AKTUALNO – priredila: Željka Zelić

BUNARIĆ 2007.

Bdjenje uoči bunarićkog proštenja

Nebeskoj Majci Mariji radosti i tuge na dar

Više tisuća okupljenih vjernika, veliki broj podijeljenih svetih pričesti i ispovijedi te tiha, ali žarka molitva hodočasnika upućena nebeskoj Majci Mariji, obilježili su i ove godine tradicionalno proštenje u marijanskom svetištu Bunarić kod Subotice gdje se štuje Gospa od suza. O tomu svjedoče oni najmlađi ali i stariji hodočasnici iz Subotice i okolice, Bačkoga Monoštora, Sombora, Novoga Sada, Vajske i drugih mjesta koji su se 25. kolovoza okupili na tradicionalnom bdjenju održanom u Svetištu uoči središnje proslave bunarićkog proštenja. Bdjenje se i ove godine sastojalo iz službe pokore i svjetla a predvodio ga je münchenski nadbiskup kardinal Friedrich Wetter zajedno s upraviteljem Svetišta mons. dr. Andrijom Kopilovićem te nekoliko svećenika Subotičke biskupije, a dvadesetak svećenika bilo je za to vrijeme okupljenim vjernicima na raspolaganju za ispovijed. Misno slavlje nakon procesije sa svijećama oko Svetišta u kojoj je na oltar donesen Gospin lik, predslavio je župnik subotičke katedrale Sv. Terezije Avilske mons. Stjepan Beretić u zajedništvu s nekoliko svećenika. Moleći Boga za sve one koji pate zbog tjelesnih bolesti i za nas koji patimo zbog svojih grijeha, mons. Beretić je u propovijedi potaknuo vjernike i na molitvu Gospi za one koji pate zbog nepravde ili jer su ostavljeni i nevoljeni, te da nam Gospodin svima pošalje glasnike svoje utjehe i isprosi nam dar da jedni drugima i sami budemo anđeli ohrabrenja i utjehe. Potaknuo ih je također i na molitvu Gospi da nam ona isprosi od Boga srce koje je uvijek spremno pomoći čovjeku patniku, srce uvjereno da ni jedan križ nije uzaludan te srce koje vjeruje u uskrsnuće. U tom je smislu naznačio kako nam bunarićka noć poručuje da osim Velikog petka ima i uskrsna noć, jer patnja, muka, umiranje i smrt nije svršetak. Smrt je prag, smrt je kao vrata kroz koja se prođe i nastavlja živjeti. Gospodin Isus je uskrsnuo. Zato se raduje Marija, a s Marijom i svi mi, zaključio je propovjednik. Nakon svete mise vjernici su se mogli zadržati u molitvi i klanjanju u kapelici posvećenoj Presvetom Oltarskom Sakramentu.

Iz propovijedi mons. Stjepana Beretića

Pred očima su mi naši mladići, koji na Veliki petak sredinom naše katedrale pronose Isusov križ, i čizme bunjevačke, što klecaju pred Raspetim, i biskup naš, kako bosonog stupa križu, da poljupcem počasti znak Božje ljubavi! /../ Ovih sam dana tako snažno osjetio riječ svetoga Pavla, da naime ”uvijek umiranje Isusovo u tijelu pronosimo” (2 Kor 4, 10). Gledao sam posve mlade ljude kako umiru. I one mojih godina, i sasvim stare. I vidio sam tugu onih koji su ostali. /.../ Sjećam se mnogih mojih župljana, velikih patnika. Svi mi uvijek umiranje Isusovo u tijelu svome pronosimo. Umiranje naše je bol, koja guši. Tako je puno rastanaka, tako je puno boli, kao da je svaki dan Veliki petak. Teško nam je shvatiti da su patnja, bol i trpljenje sastavnice našega života. E, ima patnje, koja nije od tijela. Ima patnje koja nas izgriza i ispija nam volju za život, a dolazi iz duše. Ima patnje zbog krivice, zbog grijeha. Protiv te patnje nema lijeka u ljekarni. Protiv takve tuge, protiv takvih bolova ne pomaže liječnik, ni čaša, ni droga, ni dobro društvo. Takva se tuga ne da ničim odagnati.

