ZAJEDNO NA LITURGIJI – Piše: dr. Andrija Kopilović

18. 11. 2007. – TRIDESET I TREĆA NEDJELJA KROZ GODINU

Mal 3,19–20; Ps 98, 5–6.7–8.9; 2 Sol 3,7–12

Lk 21,5–19

Gospodin dolazi suditi pucima po pravici

Približavamo se završetku liturgijske godine. Crkva razmišlja o ”posljednjim stvarima” – smrt, sud i vječnost – te poziva nas vjernike da se godišnje suočimo s tom stvarnošću. Današnji 98. psalam nas u mislima vodi upravo u susret tom dolasku koji jest sud, ali i spasenje. Stoga nas ne čudi da je psalam hvalbeni i da ide u susret Gospodinu s pjesmom i zvukom glazbala. Konačno, mi vjerujemo da je Gospodinov dolazak slavan. Previše je povijesnih ”krivulja” koje treba ispraviti i konačno učiniti, kako kaže apostol ”da bude Bog sve u svemu”. Pošto nas evanđelje upozorava na prirodne katastrofe, psalmist i u tim činjenicama vidi proslavu Božje moći i priznanja njegova gospodstva. Sud je pravedan i pravičan, ali je i milosrdan. Stoga i ove nedjelje hvalimo Gospodina i slaveći idemo u susret završetku ove liturgijske godine, svjesni da je Njegovoj milosrdnoj dobroti prepuštena naša sadašnjost, budućnost i naš prelazak.

25.11.2007. – SVETKOVINA KRISTA, KRALJA SVEGA STVORENJA

2 Sam 5,1–3; Ps 122,1–2.3–4a.4b–5; Kol 1,12–20

Lk 23,35–43

Hajdemo radosno u Dom Gospodnji!

Slavimo završetak crkvene godine. Svetkovina je Krista Kralja. Kada govorimo o njemu kao kralju, govorimo o Bogu i njegovoj naravi po kojoj je i Krist, kao Bogočovjek, gospodar i Gospodin – Kyrios. Međutim, Crkva povezuje ovu poruku sa 122. psalmom, koji je poznat kao hodočasnički i to hodočašće vodi u Jeruzalem. Isusa je jednog dana takvo hodočašće, kao Kralja, uvelo u Sveti grad, ali je ”zakraljevao” s križa. Ovaj psalam nas želi voditi tom logikom. Slijedimo Krista koji je postao Kralj ne samo u svojoj naravi nego i u svom poslanju, kada je preuzeo na sebe sve naše grijehe, otkupio nas i uskrsnućem pobijedio, te je otvorio vrata vječnoga i novog Jeruzalema u koji sada po njegovoj krvi imamo pristup. Kad god Crkva, dakle, slavi Jeruzalem, onda slavi onaj nebeski Jeruzalem. Nama je poći na hodočašće u taj grad. Ondje stoje sudačke stolice – stolice doma Davidova. Ondje mi stječemo spasenje i živimo puninu vječnosti. Ova svetkovina Krista Kralja ispunja čovjeka radošću, jer je završetkom i ove liturgijske godine bliži ”obalama” nebeskog Jeruzalema.

UPOZNAJMO GOVOR LITURGIJSKIH ZNAKOVA

Nakon što mi je ukazano povjerenje da u našem Zvoniku kratko vodim kroz liturgijska razmišljanja komentirajući u trogodišnjim ciklusima Starozavjetna čitanja, Psalme, Poslanice i Evanđelja, iscrpio sam tumačenje Božje Riječi. Trudio sam se u duhovnoj poruci biti kratak i jasan. Od ove nove crkvene godine otvaramo ovu novu rubriku: Upoznajmo govor liturgijskih znakova.

Kao uvodnu misao u ovu novu rubriku, citirao bih Benedikta XVI. koji među ostalim ovako razmišlja: ”Drugi vatikanski sabor kao misao vodilju za oblikovanje liturgije ponudio nam je izričaj aktivno–djelatno sudjelovanje sviju u 'Božjem djelu', tj. u liturgijskome događanju. I to s punim pravom. Katekizam Katoličke Crkve upozorava nas na to da pojam liturgije govori o zajedničkoj službi, dakle, odnosi se na cijeli sveti Božji narod. Međutim, u čemu se sastoji to djelatno sudjelovanje? Što se tu treba činiti? Nažalost, riječ je veoma brzo shvaćena u jednome posve izvanjskome smislu te se iz toga izveo zaključak o potrebi da svatko ponešto u crkvi čini i radi, da što je moguće veći broj vjernika i što je moguće češće moraju biti u akciji, vidljivoj svima. Riječ 'sudjelovanje' (ili pak 'učešće') smjera pak na glavnu radnju u kojoj moraju svi sudjelovati. Želimo li otkriti o kakvoj se tu radnji zbilja radi, moramo najprije istražiti što je ta izvorna, središnja 'čin, radnja' u kojoj bi morali sudjelovati svi članovi zajednice. Studij liturgijskih izvora omogućuje nam pravi odgovor koji je možda na prvi mah iznenađujući, ali je posve naravan s motrišta biblijskih temelja...”

Da bismo mogli sudjelovati, moramo znati i poznavati. Liturgiju ne čine samo čini, oni su znakovi, a i znakovi su čini. Prepoznavati simboliku znakova koji trebaju postati činima nije tako lako. U ovoj rubrici ćemo pokušati iz broja u broj tumačiti najvažnije simbole i znakove kojima se služi liturgija kako bi vršila svetu službu, a mi uistinu aktivno slavili u liturgiji. U ime Božje ćemo od sljedećeg broja poći ovim putem.