postanu pravi misionari. Također se neće stidjeti moliti milostinju od vjernika u vidu materijalne pomoći misijskim krajevima (usp. AG 39).

Misijske vijesti

– Prije 50 godina (21. travnja 1957.) papa Pio XII izdao je encikliku Fidei donum (Dar vjere) u kojoj je podsjetio Crkvu na zahtjeve misija. Papa je želio potaknuti svijest da su svi članovi Crkve odgovorni za navještaj Evanđelja. Zamolio je biskupe Europe da pošalju svećenike osobito u Afriku gdje nije bilo dostatnih ljudskih ni materijalnih snaga. Odziv je bio velik, i to ne samo svećenika nego i laika. Čitave obitelji su pohrlile u misije. Svećenici koji odlaze u misije dar su mjesne Crkve općoj Crkvi. Pedeseta obljetnica ove enciklike inicirala je različite skupove i osvrte na prijeđeni put i plodove.

– U organizaciji Talijanske biskupske konferencije održan je susret u mjestu Chianciano Terme na kojem se razgovaralo o doprinosu talijanskih svećenika u misijskom djelovanju. Njih ima 560 i to najviše na području Latinske Amerike. Misijski zamah koji je potaknuo papa Pio XII, a velikodušno poduprli svećenici misionari fidei donum, urodio brojnim domaćim svećeničkim zvanjima u Africi i Latinskoj Americi, dok azijski kontinent ostaje misijski izazov za treće tisućljeće.

– U Rimu je od 3. do 11. svibnja održan međunarodni kongres povodom 50. obljetnice enciklike Fidei donum. U okviru tog kongresa održana je i generalna skupšina nacionalnih ravnatelja Papinskih misijskih djela pod geslom: Sve Crkve za cijeli svijet. Sudionicima se obratio i papa Benedikt XVI potaknuvši ih na novi misijski žar. I danas su potrebni svećenici, redovnice i laici koji bi bili spremni neko vrijeme otići iz svoje mjesne Crkve i raditi u misijskim područjima.

– U Hrvatskoj je početkom mjeseca svibnja boravio nadbiskup Songea iz Tanzanije Norbert Mtega. Posjetio je bogosloviju u Splitu gdje studiraju dva bogoslova iz njegove biskupije, a također i đakovačku bogosloviju. Nadbiskup je govorio o svom životu i o prilikama u Tanzaniji. On pripada prvoj generaciji kršćana. Njegovi roditelji su kršteni kao odrasli, a on kao dijete i to najviše zaslugom njemačkih misionara. Danas Crkva u Tanzaniji ima 30 biskupija i 5 nadbiskupija, 3 bogoslovije i uglavnom su profesori domaći. Ima i jedna izvorna zajednica redovnica s oko 350 sestara.

Nadbiskup je protumačio zašto je svoja dva bogoslova poslao na teološki studij baš u Hrvatsku. On je ispričao kako je radio s hrvatskim misionarima don Antom Batarelom, don Nikolom Sarićem i don Draženom Klapežom kao i s misionarima Mostarske biskupije. Nadalje je napomenuo kako je radio s mnogim misionarima, ali da su hrvatski misionari posebni. Kad je 1993. došao u Hrvatsku, posjetio je obitelji misionara i vidio kako su Hrvati mnogo bliži Tanzancima, nego drugi europski misionari. Baš zato se odlučio poslati svoje misionare na studij u Hrvatsku. /IKA/