CRKVA U HRVATA / CRKVA U SVIJETU – Uredila: Željka Zelić

Dr. Ivan Šaško novi zagrebački pomoćni biskup

Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić objavio je 11. veljače u podne da je papa Benedikt XVI. imenovao dr. Ivana Šaška, izvanrednog profesora na Katoličkom bogoslovnom fakultetu i predsjednika Povjerenstva Hrvatskoga katoličkog sveučilišta, pomoćnim biskupom zagrebačkim dodijelivši mu titulu naslovnog biskupa Rotarija. Ređenje novoga biskupa bit će u subotu 29. ožujka u zagrebačkoj katedrali.

Ivan Šaško rođen je 1. kolovoza 1966. godine u mjestu Lovrečka Varoš kod Vrbovca. Teologiju je studirao na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu od 1986. do 1988. godine i na Papinskom sveučilištu Gregoriana u Rimu od 1988. do 1991. godine. Specijalizirao je liturgiku na Papinskome institutu svetoga Anzelma u Rimu, gdje je 1994. godine magistrirao i tri godine kasnije doktorirao. Od 1996. godine radi najprije kao asistent i viši asistent pri Katedri za liturgiku Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a zatim od 2000. kao docent i od 2005. kao izvanredni profesor te pročelnik iste katedre od 2002. do 2007. godine. Dužnost predsjednika Povjerenstva Hrvatskoga katoličkoga sveučilišta vrši od 2006. godine. Prebendar je zagrebačke prvostolnice od 2001. godine. Član je Središnjega povjerenstva Druge sinode Zagrebačke nadbiskupije, Prezbiterskog vijeća i Zbora savjetnika iste nadbiskupije.

U mnoštvu raznovrsnih osjećaja i pitanja, ovih dana proživljavam iskustvo koje proživljavaju svi ljudi koji se nalaze pred odlukama i koracima za koje znaju da će ostaviti trag i duboko obilježiti njihov osobni život. No, u ovome je imenovanju ta dimenzija osobnoga protkana posebnom odgovornošću za služenje Crkvi, izjavio je novoimenovani zagrebački biskup Ivan Šaško. Za to služenje iskreno osjećam slabost svojih snaga i svoju ljudsku krhkost, do te mjere da konačne odgovore i uporišta pronalazim samo u vjeri i u pouzdanju u Boga. Iako se o biskupskoj službi nerijetko govori u pojmovima časti, uzvišenosti, dostojanstva, ona je ipak – kao uostalom i svaki istinski kršćanski život – u oporosti i sjaju Kristova križa, koji se samo vjerom može živjeti u radosti i s okusom uskrsnuća, ističe Šaško.

Novoizabrani biskup, s kojim Zagrebačka nadbiskupija ponovno broji tri pomoćna biskupa, nakon što je biskup Josip Mrzljak napustio Zagreb i preuzeo vodstvo Varaždinske biskupije, u svojoj izjavi uputio je i riječi zahvale za sve ljude koji smatraju da imenovanje i biskupsku službu može nositi na radost Crkvi. /Križ života/

Nova molitva za židove na Veliki petak

Vatikanski dnevnik L'Osservatore Romano u jednoj kratkoj napomeni govori o Papinoj odluci da u liturgijskome obredu od Velikoga petka preinači molitvu za židove, sadržanu u Rimskom misalu objavljenom 1962. godine. Preinaka koju je odlučio Papa namjerava odgovoriti na negodovanja nakon objavljivanja Motu propria Summorum Pontificum, papinskog dokumenta koji odobrava uporabu Rimskoga misala tiskanoga prije Drugog vatikanskog koncila.

Novi tekst molitve za židove prema neslužbenome prijevodu glasi: Molimo za Židove: Gospodine Bože naš, prosvijetli njihova srca da Isusa Krista priznaju Spasiteljem svih ljudi. Svemogući vječni Bože, Ti želiš da se svi ljudi spase i upoznaju istinu, dopusti milostivo da, ulazeći punina naroda u tvoju Crkvu, čitavi Izrael bude spašen.

