Katolička crkva u Vojvodini

Irig: Kroz Korizmu u Uskrs

Djeca područne škole u Šatrincima priredila su u petak 7. ožujka Akademiju svojim majkama i bakama prigodom Dana žena, i darovali svoje učiteljice i odgojitelja. Župnik je u Irigu sudjelovao na oproštaju od prof. ruskog jezika Jelice Hiltl, koja odlazi u mirovinu, a istoga je dana nazočio i otvorenju izložbe slika prof. likovne kulture Sanje Savić. Sutradan, u subotu 8. ožujka, dobrotom i ljubavlju župnika, dvadeset i pet članova Franjevačkoga svjetovnoga reda iz
Novog Sada imalo je u kapelici Sv. Barbare u Vrdniku cjelodnevnu duhovnu
obnovu na temu: Isus i Samarijanka, a predvodio ju je franjevac iz Novog Sada, p. Tadej Vojnović.
Tjedan uoči Cvjetnice obavljali smo uskrsne ispovijedi u dekanatu. Ove godine djeca i mladi iz Iriga, Šatrinaca i Dobrodola čitala su muku na Cvjetnicu. U Irigu je pak krštena Tamara Medvedec iz Vrdnika.

Uz sudjelovanje svećenika Srijema i vjernika župe Srijemske Mitrovice, pomoćni biskup i generalni vikar za Srijem mons. Duro Gašparović blagoslovio je na Veliki četvrtak sveta ulja, svećenici su obnovili svoja svećenička obećanja, a navečer istoga dana slavili smo Večeru Gospodnju po župama. Ovo je noć ljubavi i noć izdaje,zato je ova večer drugačija od svih drugih večeri. Neka nam ova noć bude
svima noć ljubavi, poručio je župnik. Obrede Velikoga petka smo slavili u Vrdniku i Irigu. U Šatrincima i Irigu tradicionalno su održani i obredi Velike subote, kao i Uskrsno bdijenje. U Irigu je toga dana obavljen i obred blagoslova jela.

Na blagdan Uskrsa, u nedjelju 23. ožujka, na misnom slavlju župnik je poručio kako je Uskrs susret koji ne može zadržati ni grob od kamena. Na uskrsni ponedjeljak u Šatrincima su kršteni Miroslav i MiroslavaVarga.
Cijela Vazmena nedjelja je bila lijepo posjećena jer su služene svete mise za: Ilonu Vizmeg, Maricu Martinović, te napose na Vazmenu subotu za Stevana i Mariju. Istu večer župnik i vjernici su u Irigu nazočili koncertu vrdničkoga KUD-a
"Stevan Šalajić" prigodom 60. obljetnice postojanja i rada.

f. f.

Katolička crkva u R. Srbiji

Plenarno zasjedanje MBK sv. Ćirila i Metoda

Dvadeseto plenarno zasjedanje Međunarodne biskupske konferencije sv. Ćirila i Metoda, održano je od 8. do 10. travnja u Nadbiskupskom domu u Beogradu.

Zasjedanju su nazočili svi članovi MBK: predsjednik mons. Stanislav Hočevar, nadbiskup beogradski i metropolit, potpredsjednik mons. Ivan Pénzes, biskup subotički, mons. Zef Gashi, nadbiskup barski, mons. László Húzsvár, biskup zrenjaninski, mons. Ilija Janjić, biskup kotorski, mons. Kiro Stojanov, biskup skopski i egzarh za katolike istočnog obreda u Makedoniji, mons. Duro Džudžar,
egzarh za grkokatolike u Srbiji i Crnoj Gori te mons. Dode Gjergji, apostolski
upravitelj prizrenski. Ovom prigodom proslavljena je deseta obljetnica odobrenja Statuta MBK, te su na zasjedanje bili pozvani i predstavnici biskupskih konferencija iz susjedstva. Svojom nazočnošću zasjedanje su obogatili: u ime HBK mons. Duro Gašparović, pomoćni biskup đakovački i srijemski i generalni vikar za Srijem, u ime BKBiH mons. Ratko Perić, biskup mostarsko-duvanski i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski, u ime BK Mađarske mons. László Kiss-Rigo, biskup segedinski, u ime BK Rumunjske mons. Cornel Damian, pomoćni biskup bukureštanski, te u ime BK Slovenije preč. Anton Rojc, kanonik.

Glavne točke dnevnoga reda ovog plenarnog zasjedanja bile su odnos Crkve
i društva, te ekumenski odnosi između Crkava i crkvenih zajednica. Biskupi su se među ostalim dotaknuli teme o Katoličkoj obitelji u dijaspori, te razgovarali o dokumentima Svete Stolice objavljenim od posljednjeg plenarnog zasjedanja. Osobitu pozornost biskupi su dali "Ravenskom dokumentu", kako bi na području MBK on bio bolje shvaćen i predstavljen u pozitivnijem svjetlu. Na kraju su slijedila izvješća o radu pojedinih vijeća MBK, s osobitim naglaskom na pripravu mladih i završnu fazu organiziranja njihovog odlaska na susret u Sydney.

