KULTURA

Predstavljanje knjige ”Bunjevačke studije”

Knjiga ”Bunjevačke studije” autorice dr. Milane Černelić predstavljena je u četvrtak, 5. srpnja, u Velikoj vijećnici Gradske kuće, u organizaciji Hrvatskog akademskog društva. O knjizi su govorile Ljubica Vuković–Dulić iz subotičkog Gradskog muzeja, dr. Jadranka Grbić–Jakopović s Instituta za etnologiju i folkloristiku iz Zagreba te sama autorica. Nazočne je u ime HAD–a pozdravio predsjednik Dujo Runje.

O značenju Černeličina istraživanja i znanstvenoga opusa, osobito za Bunjevce Hrvate u Bačkoj i Podunavlju govorila je Ljubica Vuković–Dulić, ukazujući na činjenicu da je u svojemu radu autorica koristila svu dostupnu literaturu, kritički se pri tom osvrnuvši na radove pojedinih autora, kao što je istraživanje bunjevačke etnogeneze srpskoga etnologa Jovana Erdeljanovića. Dr. Grbić govorila je potom o samom pojmu etnologije, pojašnjavajući tijek razvoja etnologije u Hrvata i etnosociološku strukturu hrvatskoga naroda. Na kraju, nazočnima se obratila i sama autorica, koja je i sama pripadnica bunjevačkoga roda po majci. Istraživanje Bunjevaca jedno je od njenih najznačajnijih etnoloških istraživanja od studentskih dana pa je njima posvetila i svoju magistarsku, a kasnije i doktorsku radnju. Osim novoizdane, autorica je 1991. godine u Zagrebu izdala prvu knjigu pod nazivom ”Uloge i nazivi odabranih svatova u Bunjevaca”. U tom smislu, izrazila je nadu u nastavak daljnjega istraživanja i objavljivanje, uz već objavljene dvije knjige, njene doktorske disertacije s dodatkom u međuvremenu proširenih spoznaja, čime bi bila ostvarena svojevrsna trilogija, istaknula je dr. Černelić.

Knjiga ”Bunjevačke studije” podijeljena u pet cjelina na 318 stranica, predstavlja sintezu autoričinih dviju glavnih znanstvenih preokupacija: svadbenih običaja i Bunjevaca, a plod je sustavnoga višegodišnjega rada odnosno dugogodišnjega znanstveno–istraživačkoga rada koje podrazumijeva istraživanje, analizu i interpretaciju literature, arhiva i dokumentacije te vremenski i prostorno opsežna terenska istraživanja. Nakon uvodnih tekstova recenzenata Jadranke Grbić–Jakopović i Vitomira Belaja slijede cjeline u kojima su obrađene određene pojave ponajprije kod primorsko–ličkih Bunjevaca, zatim kod podunavskih Bunjevaca, i na kraju pojave kod Bunjevaca koje su stavljene u širi kontekst etnokulturnih procesa na prostoru jugoistočne Europe. Na samom kraju knjige nalazi se popis korištene literature i izvora, autoričin životopis te sažetak na engleskome jeziku.

Milana Černelić rođena je u Osijeku 1954. godine. Studij etnologije i engleskoga jezika i književnosti završila je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu gdje je magistrirala i doktorirala. Od 2003. godine predstojnica je katedre za nacionalnu etnologiju Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju, a u srpnju 2006. godine izabrana je u znanstveno–nastavno zvanje izvanrednog profesora. Autorica je brojnih članaka na hrvatskom, madžarskom, engleskom i njemačkom jeziku objavljenih u raznim časopisima i zbornicima radova, s međunarodnih znanstvenih skupova i istraživačkih projekata.

Željka Zelić

Predstavljena fotomonografija ”Dužijanca”

Novinsko izdavačka ustanova ”Hrvatska riječ” iz Subotice i Organizacijski odbor ”Dužijance” predstavili su 6. srpnja u subotičkoj Gradskoj biblioteci jedno od svojih najvrednijih izdanja knjigu – fotomonografiju ”Dužijanca2, autora Laze Vojnića Hajduka, Andrije Kopilovića i Alojzija Stantića.

O knjizi su govorili Zvonimir Perušić, direktor NIU ”Hrvatska riječ” i Milovan Miković, urednik izdanja. Svoja stručna mišljenja o knjizi dali su prof. dr. Milana Černelić i prof. dr. Jadranka Grbić–Jakopović iz Zagreba. O knjizi su, na iznenađenje mnogih, govorili i ljudi koji inače Bunjevcima niječu hrvatsko podrijetlo, prof. dr. Branko Ćupurdija i dipl. arh. Mijo Mandić. Na kraju, nazočnima su se obratili i sami autori: dr. Andrija Kopilović i Alojzije Stantić, a zbog bolesti u promociji nije sudjelovao Lazo Vojnić Hajduk.

Na ovoj prvoj promociji ”Dužijance” uz mnoge riječi pohvale čuli su se i neki kritički osvrti na knjigu koji ukazuju na njezine nedostatke, osobito na nedostatak opširnijeg opisa ”obiteljskih dužijanci” kao i na njezinu ograničenost samo na subotičko područje. Čuli su se i prijedlozi da se o 100. obljetnici Dužijance objavi jedna sveobuhvatna studija o njoj kao i da se osnuje poseban Odbor za istraživanje povijesti Dužijance i praćenje njenoga razvoja na terenu.