Izmjena molitve za Židove na Veliki petak izazvala je brojne reakcije. Zamjerke se odnose na židovsko spasenje priznavanjem Isusa Krista Spasiteljem svih ljudi. Osvrnuvši se na židovske reakcije, pročelnik Papinskoga vijeća za promicanje jedinstva kršćana i predsjednik Papinskoga povjerenstva za vjerske odnose sa židovima kardinal Walter Kasper rekao je kako je složena i teška povijest odnosa Crkve sa židovima, zbog čega uvijek ima posebnih osjetljivosti. Postojeća molitva u izvanrednome obredu bila je malo uvredljiva, jer je govorila o sljepoći; Papa je želio ukloniti tu neugodnost, ali je također želio istaknuti izričitu razliku između nas i židovstva. Imamo dosta zajedničkoga: Abraham, Oci, Patrijarsi, Mojsije, čak je i Isus bio židov, također i njegova majka Marija. Imamo puno zajedničkoga, ali postoji ova osobita razlika: Isus Krist je Mesija, Sin Božji, tu se razliku ne može ukloniti.

Papa je želio reći kako je Isus Krist Spasitelj svih ljudi, pa i židova. On to govori u svojoj molitvi. A Savez sa židovskim narodom je i sada valjan, Isus Krist ga je potvrdio svojom smrću. Ali ako molitva govori o obraćenju židova, to ne znači da namjeravamo vršiti misije: Papa doista citira Pavlovu poslanicu Rimljanima, jedanaesto poglavlje, gdje sveti Pavao kaže ''nadamo se da će se, kad svi pogani pristupe Crkvi, i sav Izrael obratiti”, a ovo je eshatološka nada. To ne znači da ćemo sada obraćati židove: mi moramo svjedočiti svoju vjeru, to je jasno. Rekao bih sljedeće: govor je u prošlosti često bio omalovažavajući a kao što je rekao Schül Isaak, znameniti Židov; sada je na djelu poštovanje u različitosti. Jedni i drugi moramo poštovati postojeću razliku. Sada je na snazi poštovanje, a ne prijezir, istaknuo je kardinal Kasper. /Radio Vatikan, Križ života/

150. obljetnica ukazanja u Lurdu

Obraćenja i čudesa plodovi ukazanja u Lurdu

Ove godine proslavlja se 150. obljetnica Marijinih ukazanja u Lurdu, a sam blagdan proslavljen je 11. veljače. Otac Réné Laurentin, teolog, mariolog i možda najveći poznavatelj događaja u Lurdu, osvrnuo se za Radio Vatikan na marijanska ukazanja.

Na upit o plodovima Marijinih ukazanja u Lurdu, rekao je kako su to brojna obraćenja i čudesa. Ima dosta čudesa koja nisu priznata jer nedostaju potvrde; o njima bi trebalo znati više, a trudim se da budu priznata sva ozdravljenja jer su plodonosna za narod. Postoje svjedočanstva brojnih bolesnika koji mole i nalaze mir u Lourdesu: oni su središte molitve, kazao je otac Réné.

Na primjedbu kako je lurdsko svetište posebice povezano s otajstvom trpljenja i bolesti, rekao je da Marija dolazi u pomoć siromašnima i bolesnima, siromašnima u tijelu, a ponekad i duši; stoga su Marijini miljenici, ona im pritječe u pomoć kako bi očitovala da su oni vrhovna vrednota Crkve, jer u svome tijelu i svojoj duši nastavljaju Kristove patnje u njegovu tijelu, odnosno Crkvi, istaknuo je otac Réné. Na upit zašto se Gospa ukazuje, rekao je zato jer je Majka i brine se za sve koji trpe. Eto zašto su u središtu Lurda bolesnici, potom mnoštva potrebitih koje Djevica privlači u Lurd. Od samoga početka, od prvih dana ukazanja, Djevica je najprije privlačila nekoliko osoba, na završetku ukazanja bilo ih je 20 tisuća, a sada šest do sedam milijuna godišnje, rekao je i dodao kako se kao povjesničar i teolog bavi Lurdom. /Radio Vatikan, Križ života/

Zagreb: Održan 48. Teološko–pastoralni tjedan

Nakon plenarne rasprave u kojoj su u dijalogu predavača i sudionika dotaknute obrađene teme, ali i neka općenita pitanja organiziranja vjernika laika, 24. siječnja u Međubiskupijskom sjemeništu na zagrebačkoj Šalati zatvoren je 48. Teološko–pastoralni tjedan čija je tema bila ''Pastoral u susretu s novim crkvenim pokretima''.

