EKUMENIZAM
Ravenna domaćin ekumenskog susreta
Talijanski grad Ravenna bio je domaćin desetog plenarnog
zasjedanja Međunarodnog mješovitog teološkog povjerenstva za
dijalog između Katoličke i Pravoslavne crkve od 8. do 14.
listopada. Skupom su predsjedali kardinal Walter Kasper,
predsjednik Papinskog vijeća za promicanje jedinstva kršćana, i
pravoslavni metropolit Ioannis Zizioulas iz Carigradskog
ekumenskog patrijarhata. O temi i zaključcima ovog susreta
govori dokument ”Ekleziološke i kanonske posljedice
sakramentske naravi Crkve: crkveno zajedništvo, koncilijarnost
i autoritet u Crkvi”, kojeg je povjerenstvo jednoglasno
prihvatilo pretposljednjeg dana zasjedanja, a objavilo
Papinskog vijeća za promicanje jedinstva kršćana. Dokument je
po svojoj naravi rezultat rada Povjerenstva te ne treba biti
uzet kao službena izjava crkvenog Učiteljstva.
Predsjednik Papinskog vijeća za promicanje jedinstva kršćana vrlo
je oprezan u ocjenjivanju važnosti dokumenta, jer to je, prema
njegovim riječima, samo prvi korak, a put prema punome
jedinstvu još je jako dug. Veliki problem predstavlja činjenica
da se izaslanstvo Ruske pravoslavne Crkve, kojoj pripada
najveći dio pravoslavnih vjernika, već prvog dana povuklo sa
zasjedanja u Ravenni. Razlog tomu je činjenica da se Estonska
pravoslavna Crkva pridružila Ekumenskom carigradskom
patrijarhatu, koji joj je priznao autokefalnost, dok moskovski
patrijarhat to osporava. Naime, moskovski patrijarh Aleksij II.
nije sklon priznati primat carigradskog patrijarha Bartolomeja
I. Komentirajući to, kardinal Kasper je rekao: ”To je interni
pravoslavni problem, mi se ne možemo miješati, ali nam je žao i
zabrinuti smo, jer je za nas važno da Ruska Pravoslavna Crkva i
u budućnosti sudjeluje u našem dijalogu. Molimo Moskvu i
Carigrad da učine sve kako bi pronašli rješenje, i ako oni
žele, možemo olakšati to rješenje ili na bilateralnoj razini,
između Moskve i Carigrada, ili na sveukupnoj pravoslavnoj
razini. Ali, nema sumnje, mi želimo sudjelovanje Ruske
Pravoslavne Crkve. To je vrlo važna Crkva, i ne želimo voditi
dijalog bez ruske strane; stoga želimo raditi u tu svrhu” –
zaključio je kardinal. Svakako, napetosti među Pravoslavnim
crkvama utječu na razvoj katoličko–pravoslavnog dijaloga,
poglavito kada se raspravlja o koncilijarnosti i autoritetu u
Crkvi.
Na ovom skupu otvorena je rasprava o argumentu koji će dovesti do
suočavanja s ulogom Pape u Kristovoj crkvi – rekao je Eleuterio
Fortino, podtajnik Vijeća za jedinstvo kršćana. ”Sljedeći ćemo
se put trebati osvrnuti na ulogu rimskoga biskupa u općoj Crkvi
u prvome tisućljeću, potom trebamo razgovarati i o drugome
tisućljeću, o Prvome i Drugome vatikanskom saboru, a to neće
biti lako; put je jako dug i težak, ali ovaj nam dokument daje
nadu, jer smo učinili prvi važan korak” – istaknuo je kardinal
Kasper. Mons. Fortino je još rekao kako nije još odlučeno gdje
će Pravoslavni organizirati sljedeće zasjedanje, ali je prema
programu dogovoreno da to bude 2009. godine. Koordinacijski će
se odbor koji priprema zasjedanje sastati 2008. godine, a prije
toga će dvije mješovite studijske skupine do polovice sljedeće
godine usporedo proučavati temu ”Uloga Rimskoga biskupa u
zajedništvu Crkve u prvome tisućljeću”.
Gore spomenuti dokument iznosi studiju o napetostima između
autoriteta i koncilijarnosti u Crkvi na raznim razinama. Po
njemu Papa je prvi među patrijarsima. Rim je prvotno sjedište
te Rimska Crkva predsjeda u ljubavi. To je plod dugogodišnjih
pregovora. U dokumentu su naznačene pojedinosti, koje treba još
raščistiti da bi se mogli okončati razlozi gotovo tisućgodišnje
podjele do koje je došlo 1054. godine. Tim se dokumentom, koji
će Benedikt XVI. predstaviti kardinalima na konzistoriju 23.
studenoga, izričito priznaje Papin primat. Njegova uloga kao
biskupa sjedišta prve Crkve morat će biti, kaže se u dokumentu,
još produbljena. U dokumentu se navode tri osnovna pojma:
crkveno zajedništvo, koncilijarizam i autoritet. Predstavnici
pravoslavnih Crkava i Katoličke Crkve složili su se da je
biskup poglavar mjesne Crkve te da ga nitko ne može zamijeniti.
Jedna i sveta Crkva se ostvaruje u svakoj mjesnoj Crkvi, koja u
zajedništvu svih Crkava slavi Euharistiju. Sporazum je
postignut i o ustrojstvima sveopće Crkve. Na mjesnoj razini
autoritet je biskup, dok na pokrajinskoj Crkve prihvaćaju
jednoga od njih kao prvaka. Na općoj razini nije međutim sve
razjašnjeno te će ekleziolozi imati puno posla da to raščiste.
Prvi na pokrajinskim razinama zajedno sa svim biskupima
surađuju na stvarima koje se odnose na cijelu Crkvu. S tim u
vezi se ističe kako ti prvi moraju prihvatiti i priznati onoga
koji je prvi među njima. Zbog toga je potrebna koncilijarnost,
a to znači suradnja za osiguranje sloge. Svi biskupi moraju
biti ujedinjeni u vjeri, ali zajednički moraju snositi i svu
odgovornost te služiti Crkvi. Koncili su glavno sredstvo preko
kojih se izražava zajedništvo Crkve. Iz toga postaje jasno da
se Papa ne može smatrati vladarom koji sam odlučuje ili se
nameće mjesnim Crkvama, što je uostalom u više navrata priznao
teolog Ratzinger. Naime, novina koju donosi spomenuti dokument
je što su ”pravoslavne Crkve prvi put rekle da postoji ta
univerzalna razina Crkve i na univerzalnoj razini postoji
koncilijarnost, s i nodalnost i autoritet. To znači da postoji
i primat: u praksi stare Crkve, prvi biskup je rimski biskup, i
u tome nema dvojbe” – istaknuo je kardinal Kasper.
Konačno, iako ne tako veliki korak, ovaj dokument predstavlja
veliki znak nade na trnovitom i dugom putu ekumenizma na kojeg
su se Crkve zajednički uputile.
/Prema: Radio Vatikan i IKA/
Novina je što su pravoslavne Crkve prvi put rekle da postoji
univerzalna razina Crkve i na toj razini postoji
koncilijarnost, sinodalnost i autoritet, a to znači da postoji
i primat
|