Posljednjeg dana zasjedanja, 10. travnja, održana je tiskovna konferencija na kojoj je naznačeno kako je nazočnost predstavnika Biskupskih konferencija gdje Crkva jednako živi i djeluje u dijaspori, kao i na našim prostorima, obogatila ovo zasjedanje razmjenom iskustava i zajedničkim traženjem evanđeoskih rješenja za potrebe našega vremena. Crkva, nositeljica neprolaznih moralnih vrednota, svojevrstan je "glas savjesti" u društvu, jer nadahnuta riječju Istine čitajući "znakove vremena" želi dati svoj doprinos izgradnji društva po mjeri neprolaznih evanđeoskih vrednota - poručuju biskupi u svom priopćenju. U raspravi o poslanju Katoličke obitelji u dijaspori biskupi su izrazili želju posvetiti više brige njezinom pastoralu, jer "Crkvi u malom" treba osigurati mogućnost da što više bude evanđeoskim kvascem te kvalificiranim mjestom odgoja u vjeri i općeljudskim
vrednotama. Kada je pak riječ o odnosu Crkve i društva istaknuta je potreba
intenzivnijeg istinskog dijaloga, pri čemu je naglašeno da jedino društvo koje teži sveobuhvatnom unapređenju, kako vlastitog tako i općeg dobra, dobiva čvrste temelje. Razgovarajući o ekumenizmu, biskupi ističu kako je važno prvotno naglasiti ono što nas povezuje, te smatraju kako bi kršćanski pastiri u mnogim situacijama mogli i trebali zajedno nastupati, dajući tako svjedočanstvo ekumenskih nastojanja. Veliki poticaj za to je "Ravenski dokument", kao plod ustrajnog teološkog rada i nastojanja. Osobit interes za sadržaj tog dokumenta pokazali su nazočni novinari, što je ujedno dovoljan pokazatelj potrebe njegovog boljeg predstavljanja javnosti. Konačno, govoreći o medijima, biskupi ističu kako jedino prisutnošću u javnosti Crkva može govoriti o sebi. Na taj način Crkva može umnogome pridonijeti široj duhovnoj izgradnji i produbljivanju onoga što autentično obogaćuje čovjeka te mu daje pravi identitet. Poluistine i zablude, koje tako često uzimaju maha u medijskom prostoru - ističu biskupi - čovjeka samo
odvode od njega samoga, izlažući ga raznim manipuliranjima i zlorabljenjima
njegova dostojanstva. Istinom, posredovanom sredstvima društvenog
priopćavanja, želi se služiti nutarnjem oslobođenju čovjeka kao Božjega stvorenja. Ovom prilikom novinarima su predstavljeni novi šematizam i web
stranica www.ceicem.org MBK, kao sredstva bolje komunikacije s javnošću.

Prvoga dana zasjedanja biskupi su slavili svečanu euharistiju u župnoj crkvi Sv. Antuna Padovanskoga u Beogradu, na kojoj je o liku sv. Pavla vrlo nadahnuto govorio mons. Perić. Sljedećega dana svečanom koncelebracijom započela je trodnevnica molitve za duhovna zvanja u župnoj crkvi Krista Kralja u Beogradu. Prigodnu propovijed o značeju zvanja i molitve za njih održao je mons. Gašparović, a mladi iz Subotice su pjevanjem uzveličali ovo slavlje. Poslije svete mise kratkim koncertom uvažene goste pozdravio je Komorni zbor "Cantantes" iz Beograda. Plenarno zasjedanje MBK zaključeno je 10. travnja, a sljedeće zasjedanje održat će se na jesen u Ohridu.
Domaćin toga susreta bit će skopski biskup i egzarh za katolike istočnoga obreda u Makedoniji, mons. Kiro Stojanov.

/M. Š./

In memoriam

Nedostajat će nam prisutnost s. Ines

Svidje se Gospodinu u ovom vazmenom vremenu primiti u svoj vječni zagrljaj našu dragu sestru Ines Kezić, koja je preminula u ranim jutarnjim satima 3. travnja 2008. na Odjelu za neurološku rehabilitaciju u Krapinskim Toplicama.

Posljedice prometne nesreće koja se 14. prosinca 2007. dogodila u blizini Beograda bile su preteške za njezino krhko tijelo, koje se tri i pol mjeseca hrabro nosilo sa svim patnjama prouzročenim višestrukim traumama.

