KULTURA
Predstavljanje knjige ”Bunjevačke studije”
Knjiga ”Bunjevačke studije” autorice dr. Milane Černelić
predstavljena je u četvrtak, 5. srpnja, u Velikoj vijećnici
Gradske kuće, u organizaciji Hrvatskog akademskog društva. O
knjizi su govorile Ljubica Vuković–Dulić iz subotičkog Gradskog
muzeja, dr. Jadranka Grbić–Jakopović s Instituta za etnologiju
i folkloristiku iz Zagreba te sama autorica. Nazočne je u ime
HAD–a pozdravio predsjednik Dujo Runje.
O značenju Černeličina istraživanja i znanstvenoga opusa, osobito
za Bunjevce Hrvate u Bačkoj i Podunavlju govorila je Ljubica
Vuković–Dulić, ukazujući na činjenicu da je u svojemu radu
autorica koristila svu dostupnu literaturu, kritički se pri tom
osvrnuvši na radove pojedinih autora, kao što je istraživanje
bunjevačke etnogeneze srpskoga etnologa Jovana Erdeljanovića.
Dr. Grbić govorila je potom o samom pojmu etnologije,
pojašnjavajući tijek razvoja etnologije u Hrvata i
etnosociološku strukturu hrvatskoga naroda. Na kraju, nazočnima
se obratila i sama autorica, koja je i sama pripadnica
bunjevačkoga roda po majci. Istraživanje Bunjevaca jedno je od
njenih najznačajnijih etnoloških istraživanja od studentskih
dana pa je njima posvetila i svoju magistarsku, a kasnije i
doktorsku radnju. Osim novoizdane, autorica je 1991. godine u
Zagrebu izdala prvu knjigu pod nazivom ”Uloge i nazivi
odabranih svatova u Bunjevaca”. U tom smislu, izrazila je nadu
u nastavak daljnjega istraživanja i objavljivanje, uz već
objavljene dvije knjige, njene doktorske disertacije s dodatkom
u međuvremenu proširenih spoznaja, čime bi bila ostvarena
svojevrsna trilogija, istaknula je dr. Černelić.
Knjiga ”Bunjevačke studije” podijeljena u pet cjelina na 318
stranica, predstavlja sintezu autoričinih dviju glavnih
znanstvenih preokupacija: svadbenih običaja i Bunjevaca, a plod
je sustavnoga višegodišnjega rada odnosno dugogodišnjega
znanstveno–istraživačkoga rada koje podrazumijeva istraživanje,
analizu i interpretaciju literature, arhiva i dokumentacije te
vremenski i prostorno opsežna terenska istraživanja. Nakon
uvodnih tekstova recenzenata Jadranke Grbić–Jakopović i
Vitomira Belaja slijede cjeline u kojima su obrađene određene
pojave ponajprije kod primorsko–ličkih Bunjevaca, zatim kod
podunavskih Bunjevaca, i na kraju pojave kod Bunjevaca koje su
stavljene u širi kontekst etnokulturnih procesa na prostoru
jugoistočne Europe. Na samom kraju knjige nalazi se popis
korištene literature i izvora, autoričin životopis te sažetak
na engleskome jeziku.
Milana Černelić rođena je u Osijeku 1954. godine. Studij
etnologije i engleskoga jezika i književnosti završila je na
Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu gdje je
magistrirala i doktorirala. Od 2003. godine predstojnica je
katedre za nacionalnu etnologiju Odsjeka za etnologiju i
kulturnu antropologiju, a u srpnju 2006. godine izabrana je u
znanstveno–nastavno zvanje izvanrednog profesora. Autorica je
brojnih članaka na hrvatskom, madžarskom, engleskom i njemačkom
jeziku objavljenih u raznim časopisima i zbornicima radova, s
međunarodnih znanstvenih skupova i istraživačkih projekata.
Željka Zelić
Predstavljena fotomonografija ”Dužijanca”
Novinsko izdavačka ustanova ”Hrvatska riječ” iz Subotice i
Organizacijski odbor ”Dužijance” predstavili su 6. srpnja u
subotičkoj Gradskoj biblioteci jedno od svojih najvrednijih
izdanja knjigu – fotomonografiju ”Dužijanca2, autora Laze
Vojnića Hajduka, Andrije Kopilovića i Alojzija Stantića.
O knjizi su govorili Zvonimir Perušić, direktor NIU ”Hrvatska
riječ” i Milovan Miković, urednik izdanja. Svoja stručna
mišljenja o knjizi dali su prof. dr. Milana Černelić i prof.
dr. Jadranka Grbić–Jakopović iz Zagreba. O knjizi su, na
iznenađenje mnogih, govorili i ljudi koji inače Bunjevcima
niječu hrvatsko podrijetlo, prof. dr. Branko Ćupurdija i dipl.
arh. Mijo Mandić. Na kraju, nazočnima su se obratili i sami
autori: dr. Andrija Kopilović i Alojzije Stantić, a zbog
bolesti u promociji nije sudjelovao Lazo Vojnić Hajduk.
Na ovoj prvoj promociji ”Dužijance” uz mnoge riječi pohvale čuli
su se i neki kritički osvrti na knjigu koji ukazuju na njezine
nedostatke, osobito na nedostatak opširnijeg opisa ”obiteljskih
dužijanci” kao i na njezinu ograničenost samo na subotičko
područje. Čuli su se i prijedlozi da se o 100. obljetnici
Dužijance objavi jedna sveobuhvatna studija o njoj kao i da se
osnuje poseban Odbor za istraživanje povijesti Dužijance i
praćenje njenoga razvoja na terenu.
