CRKVA U HRVATA / CRKVA U SVIJETU – Uredila: Željka Zelić

Crkva u Hrvata/u svijetu

Dvije godine od smrti utemeljitelja zajednice iz Taizéa

Vatikan, 16. 8. 2007. (IKA) – Na blagdan sv. Roka, 16. kolovoza, navršila se druga godišnjica smrti brata Rogera kojega je 2005. u Taizéu za vrijeme molitve ubila jedna psihička bolesnica. Osvrnuvši se na ostavštinu brata Rogera u razgovoru za Radio Vatikan, brat Alois, njegov nasljednik, kazao je da je brat Roger bio poput Ivana Krstitelja: želio je očitovati Božju nazočnost, a ne sebe. To vidimo po mladima koji, nakon dvije godine, i dalje u velikom broju dolaze u Taizé, istaknuo je brat Alois.

Hrvatsko–slovensko hodočašće na Trsat

Rijeka, 18. 8. 2007. (IKA) – Više od deset tisuća vjernika iz Slovenije i Hrvatske okupilo se na trećem zajedničkom hrvatsko–slovenskom hodočašću pod geslom ”Zajedno k Majci milosti” u marijanskom svetištu na Trsatu u Rijeci. Euharistijsko slavlje predvodio je predsjednik Hrvatske biskupske konferencije zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić zajedno s predsjednikom Slovenske biskupske konferencije ljubljanskim nadbiskupom Alojzom Uranom, slovenskim i hrvatskim nadbiskupima i 160 svećenika. Četvrto zajedničko hrvatsko–slovensko hodočašće bit će u subotu 22. kolovoza 2009. u drevnoj cistercitskoj opatiji u Stični u Sloveniji.

Prva godišnjica smrti prvoga varaždinskog biskupa

Varaždin, 19. 8. 2007. (IKA) – U prigodi prve godišnjice smrti prvoga varaždinskog biskupa Marka Culeja, u nedjelju 19. kolovoza, varaždinski biskup Josip Mrzljak predvodio je misu zadušnicu u varaždinskoj katedrali. Pri osnivanju Varaždinske biskupije 5. srpnja 1997. godine mons. Marko Culej, dotadašnji pomoćni zagrebački biskup, imenovan je prvim varaždinskim biskupom, a na službu je ustoličen 28. rujna iste godine.

Imenovan novi urednik Hrvatskog programa Radi Vatikana

Vatikan, 25. 8. 2007. (IKA) – Po nalogu provincijala Hrvatske pokrajine DI o. Ivana Kopreka glavni i odgovorni urednik Hrvatskog programa Radio Vatikana o. Jure Antunović službeno je 25. kolovoza završio svoju dužnost i vraća se u Domovinu, a na njegovo mjesto nakon 11 godina dolazi o. Krešimir Đaković.

Umro kardinal Gagnon

Montreal, 26. 8. 2007. (IKA) – U Montrealu je u nedjelju 26. kolovoza u 90. godini života preminuo kanadski kardinal Edouard Gagnon, nekadašnji predsjednik Papinskoga vijeća za obitelj i Odbora za euharistijske kongrese. Kardinal je bio u bolnici Provincije otaca sulpicijana, redovničke zajednice kojoj je pripadao 70 godina.

Nove knjige/priručnici

Rokovnik za vjeroučitelje

Zagreb, 23. 8. 2007. (IKA) – Glas Koncila objavio je Vjeroučiteljski rokovnik za 2007. i 2008. godinu. Nastao na prijedlog vjeroučitelja, najnoviji rokovnik, izmijenjen i dopunjen, uz stalne rubrike donosi: katolički imendanski kalendar za 2007. i 2008. godinu, duže liste za popis učenika te posebno osmišljen dnevnik čitanja Biblije s odabranim biblijskim tekstovima za svaki dan. Na više od 100 stranica spiralnog uveza nalaze se također brojne korisne informacije i napomene: za svaki tjedan, na zasebnoj stranici, temeljne informacije o nastavnoj godini, blagdanima i svetkovinama, naznake nedjeljnih svetopisamskih čitanja i prostor za bilješke. Vjeroučiteljski rokovnik 2007./08. može se kupiti u knjižari Glasa Koncila na Kaptolu 8 u Zagrebu, naručiti telefonom: 01/ 4874 326, faksom: 01/ 4874 328 ili putem interneta: http://knjizara.glas–koncila.hr

Zbirka pisama Majke Terezije

Vatikan, 29. 8. 2007. (IKA) – Deset godina od smrti Majke Terezije iz Kalkute, u rujnu će biti objavljena zbirka njezinih pisama koja je napisala o svojoj dugoj i dubokoj duhovnoj suhoći. Knjigu je uredio o. Brian Kolodjejchuk, postulator kauze za proglašenje svetom blažene Majke Terezije. Govoreći u razgovoru za Radio Vatikan o ”tamnoj noći duše” koju je proživjela ta svetica ljubavi, o. Raniero Cantalamessa, propovjednik Papinskoga doma, napomenuo je kako je to nešto što je vrlo poznato u kršćanskoj tradiciji. Možda je novo, nepoznato u obliku u kojemu je to proživjela Majka Terezija. Čini se da je kod nje to bilo trajno stanje, od određenoga trenutka njezina života, kada je započela veliko djelo ljubavi, pa sve do kraja. Mislim da i to dugo trajanje ”noći”, za nas danas ima posebno značenje. Vjerujem da je Majka Terezija svetica medijskoga doba, jer ju je ”noć duše” zaštitila kako ne bi postala žrtva medija, odnosno kako se ne bi dičila.