Središnja proslava proštenja

”Prepustimo se Mariji – neka nas vodi k Isusu”

Usmjerimo i mi svoj pogled prema Mariji, koja kod Boga živi, ondje, kamo smo svi usmjereni na ovozemaljskom hodočašću. I mi možemo tako urediti naš život i umiranje. Prepustimo se Mariji, neka nas vodi k Isusu koji će nas jednom poput svoje nebeske Majke uznijeti u svoju nebesku slavu, poručio je münchenski nadbiskup kardinal Friedrich Wetter okupljenim vjernicima i hodočasnicima u nedjelju 26. kolovoza na misnom slavlju u marijanskom svetištu Bunarić kraj Subotice kojim je proslavljeno tradicionalno proštenje.Uz kardinala Wettera suslavili su i apostolski nuncij u R. Srbiji mons. Eugenio Sbarbaro, beogradski nadbiskup mons. Stanislav Hočevar, subotički biskup mons. Ivan Pénzes, rektor Svetišta mons. dr. Andrija Kopilović te svećenici Subotičke biskupije. Svečano slavlje započelo je prijenosom Gospina lika iz kapelice na središnji oltar, kojega su nosili bandašica i bandaš Dužijance 2007., Nevena Mlinko i Mario Tikvicki u pratnji kraljica župe Marija Majka Crkve te mladih odjevenih u bunjevačku narodnu nošnju. Riječi pozdrava hodočasnicima iz Subotice i okolice, Bačkoga Monoštora, Vajske i drugih mjesta uputio je biskup Pénzes, a osobito predstavnicima Srpske pravoslavne Crkve na čelu s episkopom bačkim Irinejem Bulovićem, gradonačelniku Subotice Gezi Kucseri, dogradonačelniku Petru Kuntiću, generalnom konzulu Republike Hrvatske u Subotici mr. Davoru Vidišu sa suradnicima te predstavnicima političkih, društvenih i kulturnih institucija i organizacija grada.

Govoreći o Marijinu uznesenju na nebo, kardinal Wetter je u propovijedi istaknuo kako prema tomu cilju i mi trebamo usmjeriti svoj život, pitajući se odmah zatim činimo li to u sadašnjemu svijetu ili smo zadovoljni onime što nam nudi ovaj svijet. Pri tom je naznačio kako nam ono odlučujuće svijet ne može dati, a to je Bog. Potpunu sreću ne možemo naći u ovomu svijetu. Naša sreća bit će ispunjena tek u tomu da budemo kod Boga, da budemo ondje gdje je Marija već sada, rekao je propovjednik nadodavši kako nas prema tom cilju svojom majčinskom brigom vodi upravo Marija.

Pozdravljajući na kraju misnoga slavlja sve nazočne, episkop Irinej izrazio je radost što smo i ove godine sabrani u ime Bogorodice koja se jednako štuje u Pravoslavnoj i Katoličkoj Crkvi. Pri tom je istaknuo kako se naša svijest o odgovornosti u ovom svijetu da svjedočimo ime Gospodnje ogleda u riječima sv. Pavla upućenim Korinćanima koji nas poziva da bdijemo postojani u vjeri te da sve naše bude u ljubavi Kristovoj, rekao je episkop Irinej. Nakon misnoga slavlja vjernici su svoju ljubav Gospinu liku iskazivali poljupcem, pjesmama i molitvom. Na sam dan proštenja u jutarnjim je satima slavljena i dvojezična sveta misa te biskupska sveta misa na mađarskom jeziku, a u poslijepodnevnim satima i sveta misa za bolesnike, stare i nemoćne koju su organizirali djelatnici Caritasa Subotičke biskupije. Središnju proslavu pjevanjem je uzveličao zbor ”Collegium Musicum Catholicum” pod ravnanjem Miroslava Stantića. Misna slavlja na hrvatskom odnosno mađarskom jeziku na dan proštenja izravno je prenosio Radio Marija.

Za središnju proslavu vjernici su se pripravljali i trodnevnicom od 22. do 24. kolovoza. Prvoga dana bila je molitva krunice i služba riječi, drugoga dana svečani pjevani marijanski Akathistos i propovijed, dok je trećega dana bila propovijed i pobožnost Križnoga puta. Bunarićkim proštenjem ujedno je završena proslava ”Dužijance 2007.”

