KULTURA
Tomislavu Žigmanovu nagrada ”Zvane Crnja” za najbolju knjigu eseja
Tomislav Žigmanov s knjigom ”Minimum in maximis” (AGM, Zagreb)
dobitnik je nagrade ”Zvane Crnja”. Riječ je o nagradi za
najbolju knjigu eseja objavljenu od rujna 2006. do rujna 2007.
koju dodjeljuje Istarski ogranak Društva hrvatskih književnika
i središnjica DHK–a. Jučerašnjom dodjelom te nagrade u Gradskoj
knjižnici i čitaonici Pula počeli su peti Pulski dani eseja s
temom Provincija. U uvodu dvodnevnog skupa govorili su
organizator i voditelj manifestacije mr. Boris Domagoj Biletić
te pulski dogradonačelnik Fabrizio Radin.
– Vrlo sam rijetko u prilici biti nagrađen, a zahvaljujem svima
koji su prepoznali moje djelo. Mislim da će ta nagrada značiti
puno i za ostale koji se bave pisanjem takve vrste književnih
djela, a i meni će to biti poticaj za daljnji rad, kazao je
Žigmanov primajući nagradu.
U obrazloženju nagrade, koju je pročitao predsjednik DHK–a
Stjepan Čuić, koji je Žigmanovu uručio nagradu, navedeno je da
u nagrađenoj knjizi autor donosi 11 pojedinačnih eseja u
slijedu te da je to ”izvanredno čista knjiga filozofskih
eseja”. Istaknuto je i da je riječ o skromnom, ali prodornom
autoru. Znakovito je i da je knjiga podnaslovljena ”Zapisi s
ruba o nerubnome”.
Žigmanov je dobio i novčanu nagradu u iznosu od 20 tisuća kuna,
umjetničku plaketu koju je izradila keramičarka Jadranka Ostić
te sliku akademske slikarice Antonije Modrušan iz Šibenika. Za
nagradu ”Zvane Crnja” ukupno je 11 nakladnika prijavilo 17
knjiga, a o pobjedniku je odlučivalo povjerenstvo koje su
činili mr. Boris Domagoj Biletić (predsjednik), dr. Ivan J.
Bošković, dr. Vinko Brešić, dr. Zvonko Kovač, mr. Božidar
Petrač, dr. Helena Sablić Tomić i akademik Ante Stamač.
Manifestacija se odvija pod pokroviteljstvom Ministarstva
kulture, Istarske županije, Grada Poreča i Grada Pule. /Glas
Istre/
V. BEGIĆ
Tomislav Žigmanov (1967.) živi u Subotici. Područje njegovog
filozofijskog interesa je problematika praktičke filozofije u
širem smislu, zatim etika i filozofija religije. Do sada je
objavio dvadesetak filozofskih radova u hrvatskim,
bosansko–hercegovačkim i srpskim časopisima. Autor je niza
znanstvenih radova o aktualnom položaju vojvođanskih Hrvata te
eseja iz područja zavičajne povijesti, kulture i književnosti u
periodici koja izlazi u Vojvodini, Hrvatskoj, Mađarskoj te
Bosni i Hercegovini. Piše i pjesme te refleksivnu prozu.
Objavio je knjige ”Raskrivanje (o svijetu i životu)” (Subotica,
1998.), ”Iza efemerija svakodnevlja” (Subotica, 2001., Zagreb,
2002.), ”Bunjevački blues” (Subotica, 2002., 2003.),
”Bibliografija Hrvata u Vojvodini 1990. – 2002.” (Pula, 2005.),
”Bez svlaka mraka” (Subotica, 2005.) i ”Hrvati u Vojvodini
danas – traganje za identitetom” (Zagreb, 2006.). Član je
Hrvatskog filozofskog društva, Društva hrvatskih književnika i
Društva književnika Vojvodine.
