Predstavljamo misijske zemlje - Uređuje i piše: s. Blaženka Rudić

CRKVA U KINI (2)

Dolaskom Komunističke partije na vlast nastala su teška vremena za Katoličku crkvu u Kini.
Godine 1951. prekinuti su diplomatski odnosi s Vatikanom.
Vlasti su željele odvojiti katolike od Rima te je osnovano Patriotsko udruženje kineskih katolika.
Oni koji su ostali vjerni Papi pripadaju tzv. "podzemnoj" Crkvi.
U novije vrijeme dolazi do malih pomaka na bolje.

Maovski režim nastojao je odvojiti Katoličku crkvu od Rima, te je osnovano Patriotsko udruženje kineskih katolika, koje nadzire komunistička vlast. Oni koji se nisu uključili u to udruženje postali su meta nesmiljenih progona. Započeli su misteriozni nestanci biskupa, svećenika i vjernika, dugogodišnja robijanja, nasilne smrti i neprestani nadzor nad bilo kakvom aktivnošću "podzemne" Crkve. Od
1958. godine vlast je nametnula "demokratski" izbor biskupa pod kontrolom Patriotskog udruženja. Vlasti nisu odobravale biskupe imenovane od Rima, nego su postavljali svoje kandidate, unoseći u obrasce ređenja tekstove koji jasno govore da ta ređenja nisu pod jurisdikcijom Pape. Sveta Stolica je uvijek uzimala
u obzir teške prilike u kojima živi Crkva u Kini, a osobito osamdesetih godina prošlog stoljeća kada je jedan biskup, imenovan od Patriotskog udruženja, tajno zatražio od Pape da bude priznat kao zakonito zaređen. Nakon toga ispitani su svi slučajevi ređenja biskupa i zaključeno je da se mogu smatrati valjanima, jer su zadovoljeni osnovni uvjeti. Od 2004. godine sva ređenja biskupa u Kini su
odobrena i od Rima. Prema podacima iz 2006., u Kini ima 120 biskupa: 46 ih pripada "podzemnoj Crkvi", a 74 "patriotskoj". Oni prvi su u potpunom jedinstvu s Rimom, ali sve je više svećenika i biskupa iz "patriotske" Crkve koji su u svojim srcima sačuvali jedinstvo i žele da to bude javno potvrđeno.

Ivan Pavao II. zamolio oprost
Na simpoziju o najvećem misionaru Kine, Matteu Ricciju, održanom na Gregoriani u Rimu koncem listopada 2001., papa Ivan Pavao II. zamolio je oprost za pogreške koje je Katolička crkva počinila kroz stoljeća u Kini prilikom misionarenja, a uz podršku svjetovnih europskih kolonizatora. Također je izrazio želju za ponovnom uspostavom diplomatskih odnosa. Kineske vlasti su reagirale, te također istaknule želju za obnovom diplomatskih odnosa. No, po njima, postoje velike zapreke da se to ostvari. Zamjeraju što je Papa 1. listopada 2000. proglasio svetima 120 kineskih mučenika, ubijenih u razdoblju od 1648. do 1930., a to su za njih izdajnici i pomagači kolonizatora. Zatim, smeta im što Vatikan ima dobre odnose s Tajvanom, kojega oni ne priznaju. A svako religijsko djelovanje Crkve smatraju miješanjem u unutarnje poslove Kine.

Dolaze li bolji dani za katolike u Kini?
Dok se još uvijek događaju progoni i ubojstva katolika u Kini, papa Benedikt XVI. živo se zauzima za poboljšanje situacije. Naime, 30. lipnja 2006. Papa je uputio pismo kineskim katolicima, puno ljubavi i razumijevanja za njihovo mučeničko življenje kršćanstva. To pismo izražava ohrabrenje katolicima odanim papi, a ujedno je poziv vlastima na poboljšanje dijaloga i odnosa između svih strana. Papa je u tom pismu ustanovio dan molitve za Crkvu u Kini - 24. svibnja.
Kineski katolici su zahvalni Papi na pastirskoj brizi i zauzimanju za slobodu Crkve.
"Patriotska" Crkva pozdravlja Papin korak na putu dijaloga, a kineske vlasti su također nešto spremnije na ustupke i dogovore. Osnovni zahtjev je opet da Vatikan prekine diplomatske odnose s Tajvanom. Na to se iz Vatikana odgovara da će to biti riješeno čim Kina primi diplomatsko predstavništvo Svete Stolice u Peking. Čitav problem je zapravo u tome što vlasti gledaju na Crkvu u okvirima zemaljskog i političkog djelovanja, a ona je posve duhovna i nadzemaljska stvarnost.

Unatoč svemu, porast religioznosti
Najnovija istraživanja pokazuju da raste broj vjernika u Kini. Ispraznost marksizma i komunizma ne mogu dati smisao životu. U Kini se osjeća sve veća potražnja za duhovnošću. Prema istraživanju sveučilišta u Shanghaiju, najmanje
300 milijuna Kineza ispovijeda vjeru. Gotovo 35% stanovnika starijih od 16 godina priznaje se vjernicima. Broj kršćana snažno raste, a procjenjuje se kako u Kini ima oko 40 milijuna kršćana. Dakako, da ponajprije raste broj pripadnika
tradicionalnih religija budizma i taoizma. Rastu religioznosti pogoduje očaj na selima, gdje ne postoji javno zdravstvo niti socijalna potpora. Ljudi više ne
znaju komu se utjecati stoga se obraćaju religiji. Postoji vjerski preporod zbog bijede, ali i preporod koji traži nove ideale koji će zadovoljiti duhovnu žeđ, koju nisu zadovoljile brojne godine ateizma. Glad za duhovnim očituje se i među
obrazovanim slojem. Vjeru najviše otkrivaju mladi, sveučilišni profesori, studenti i profesionalci. Čini se da porast kršćana izmiče kontroli "patriotske" Crkve i državnih vlasti, te bi u Kini moglo nastupiti vrijeme veće vjerske slobode.