Iz propovijedi kardinala Friedricha Wettera

Dopustimo biti vođeni Marijinom majčinskom rukom i usmjerimo naš život prema njegovu ispunjenju kod Boga. Pri tom ne zaboravimo ispunjavati svoje obveze u ovomu svijetu. Pogled prema nebeskom ispunjenju ne čini nas slijepima za ovaj svijet. Naprotiv, on nam omogućava sagledati svijet u pravomu svjetlu. On nam također daje i snagu činiti pravo i izići na kraj sa svim kušnjama a tako i sa smrću. Ne zaboravimo da onaj koji vjeruje vidi dublje, tko vjeruje vidi šire.

Da se broj hodočasnika na Bunariću povećava iz godine u godinu, osobito onih izvan Subotice, svjedoči i bračni par Jozefine i Nike Šarića iz Novoga Sada koji su na Bunarić došli s nakanom moliti za zdravlje svojega sina i kćeri. O snazi njihove vjere i vjernosti svjedoči i pedeseta obljetnica braka koju su proslavili ove godine, a osim toga ovaj će bračni par krajem godine polaganjem zavjeta pristupiti Franjevačkom svjetovnom redu.

Treća europska ekumenska skupština u rumunjskom Sibiu

Svjetlo Kristovo sve prosvjetljuje. Nada u obnovu i jedinstvo u Europi

U rumunjskom gradu Sibiu održana je od 4. do 9. rujna Treća europska ekumenska skupština (AEE3) pod geslom ”Svjetlo Kristovo sve prosvjetljuje. Nada u obnovu i jedinstvo u Europi”, na kojoj se okupilo blizu 2500 sudionika, odnosno izaslanika europskih Crkava: katolika, pravoslavaca, protestanata i drugih kršćanskih zajednica. Jedno od pitanja na koja su sudionici pokušali dati odgovor u tijeku skupštine bilo je kako jedinstvo Crkve učiniti vidljivim usprkos preprekama koje predstavljaju razni pogledi na Crkvu, njezine sakramente i njezine službe. Među ostalim temama skupštine bilo je i zauzimanje kršćana u Europi i u svijetu, dijalog s religijama, borba protiv siromaštva, ekološka zauzetost i traženje nenasilnih načina rješavanja sukoba. Skupština je bila organizirana tako da su se u prijepodnevnim satima održavala plenarna zasjedanja, a u popodnevnim satima javne rasprave (forumi). Skupština je svečano otvorena 4. rujna općim zasjedanjem, dopodne je pak bilo posvećeno zajedničkoj molitvi, poruci dobrodošlice rumunjskoga Predsjednika te čestitkama raznih uglednika: katoličkih, protestantskih i pravoslavnih. Srdačnu dobrodošlicu u Sibiu, grad kulture i kršćanske duhovnosti, izaslanicima je uputio metropolit Daniel, sadašnji zamjenik nedavno preminuloga rumunjskoga patrijarha Teoctista. Otvarajući ekumenski susret, carigradski patrijarh Bartolomej rekao je kako treba ubrzati ekumenske korake prema punom crkvenom i sakramentalnom zajedništvu među Crkvama, dijalog među Crkvama i kršćanskim zajednicama, sa sviješću da bez dijaloga nije moguće dostići željeni konačni cilj pomirenja, zajedništva i jedinstva među kršćanima. Pri tom je istaknuo kako je iskreni i objektivni dijalog među kršćanima, preduvjet je da bi se dao odlučujući doprinos učvršćenju pomirenja i zajedništva među europskim narodima, promičući stvaranje Nove Europe. Kardinal Walter Kasper, predsjednik Papinskoga vijeća za promicanje jedinstva kršćana je misleći na kritike, poglavito evangelika, na nedavni dokument Zbora za nauk vjere ista k nuo pak kako povlađujući i prividni ekumenizam ne koristi istinskome ekumenizmu te je nadodao kako nema odgovorne alternative ekumenizmu, jer su naše podjele, a to naša povijest potvrđuje, suodgovorne za sekularizaciju europskoga kontinenta. Kardinal Péter Erdo, predsjednik Vijeća Europskih biskupskih konferencija, kazao je da ekumenizam nema trijumfalizama, nego u sebi ima ”tvrdoću križa”, a potom je govorio o novim izazovima koji očekuju europske kršćane. Krist je potreban Europi, mi moramo svjedočiti njegovu ljubav i istinu, a ima toliko područja u kojima kršćani mogu zajedno svjedočiti. To opravdava potrebu i važnost ovoga susreta, zaključio je kardinal Erdo.