Pastoralni pohod Benedikta XVI. Austriji

Benedikt XVI: ”Idem utvrditi braću u vjeri jer čovjek danas ima potrebu za Bogom. Život bez Boga život je bez orijentira”

Doputovavši 7. rujna u trodnevni pastoralni pohod Austriji, papu Benedikta XVI. u bečkoj međunarodnoj zračnoj luci pozdravili su apostolski nuncij u Austriji nadbiskup Edmond Farhat, bečki nadbiskup kardinal Christoph Schoenborn, savezni predsjednik Heinz Fischer i svi austrijski biskupi. U pozdravnom govoru Svetome Ocu austrijski predsjednik je između ostaloga podsjetio kako je povod Papina dolaska 850. obljetnica marijanskog svetišta u Mariazellu, mjestu u kojem se – kako je naglasio – majčinskom srcu Majke Božje utječe Austrija, a ima i posebno značenje za Mađarsku i slavenske narode. Unatoč jakoj kiši i vjetru, na Trgu Am Hof okupilo se mnoštvo vjernika kako bi pozdravili Papu kod starog Marijinog stupa. Papa je na početku svog govora rekao da je odabrao upravo ovo mjesto kako bi zajedno promišljali o značenju Majke Božje za Austriju u prošlosti i danas. Posebno se obratio mladima. Čuo sam da ovdje stojite već tri sata, divim vas se. Marija i danas pod svoju zaštitu uzima ljude svih jezika i kultura kako bi ih zajedno vodila Kristu, rekao je Rimski Prvosvećenik podsjetivši kako je Marijin stup dao postaviti Ferdinand III. prije 360 godina u znak zahvale za oslobođenje Beča od velike nevolje. Potom je blagoslovio okupljene i uputio se u crkvu Am Hof gdje je blagoslovio pokaznicu, te se pomolio pred Presvetim. Nakon svečanosti na Trgu Am Hof, Papa se zaustavio i na Židovskom trgu, Judenplatzu, kod spomenika austrijskim žrtvama holokausta te se pozdravio s predstavnicima židovske zajednice i glavnim bečkim rabinom Paulom Chaimom Eisenbergom. Ispred spomenika Papa i rabin su molili u tišini. U poslijepodnevnim satima, Papa se susreo i s austrijskim predsjednikom Heinzom Fischerom. Uoči polijetanja iz rimske zračne luke Ciampino Papa je rekao da ide utvrditi ljude u vjeri jer čovjek danas ima potrebu za Bogom.

I Hrvati s papom Benediktom XVI. u Mariazellu

Bez istine znanost bi mogla postati opasna za čovječanstvo, poručio je papa Benedikt XVI. na središnjem euharistijskom slavlju 850. obljetnice glasovitoga štajerskog svetišta u Mariazellu na blagdan Male Gospe, 8. rujna. S Papom je slavilo četrdesetak tisuća vjernika iz cijele Austrije i srednjoeuropskih zemalja – Njemačke, Slovačke, Češke, Slovenije, Hrvatske, Italije, Bosne i Hercegovine i Ukrajine. Misi su nazočili i visoki državni dužnosnici Austrije predvođeni predsjednikom Heinzom Fischerom. Ako za čovjeka ne postoji jedna istina, on, u stvari, ne može razlikovati dobro od zla. Tada velike i čudesne znanstvene spoznaje postaju dvoznačne: mogu otvoriti važne mogućnosti za dobro, za spas čovjeka, ali mogu – kao što vidimo – postati i strašna prijetnja, uništavanje čovjeka i svijeta, poručio je Papa i naglasio kako je upravo ravnodušnost pred istinom srž krize u Europi. Europa je postala siromašna što se tiče djece; mi želimo sve samo za sebe, i možda se ne pouzdajemo previše u budućnost. Ali, Zemlja će biti bez budućnosti tek kada se ugase snage ljudskoga srca i razuma koji srce prosvjetljuje – kada Božje lice ne bude više blistalo iznad Zemlje. Gdje je Bog, tamo je budućnost, istaknuo je Sveti Otac.