Nazočnima se na kraju obratio i Grgo Kujundžić, predsjednik Organizacijskog odbora ”Dužijance” koji je zahvalio autorima, predavačima i izdavačima te vrijedne knjige kao i svima nazočnima na sudjelovanju u promociji. /A.A./

Susret pučkih pjesnika ”LIRA NAIVA 2007.” održan u Bačkom Monoštoru

Peti po redu, susret okupio pedesetak pjesnika * Obilazak mjesta, mala pjesnička radionica i velika književna večer uz novu knjigu stihova * Sljedeći susret u Sonti

Hrvatska čitaonica i Katolički institut za kulturu, povijest i duhovnost ”Ivan Antunović” okupili su u živopisnom šokačkom selu, Bačkom Monoštoru u subotu 30. lipnja, na peti susret pučkih pjesnika pedesetak sudionika od Subotice do Zemuna, poštovatelja lijepe riječi, čuvara bogatoga naslijeđa predaka. Hrvatski jezik u svim svojim varijantama, od bunjevačke i šokačke ikavice do standardnog hrvatskog jezika, toga dana je, poput petrovske kiše na žednu zemlju, padao na duše onih koji su bili u prigodi slušati pjesnike.

Svake godine, na veliko zadovoljstvo pokretača ove manifestacije, voditeljice Hrvatske čitaonice prof. Katarine Čeliković, susret okuplja sve više sudionika. ”Prije pet godina, petnaestak je pjesnika podijelilo međusobno svoje poetske zapise, a danas nas je, Bogu hvala, skoro pedeset. Dogodine ćemo se okupiti u Sonti, sigurna sam da će nas biti još više. Nema vjerodostojnijega dokaza da se u ovoj lirskoj zemlji krije pravo bogatstvo jezika, običaja, emocija i duhovnosti. Lira naiva po peti put pokazuje zajedništvo ovih ljudi, pokazuje koliku snagu imaju korijeni pušteni u ovu zemlju različitosti, često upitnu i zahtjevnu, ali uvijek voljenu”, zamijetila je između ostaloga, Čelikovićeva u obraćanju pjesnicima. Pozdravila je i književnika Petka Vojnića Purčara iz Novoga Sada, gosta ovogodišnje ”Lire”.

Obilazak mjesta, razgovor o pjesništvu

U ime domaćina pozdrave sudionicima susreta i gostima uputila je i agilna predsjednica KUDH ”Bodrog” Marija Turkalj, a u ime suorganizatora, Katoličkog instituta za kulturu, povijest i duhovnost ”Ivan Antunović” pozdravio ih je mons. Andrija Kopilović, ujedno pokrovitelj ove manifestacije. U crkvi sv. Petra i Pavla, uz izlaganje povijesti monoštoračke, nekada bodroške župe, pozdravio je župnik, vlč. Goran Vilov, a potom je na mjesnom groblju odana pošta pjesniku Stipi Bešlinu, rođenom 1920. godine, koji je preminuo u 21. godini života, a ipak je iza sebe ostavio stihove koje će generacije pamtiti. U obilasku znamenitosti Bačkog Monoštora sudionici su posjetili ”Titovu vilu”, a prije zajedničkoga ručka posjećen je još i internacionalni kamp, dar UNICEF–a mladima Monoštora. Prije središnje priredbe, odnosno velike pjesničke večeri, održana je mala književna radionica, u kojoj je zapaženo izlaganje na temu ”Kako danas pisati poeziju” imao gost Petko Vojnić Purčar. On je na kraju pjesnicima dao i dva savjeta: Ako pišete na jeziku koji nema veliku čitalačku publiku, znajte da pored pisanja morate raditi još jedan posao. Ako ste, primjerice, pjesnik morate biti i liječnik ili paor ili službenik ili inženjer ili profesor. Sve te profesije mogu sufinancirati i po jednoga pjesnika u istoj osobi. Dva posla za jednu plaću – kako bi rekli matematičari. I drugi savjet – nemojte zaboraviti odlaziti povremeno u knjižnice i tražiti nove naslove knjiga i časopise ne biste li doznali što se zbiva u domaćoj ili pak stranoj književnosti. Na hrvatskome jeziku napisana su doista velika djela i nemate se razloga stidjeti svoga materinskoga jezika. Eto dao sam vam i nekoliko primjera iz kojih se vidi da u hrvatskoj književnosti postoje biseri kojih nema niti u najvećoj književnosti svijeta – francuskoj. Bog, pjesnici i kandidati za pjesnike! Svi ste u čarobnoj kugli pjesništva!

Književna večer

Središnja književna večer održana je pred punom dvoranom Doma kulture, a ganuta publika znala je glasnim pljeskom nagraditi pjesnike, od kojih je svaki nakon pročitane pjesme jednom gledatelju darovao knjigu ”Lira naiva 2007”.

Ovom susretu nazočila je konzulica Generalnog konzulata Republike Hrvatske u Subotici Iva Aranjoš, a na kratko se pridružio i direktor NIU ”Hrvatska riječ” Zvonimir Perušić, koji je domaćinu KUDH ”Bodrog” i pjesnicima darovao garnituru knjiga u izdanju ove kuće. Ovaj impozantan skup zaslužio je i pažnju dužnosnika i medija naše hrvatske zajednice, što je ovoga puta izostalo bez isprike.

Ivan Andrašić