Drugi dan zasjedanja započeo je biblijskim promišljanjem milanskog nadbiskupa, kardinala Dionigija Tettamanzija. U središtu rasprava drugoga dana bila je i tema ”Kristova svjetlost i Europa”. Raspravljalo se, naime, o potrebi snažnijega zajedničkoga svjedočenja vjere u Europi, kako postati nezaobilazni čimbenik u pregovorima s europskim političkim vođama, te o procesu ujedinjenja europskoga kontinenta, međuvjerskom dijalogu i selidbi stanovništva. U tom je smislu José Manuel Barroso, predsjednik Europskoga povjerenstva, istaknuo kako Europska unija u procesu ujedinjenja računa na prinos Crkvi i vjerskih zajednica, podsjetivši pri tom na povijesnu važnost ekumenskoga puta započetoga u Baselu 1989. godine. Prema mišljenju protestantskoga biskupa Wolfganga Hubera, nedavno objavljeni dokument Zbora za nauk vjere, prema kojemu je samo jedna Kristova Crkva, opterećuje ekumenski dijalog i zahtijeva novi zajednički pristup u pokretanju ekumenskoga hoda. Ipak, vođeni Duhom Svetim zajedno nastavljamo svoj put, istaknuo je biskup Huber. Osvrnuvši se na polemike protestanata, kardinal Kasper je u razgovoru za Radio Vatikan istaknuo kako kritizirani dokument ne sadržava ništa novoga, on ponavlja tvrdnje II. vatikanskoga sabora. U dokumentu se ističe kako zajednice nisu u pravome smislu riječi Crkve, nego u analognome smislu. One zaista imaju ekleziološko poimanje različito od našega. Mislim da se u tome smislu može smanjiti napetost rasprave, primijetio je kardinal, nadodavši kako je dokument poziv na raspravu o postojećim problemima, jer ekleziološke razlike proizlaze iz toga što nemamo zajedničku euharistiju. To je ključna točka, a rasprava je veoma važna, istaknuo je kardinal Kasper.

Očuvanje prirode, mir i pravda bili su u središtu rasprava trećega dana Europske ekumenske skupštine. Anglikanski biskup Richard Chartres je u četvrtak 6. rujna govorio o izazovu izgradnje zajedničke kršćanske svijesti koja će nadilaziti pojedine stvarnosti. Andrea Riccardi, utemeljitelj zajednice svetoga Egidija, u četvrtak je potaknuo sudionike skupštine da prepoznaju odgovornosti za mir i bratstvo koje europski kršćani imaju u svijetu, govoreći o Europi zatvorenoj u sebe, prestrašenoj od imigracije, ojađenoj strahom, škrtošću, nacionalizmima, u napasti da rasprši svoju baštinu mira. Predstavljanjem završne poruke u kojoj je istaknuto da će kršćani biti vjerodostojni u svome svjedočenju nade i jedinstva za Europu i Svijet, i to samo ako ustraju na hodočašću prema vidljivomu jedinstvu, završena je 9. rujna Treća europska ekumenska skupština. Dijalog, dakle, nema alternative, a unatoč bolnoj rani podjele Kristovi su učenici pozvani tražiti široki konsenzus u evanđeoskim moralnim vrednotama i vjerodostojnome stilu kršćanskoga života koji u sekulariziranome svijetu radosno svjedoči Kristovu svjetlost, istaknuto je u Poruci. Osvrnuvši se na rezultate europske ekumenske skupštine u razgovoru za Radio Vatikan, biskup Vincenzo Paglia, predsjednik povjerenstva Talijanske biskupske konferencije za ekumenizam i dijalog, kazao je kako su po njegovu mišljenju na skupštini postignuti pozitivni rezultati, jer su na površinu isplivala identična mišljenja o gotovo svim pitanjima o kojima se raspravljalo.