Beč: Papa naglasio važnost nedjeljne mise

Sine dominico non possumus! – Ne možemo bez nedjelje! – odgovarali su prvi kršćani na suđenju zbog slavljenja nedjelje. Nedjeljna misa je unutarnja potreba. Naš život je prazan bez Onoga koji ga podupire svojom ljubavlju. Ona je središte našega života; ne mariti ili iznevjeriti to središte znači životu oduzimati njegov temelj, unutarnje dostojanstvo i njegovu ljepotu, naglasio je Benedikt XVI. predvodeći u nedjelju 9. rujna svečanu euharistiju u katedrali Sv. Stjepana u Beču, na kojoj je sudjelovalo oko 30.000 vjernika. Osvrnuvši se na shvaćanje nedjelje u zapadnom društvu, Papa je rekao kako je nedjelja shvaćena kao kraj tjedna, odnosno slobodno vrijeme. Slobodno je vrijeme, poglavito u žurbi modernoga svijeta, zaista lijepo i potrebno. Ali ako slobodno vrijeme nema unutarnje središte, iz kojeg proizlazi usmjerenje za cjelokupnost života, ono je prazno vrijeme u kojemu nema okrepe niti odmora. Prvi su kršćani prvi dan u tjednu slavili kao dan Gospodnji, jer je riječ o Uskrsnuću, ali su veoma brzo postali svjesni činjenice da je prvi dan u tjednu praskozorje stvaranja, dan kada je Bog rekao: ”Neka bude svjetlo”. Stoga je nedjelja u Crkvi i tjedni blagdan stvaranja – blagdan radosti i zahvale Bogu na stvaranju. U doba kada je stvoreno izloženo mnogostrukim opasnostima zbog ljudskoga djelovanja, moramo svjesno prihvatiti i tu dimenziju nedjelje, zaključio je Benedikt XVI. Nakon misnog slavlja, Papa je s okupljenim mnoštvom vjernika na trgu ispred katedrale molio Anđeo Gospodnji te uputio prigodni nagovor. /Prema: IKA, HKR, Radio Vatikan, Križ života/

Preminuo dekan KBF–a, fra Tomislav Zdenko Tenšek

U ranim prijepodnevnim satima, u petak 31. kolovoza, iznenada je preminuo teolog i svećenik fra Tomislav Zdenko Tenšek, član Hrvatske kapucinske provincije sv. Leopolda Bogdana Mandića, dekan Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Cjelokupna hrvatska javnost oprostila se od dr. Tenšeka posljednji puta u četvrtak 6. rujna na zagrebačkom groblju Mirogoj. Veliku hvala dr. Tenšeku u ime cijele Hrvatske kapucinske provincije sv. Leopolda Bogdana Mandića izrekao je provincijal fra Ivica Petanjak. Nakon sprovodnih obreda u crkvi Krista Kralja na Mirogoju misu zadušnicu za dr. Tenšeka predvodio je zagrebački nadbiskup, kardinal Josip Bozanić u zajedništvu s brojnim svećenicima. Ovih se dana kod nas govori i piše o dr. Tomislavu Zdenku Tenšeku kao istaknutom teologu, sveučilišnom profesoru, dekanu Katoličkog bogoslovnog fakulteta, ali govori se o njemu i tihom molitvom zahvale u mnogim samostanima i drugim zajednicama u kojima je pokojnik vodio duhovne vježbe i obnove potičući na veće pouzdanje u Boga i što snažnije zajedništvo u današnjem vremenu poljuljanih vrijednosti. Uvijek strpljiv, suosjećao je s potrebama pastorala dolazeći rado u pomoć braći svećenicima u župnim zajednicama. Često je pohađao bolesnike, dijeleći s drugima i radost i bol, rekao je kardinal Bozanić dodavši kako se dr. Tenšeka s osobitom zahvalnošću spominju i brojni studenti KBF–a kojima je s jednostavnošću srca povezanom s intelektualnim poštenjem duha, prenosio duboke teološke sadržaje.

Tomislav Zdenko Tenšek rođen je 1. listopada 1943. godine u Zadravcu, župa Orehovica, u Hrvatskom Zagorju. Pohađao je postiplomski studij u Strasbourgu (Francuska) gdje je i magistrirao (1969.–1971.) i poslije na Gregorijani u Rimu (1977.–1981.) gdje je doktorirao. Bio je član Hrvatske kapucinske provincije sv. Leopolda Bogdana Mandića. Kroz šest godina bio je vrlo angažiran provincijal (1982.–1988.), a potom više puta zamjenik provincijala i definitor. Godine 1993. imenovan je u kauzi sluge Božjega o. Ante Antića. Bio je profesor je na Katoličkome bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je od 2004. godine obnašao službu dekana Fakulteta, a također je bio i član povjerenstva Zagrebačke nadbiskupije za vjeronauk u školi. Od 1996. godine bio je član Vijeća za nauk vjere pri Hrvatskoj biskupskoj konferenciji. /IKA, Glas koncila/