S. Ines Janja Kezić rođena je 16. siječnja 1948. u Banjaluci (BiH) od roditelja Franje i Ružice rođ. Knežević. Odrastala je u duboko kršćanskom ozračju svoje obitelji. Još u djetinjstvu upoznala je Klanjateljice koje su živjele u maloj kući u Budžaku pokraj Banjaluke. U zajednicu Klanjateljica došla je 2. rujna 1963., prve redovničke zavjete položila je 15. kolovoza 1968., a doživotne 5. kolovoza 1973. godine. U Zagrebu je završila gimnaziju, a nakon prvih zavjeta započela je studij na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu na kojem je uspješno diplomirala 1974. godine. Na istom učilištu postigla je magisterij iz dogmatske teologije 1980. godine.

S. Ines je obavljala različite i odgovorne službe u našim redovničkim zajednicama, u provinciji i Družbi. Živjela je i djelovala u Zagrebu na Tuškancu, Trešnjevci i Miramarskoj, zatim u rodnoj Banjaluci, Bihaću, Rimu, Adelaide (Australija) i u Beogradu. Kroz mnoge je godine vršila službu poglavarice: od 1981. do 1983. bila je provincijalna savjetnica, a od 1983. do 1991. vrhovna savjetnica u Rimu. Službu provincijalne poglavarice vršila je u Zagrebu od 1995. do 2001. godine. U služenju sestrama isticao se njezin smisao za slušanje, ohrabrivanje, pomiriteljski duh. Na autentičnost življenja pozivala je sestre više primjerom nego riječima.

Bila je inteligentna i sposobna, marljiva i neumorna u učenju, ali krajnje jednostavna i skromna, uvijek nasmijana. Poruku riječi Božje prenosila je uvjerljivo i na zanimljiv način, osvjetljavajući je često jednostavnom pripovijetkom ispričanom na sebi svojstven način.

Rado se susretala s mladima, brinula se za njihov duhovni rast te im pomagala u životnim potrebama i odrastanju. Radila je niz godina kao vjeroučiteljica u župi i školi te kao voditeljica duhovnih obnova za mlade i odrasle.

S. Ines je poznavala i govorila talijanski, engleski, njemački i poljski jezik te je bila u službi prevoditeljice pisane i govorene riječi. Pri tom je potrebno istaknuti njezin prvi prijevod pisama Utemeljiteljice Marije De Mattias (I-1977.; II-1980.) na hrvatski jezik, njezin rad na izdavanju knjige povijesti hrvatske provincije sestara Klanjateljica Krvi Kristove "S povjerenjem u Krv Jaganjčevu" 1984. godine, životopis s. Hermine Gantert 2004. godine te mnoge pisane i prevedene članke i knjige o duhovnosti Klanjateljica.

Bila je žena s izrazitim osjećajem pripadnosti Crkvi i svojoj redovničkoj Družbi, zaljubljena u Božju riječ i lik Utemeljiteljice. U Kristovoj ljubavi do prolijevanja krvi i želji da svi budu jedno (Iv 17, 21) shvaćala je i nalazila svoje posebno životno poslanje - svim se srcem zalagala za jedinstvo Kristove Crkve neumorno radeći na planu ekumenizma. Znakovito je da je njezino posljednje poslanje bilo u Beogradu, u nadbiskupskom ordinarijatu, gdje je od 2001. godine radila na ekumenskom i pastoralnom području te kao koordinatorica vjeronauka.

Po njezinu životu i patnji neka joj Gospodin daruje svoje vječno svjetlo u zajedništvu među otkupljenima sa zemlje koji prate Jaganjca kamo god pođe (usp. Otk 14,3-4). Nedostajat će nam prisutnost s. Ines, ali nas ispunja zahvalnost Bogu, koji je njezinim životom vjere i prijateljstva obogatio našu redovničku zajednicu, Crkvu i svijet.

Sprovodne obrede 7. travnja u Zagrebu predvodio je banjolučki biskup mons. Franjo Komarica uz sudjelovanje beogradskog nadbiskupa mons. Stanislava Hočevara, velikog broja svećenika, redovnika, redovnica, rodbine i prijatelja, znanaca, njezinih učenika, vjernika iz Beogradske nadbiskupije te mnogobrojnih Klanjateljica. Ukopana je u sestarsku grobnicu na groblju Mirogoj. Svetu Misu zadušnicu nakon sprovodnih obreda predslavio je mons. Hočevar u župnoj crkvi sv. Terezije od Djeteta Isusa uz koncelebraciju mons. Komarice i 18 svećenika te sudjelovanje velikog broja Klanjateljica, drugih redovnica i vjernika laika.

/prema: www.klanjateljice.hr/