Odjel za crkvenu glazbu u našim školama
Pokrajinski tajnik za obrazovanje i kulturu dr. Zoltan Jegeš u
četvrtak 8. studenog 2007. svojim je potpisom odobrio nastavni
program Odjela za crkvenu glazbu – obrazovni profil glazbeni
izvođač crkvene glazbe – katolički i protestantski smjer, koji
bi se od sljedeće školske godine mogao primjenjivati u svim
glazbenim školama, gdje za to budu ispunjeni uvjeti, tj.
osiguran dovoljan broj đaka i adekvatni predavač. Na ovom
programu radili su magistar glazbe vlč. Csaba Paskó, vlč.
József Szakály te vlč. dr. Oskar Čizmar. Pored predmeta
orgulje–harmonij i dirigiranje, ovaj odsjek predviđa i sljedeće
stručne predmete: gregorijanski koral, repertoar crkvene
glazbe, liturgika, latinski jezik, solo pjevanje te sviranje
partitura.
Pravo upisa na odjel za crkvenu glazbu ima svaki učenik koji je
završio osnovnu glazbenu školu ili se privatno školovao i
sposoban je položiti prijemni ispit iz solfeđa i teorije
glazbe.
Cilj otvaranja ovog odjela u našim glazbenim školama je
upoznavanje učenika s bogatstvom crkvene glazbene tradicije. Za
četiri godine školovanje na odjelu za crkvenu glazbu učenici će
biti osposobljeni za samostalno ili grupno izvođenje crkvenih
kompozicija, pjesama i napjeva, kao i za dirigiranje i vođenje
zbora. Pored toga specifičnost ovog studija je i ta da
osposobljava za službu kantora u crkvi, zato će se učenici
upoznati i s osnovama crkvene službe, liturgijskim tekstovima i
njihovom primjenom.
Za početak rada ovih odjela potrebna je i ratifikacija od strane
republičkog Ministarstva obrazovanja, ali je ona, kako je
potvrđeno u Pokrajinskom tajništvu za obrazovanje i kulturu,
gotovo već dobivena. Otvaranje odjela za crkvenu glazbu u našim
glazbenim školama velika je i dragocjena šansa za stručno
formiranje novih kantora, za kojima mnoge župe već dugo vremena
vape. Sretna je okolnost što će taj odjel naći svoje mjesto u
okviru redovite srednjoškolske nastave, te će svi polaznici po
završetku imati redovitu maturu s kojom će također moći
nastaviti svoje obrazovanje i na visokoškolskim ustanovama.
Ovo je ujedno i poziv svima koji razmišljaju o srednjoj glazbenoj
školi, da se odluče za odjel crkvene glazbe, kako bi kasnije,
ukoliko za to pokažu interes, svoje sposobnosti mogli
ostvarivati i u crkvenoj službi kantora. Voditi crkveno
pjevanje između ostalog znači pomoći i drugima da se više
uključe u liturgiju te im pomoći u molitvi, jer – kako kažu
duhovni velikani – tko pjeva dvostruko moli. /Zv/
HVALA ZA ANU
Zahvaljujemo Bogu što nam je darovao Anu. Hvala mu što nam je po
zagovoru bl. Marije Petković uslišio molitve i spasio našoj Ani
život iako su liječničke prognoze bile takve da su nam rekli:
”Budite spremni na najgore”, jer prema snimcima – kako su rekli
– ona nema crijeva, a moguća su i druga oštećenja i bolesti.
Zahvaljujemo župniku–kumu Andriji Anišiću i svim župljanima i
svima koji su molili za nju i za nas u tim teškim trenucima.
Naša Ana se nakon šest nedjelja provedenih na Klinici za dječje
bolesti u Novom Sadu vratila u našu obitelj. Ona ima Downov
sindrom, ali nema nijednu drugu bolest. U našu je obitelj
unijela puno radosti. Slavimo Gospodina i molimo ga da sve koji
su se molili za nju i za nas obdari svojim blagoslovom i
milostima.
Zahvalni i presretni:
mama Tatjana, tata Ivan, brat Luka, sestra Ivana i kum (župnik) Andrija
|