Govor kardinala Josipa Bozanića u Sibiu

Na Trećoj europskoj ekumenskoj skupštini sudjelovao je i potpredsjednik Vijeća europskih biskupskih konferencija (CCEE) zagrebački nadbiskup i predsjednik HBK kardinal Josip Bozanić. U pozdravu sudionicima skupa, u utorak 4. rujna kardinal Bozanić podsjetio je na tragedije koje je rumunjski narod proživio u tijeku svoje, također nedavne, povijesti i poteškoće koje postoje u zemlji uslijed različite povijesti, kultura, jezika i kršćanskih vjeroispovijesti. Ali znamo, dodao je kardinal Bozanić, da vaša zemlja ima jedinstven poziv da bude most dijaloga između zapadnoga i istočnog svijeta, između slavenske i bizantske tradicije. Često se u različitim europskim gradovima zna čuti kako bi Rumunjska mogla postati svjedočanstvo kako si kršćani opraštaju, kako se pomiruju i ljube. Zahvaljujemo vam prije svega na vašem svjedočanstvu i vjernosti Kristovu evanđelju, rekao je kardinal Bozanić.

Papa: Kršćani moraju donijeti Europi i svijetu Kristov glas

Zauzetost u traženju vidljivog jedinstva svih kršćana je bitna da bi Kristovo svjetlo moglo zasjati svim ljudima, istaknuo je papa Benedikt XVI. u poruci koju je 5. rujna uputio predsjedniku Vijeća europskih biskupskih konferencija (CCEE) kardinalu Peteru Erdou i predsjedniku Konferencije europskih Crkava (KEK) u prigodi Treće europske ekumenske skupštine. Izrazivši želju da taj važni susret pridonese unapređivanju ekumenskog hoda prema ponovnoj uspostavi punoga i vidljivog jedinstva svih kršćana, Papa je podsjetio i na sve ono što je Katolička Crkva učinila na tome polju, počevši od Drugoga vatikanskog koncila naovamo. U poruci je također pojasnio da pravi dijalog postoji tamo gdje se samo ne govori već se i sluša i gdje se u slušanju zbiva susret, u susretu odnos, a u odnosu razumijevanje. Dijalog se, dakle, ne tiče samo područja znanja i onoga što smo kadri učiniti. U njemu se mora dati riječ samome Gospodinu koji je među nama, istaknuo je Papa, prema kojem su nužna dva elementa: dijalog u istini i susret u znaku bratstva, ističe Papa, te zaključuje kako će u ozračju uzajamnog povjerenja i u svijesti da su naši duboki korijeni mnogo dublji od naših podjela biti moguće skršiti lažnu samodostatnost i prevladati otuđenost te iskusiti zajednički temelj naše vjere. /IKA, Križ života/

Delegacija Međunarodne biskupske konferencije sv. Ćirila i Metoda u Sibiu

P. Leopold Rochmes, dr. Andrija Kopilović, vlč. Jakob Pfeifer, vlč. Blaž Zmajić, vlč. Mihály Erös, vlč. Anton Cirimotić, don Janez Mirtek, don Ivo Ćorić, vlč. Lush Gjergji, s. Ines Kezić, Majda Cop, mons. Zefh Gashi i vlč. Vladislav Varga.

Proslava Male Gospe u Sibiu

Program Trećeg europskog ekumenskog skupa, na blagdan Rođenja Blažene Djevice Marije 8. rujna, započeo je svečanim bogoslužjima vjernika različitih konfesija na sedam različitih mjesta u Sibiu. Vjernici Katoličke Crkve okupili su se u velikoj sportskoj dvorani Transilvaniji na slavlju u kojem je sudjelovalo više od dvjesto svećenika i šezdesetak nad/biskupa i kardinala. Svečanu liturgiju sv. Ivana Zlatoustog predvodio je rumunjski grkokatolički nadbiskup Lucian Muresan, a propovijedao je westminsterski nadbiskup kardinal Cormac Murphy O'Connor. Mi danas svjedočimo želju za jedinstvom, želimo na koljenima moliti i zalagati se na njegovom ostvarenju, rekao je kardinal O'Connor te dodao da je ovaj europski ekumenski susret veliki događaj, ali da ekumenizam ne čine samo veliki događaji nego i oni mali redoviti susreti u našim kućama, župama, selima i gradovima.

Prema IKA–i i Radio Vatikanu priredila: Željka Zelić