Rad toga trodnevnog znanstveno i pastoralno–teološko orijentiranog skupa sumirao je vršitelj dužnosti dekana Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Zagrebu dr. Josip Baloban. On je podsjetio kako je ovogodišnji TPT pokazao i dokazao da stvarnost, a još više pastoral u susretu s novim crkvenim pokretima, a jednako tako i s raznim vjerničkim laičkim udrugama, u Hrvatskoj nije jednostavno dokraja dorečena pastoralna priča, nije dokraja jasno definiran pastoralni model hrvatske mjesne Crkve. Za vrijeme TPT –a došlo je do izražaja da crkveni pokreti nisu radi sebe samih odnosno radi svojih članova, nego da su oni tu radi duhovnog osvježenja postojeće povijesne Crkve, ali i radi osvježenja, ako hoćemo i korekcije, ponašanja postojećeg društva. U kojoj mjeri su oni dorasli toj zadaći u Crkvi u Hrvatskoj i u hrvatskom društvu ostaje pitanje ne samo za teoretske rasprave, nego i za nadolazeće međusobne susrete i konkretnu razmjenu mišljenja i iskustva, rekao je dr. Baloban. On je zaključio i kako je ovogodišnji TPT privukao najveći broj posjetitelja i sudionika u posljednjih deset godina. Na predavanjima se broj slušatelja kretao između 250 do 450 osoba, osim otvorenja Tjedna na kojem je bilo više od 650 sudionika.

Veliki kancelar zagrebačkog KBF–a kardinal Bozanić je istaknuo kako je ”na nama svećenicima i biskupima staviti imperativ na otvorenost, povezivanje, dijalogiziranje. S druge strane crkvenim pokretima je zadatak da ne budu usmjereni natjecateljski, već dijaloški, tj. da ne budu samo u poziciji vlastite obrane, već da se i oni otvore”, pojasnio je. Kardinal je podsjetio kako je to ”naša zajednička Crkva, a to je zajednički zadatak posebno važan u današnje vrijeme kad doživljavamo jedno novo buđenje religioznosti”. To pred Crkvu postavlja nove zadatke, posebno pred naše teologe, jer danas nije naš najveći problem bezboštvo, nego često puta krivovjerje odnosno neka zastranjivanja unutar vjere, rekao je kardinal Bozanić. Stoga je pozvao teologe na budnost, na promatranje, na analizu, ali bez straha otvoreno i preko medija. /IKA, Križ života/

Nadbiskup Zollitsch novi predsjednik Njemačke BK

Nadbiskup Freiburga Robert Zollitsch (Colić) izabran je 12. veljače u Würzburgu za nasljednika kardinala Karla Lehmanna na čelu Njemačke biskupske konferencije. Nadbiskup Zollitsch od godine 2003. vodi nadbiskupiju Freiburg, po broju katolika drugu u Njemačkoj.

Zollitsch je rođen 9. kolovoza 1938. u Filipovu (danas Bački Gračac) u Vojvodini, odakle mu obitelj pred progonima domaćih Nijemaca godine 1946. iseljava u Baden–Württemberg. U rodni se kraj vratio godine 2005., u prigodi proslave stoljeća karmelićanskog samostana u Somboru. Za svećenika je zaređen 1965. u Freiburgu, u ožujku 1974. doktorirao je na tamošnjem sveučilištu, u travnju 1983. preuzima službu u Nadbiskupskom ordinarijatu, a 20. srpnja 2003. godine zaređen je za biskupa i preuzima vodstvo nadbiskupije. Službu predsjednika NjBK sljedećih šest godina nadbiskup Zollitsch preuzeo je 18. veljače, nakon završetka plenarnog zasjedanja njemačkih biskupa. Nasljednika biskupa u Mainzu, koji je na čelo njemačkih biskupa biran u 4 uzastopna mandata, biralo je 69 članova NjBK, a Zollitsch je izabran već u drugom krugu. Sredinom siječnja kardinal Lehmann najavio je povlačenje iz te službe iz zdravstvenih razloga. /IKA/

Metropolit Ieronimos novi poglavar Grčke pravoslavne Crkve

Metropolit Ieronimos iz Tebe i Levadije novi je arhiepiskop Atene i primas Grčke pravoslavne Crkve. Na tu ga je dužnost 7. veljače izabrao Sveti sinod sazvan upravo radi izbora nasljednika pokojnog arhiepiskopa Christodoulosa, koji je preminuo 28. siječnja u 69. godini života.

U svom prvom obraćanju novi je poglavar Grčke pravoslavne Crkve rekao kako će poštivati naslijeđe koje je iza sebe ostavio njegov prethodnik Christodoulos. Metropolit je dio svojih studija završio u Regensburgu u Njemačkoj kao stipendist Njemačke biskupske konferencije i dobri poznavatelji crkvenih prilika smatraju ga osobom otvorenom za ekumenska gibanja. Do sada je obnašao razne dužnosti u Grčkoj pravoslavnoj Crkvi. /IKA/