Nazočnima se na kraju obratio i Grgo Kujundžić, predsjednik
Organizacijskog odbora ”Dužijance” koji je zahvalio autorima,
predavačima i izdavačima te vrijedne knjige kao i svima
nazočnima na sudjelovanju u promociji. /A.A./
Susret pučkih pjesnika ”LIRA NAIVA 2007.” održan u Bačkom Monoštoru
Peti po redu, susret okupio pedesetak pjesnika * Obilazak mjesta,
mala pjesnička radionica i velika književna večer uz novu
knjigu stihova * Sljedeći susret u Sonti
Hrvatska čitaonica i Katolički institut za kulturu, povijest i
duhovnost ”Ivan Antunović” okupili su u živopisnom šokačkom
selu, Bačkom Monoštoru u subotu 30. lipnja, na peti susret
pučkih pjesnika pedesetak sudionika od Subotice do Zemuna,
poštovatelja lijepe riječi, čuvara bogatoga naslijeđa predaka.
Hrvatski jezik u svim svojim varijantama, od bunjevačke i
šokačke ikavice do standardnog hrvatskog jezika, toga dana je,
poput petrovske kiše na žednu zemlju, padao na duše onih koji
su bili u prigodi slušati pjesnike.
Svake godine, na veliko zadovoljstvo pokretača ove manifestacije,
voditeljice Hrvatske čitaonice prof. Katarine Čeliković, susret
okuplja sve više sudionika. ”Prije pet godina, petnaestak je
pjesnika podijelilo međusobno svoje poetske zapise, a danas nas
je, Bogu hvala, skoro pedeset. Dogodine ćemo se okupiti u
Sonti, sigurna sam da će nas biti još više. Nema
vjerodostojnijega dokaza da se u ovoj lirskoj zemlji krije
pravo bogatstvo jezika, običaja, emocija i duhovnosti. Lira
naiva po peti put pokazuje zajedništvo ovih ljudi, pokazuje
koliku snagu imaju korijeni pušteni u ovu zemlju različitosti,
često upitnu i zahtjevnu, ali uvijek voljenu”, zamijetila je
između ostaloga, Čelikovićeva u obraćanju pjesnicima.
Pozdravila je i književnika Petka Vojnića Purčara iz Novoga
Sada, gosta ovogodišnje ”Lire”.
Obilazak mjesta, razgovor o pjesništvu
U ime domaćina pozdrave sudionicima susreta i gostima uputila je
i agilna predsjednica KUDH ”Bodrog” Marija Turkalj, a u ime
suorganizatora, Katoličkog instituta za kulturu, povijest i
duhovnost ”Ivan Antunović” pozdravio ih je mons. Andrija
Kopilović, ujedno pokrovitelj ove manifestacije. U crkvi sv.
Petra i Pavla, uz izlaganje povijesti monoštoračke, nekada
bodroške župe, pozdravio je župnik, vlč. Goran Vilov, a potom
je na mjesnom groblju odana pošta pjesniku Stipi Bešlinu,
rođenom 1920. godine, koji je preminuo u 21. godini života, a
ipak je iza sebe ostavio stihove koje će generacije pamtiti. U
obilasku znamenitosti Bačkog Monoštora sudionici su posjetili
”Titovu vilu”, a prije zajedničkoga ručka posjećen je još i
internacionalni kamp, dar UNICEF–a mladima Monoštora. Prije
središnje priredbe, odnosno velike pjesničke večeri, održana je
mala književna radionica, u kojoj je zapaženo izlaganje na temu
”Kako danas pisati poeziju” imao gost Petko Vojnić Purčar. On
je na kraju pjesnicima dao i dva savjeta: Ako pišete na jeziku
koji nema veliku čitalačku publiku, znajte da pored pisanja
morate raditi još jedan posao. Ako ste, primjerice, pjesnik
morate biti i liječnik ili paor ili službenik ili inženjer ili
profesor. Sve te profesije mogu sufinancirati i po jednoga
pjesnika u istoj osobi. Dva posla za jednu plaću – kako bi
rekli matematičari. I drugi savjet – nemojte zaboraviti
odlaziti povremeno u knjižnice i tražiti nove naslove knjiga i
časopise ne biste li doznali što se zbiva u domaćoj ili pak
stranoj književnosti. Na hrvatskome jeziku napisana su doista
velika djela i nemate se razloga stidjeti svoga materinskoga
jezika. Eto dao sam vam i nekoliko primjera iz kojih se vidi da
u hrvatskoj književnosti postoje biseri kojih nema niti u
najvećoj književnosti svijeta – francuskoj. Bog, pjesnici i
kandidati za pjesnike! Svi ste u čarobnoj kugli pjesništva!
Književna večer
Središnja književna večer održana je pred punom dvoranom Doma
kulture, a ganuta publika znala je glasnim pljeskom nagraditi
pjesnike, od kojih je svaki nakon pročitane pjesme jednom
gledatelju darovao knjigu ”Lira naiva 2007”.
Ovom susretu nazočila je konzulica Generalnog konzulata Republike
Hrvatske u Subotici Iva Aranjoš, a na kratko se pridružio i
direktor NIU ”Hrvatska riječ” Zvonimir Perušić, koji je
domaćinu KUDH ”Bodrog” i pjesnicima darovao garnituru knjiga u
izdanju ove kuće. Ovaj impozantan skup zaslužio je i pažnju
dužnosnika i medija naše hrvatske zajednice, što je ovoga puta
izostalo bez isprike.
Ivan Andrašić
|
