Crkva u Hrvata / Crkva u svijetu - Uredila: Željka Zelić

Torinsko platno bit će izloženo 2010. godine

Na proljeće 2010. godine ponovno će biti izloženo Torinsko platno, najavio je papa Benedikt XVI. torinskim hodočasnicima koje je početkom lipnja primio u audijenciju u dvorani Pavla VI. u Vatikanu.

Ako mi Bog podari život i zdravlje nadam se da ću i ja doći. Bit će to kao nikada do sada pogodna prigoda kontemplirati to otajstveno Lice, koje šutljivo govori
srcima ljudi, pozivajući ih da u njemu prepoznaju lice Boga, koji je toliko ljubio svijet da je dao svoga jedinorođenoga Sina, te da ne umre tako tko god u njega vjeruje, nego da ima život vječni, rekao je Papa. Torino voli svoga Papu, rekao je torinski kardinal Poletto, koji je u bazilici svetoga Petra prije audijencije slavio svetu misu za vjernike svoje nadbiskupije, pristigle u Rim na završetku gradskih misija. Žedni smo istine i nade, dodao je kardinal, moleći Papu da ohrabri Crkvu u
Torinu, bogatu svetima, ali danas potrebnu ohrabrenja u sučeljavanju s izazovima modernosti u sekulariziranoj društvenoj stvarnosti. /Radio Vatikan, Križ života/

Promatrač Svete Stolice pri Vijeću Europe

Papa Benedikt XVI. imenovao je mons. Alda Giordana, generalnog tajnika Vijeća europskih biskupskih konferencija (CCEE), stalnim promatračem Svete Stolice pri Vijeću Europe u Strasbourgu. Vijest je objavljena 7. lipnja u Vatikanu.

Novu dužnost mons. Giordano preuzet će 1. rujna ove godine. Predsjednik
CCEEa kardinal Peter Erdoe, te potpredsjednici - kardinal Jean- Pierre Ricard i
kardinal Josip Bozanić, kao i svi članovi Vijeća europskih biskupskih konferencija, izrazili su svoju radost zbog imenovanja, zahvaljujući mons. Giordanu za njegov
veliki prinos i nesebičnu 13-godišnju suradnju u službi za Crkvu i Europu u sklopu CCEE-a, stoji u priopćenju iz Tajništva CCEE-a. Sretan sam što mons. Giordano može i dalje nastaviti služiti Crkvi u Europi, posebno u tako uglednoj ustanovi kao što je Vijeće Europe, rekao je kardinal Erdoe i istaknuo važnu ulogu Crkve u Europi. Mons. Aldo Giordano rođen je god. 1954. u Cuneou u Italiji, a za svećenika je zaređen 1979. Nakon studija teologije, specijalizirao je filozofiju.
Generalnim tajnikom CCEE-a imenovan je 15. svibnja 1995., a reizabran je 1998. i 2003. godine.
/HKR/IKA/

Papa o pravoj religiji

Istinska religija sastoji se u ljubavi prema Bogu i bližnjemu, poručio je Benedikt XVI. u nedjeljnom
nagovoru 8. lipnja.

Osvrćući se na liturgijska čitanja, Benedikt XVI. je istaknuo u svom uobičajenom nedjeljnom nagovoru, na kojemu je unatoč kišovitom vremenu sudjelovalo tridesetak tisuća okupljenih vjernika, da se istinska religija sastoji u ljubavi
prema Bogu i bližnjemu.

Navodeći riječi proroka Hošee, koji kaže da se Bogu sviđa pobožnost, više nego li žrtve, spoznaja Boga više nego paljenice, Papa se zaustavio na pozivu Mateju, koji je skupljao porez za rimsku vlast te su ga Židovi smatrali javnim grešnikom i čudili se što je Isus s učenicima išao u njegov dom. Papa je primijetio kako im je Isus odgovorio da ne trebaju zdravi liječnika, već bolesni, jer nije došao pozvati pravedne već grešnike. Prema riječima pape Benedikta, treba shvatiti što znači milosrđe mi je milo, a ne žrtve. Odstupanjem od Boga, grijehom, čovjek postaje bolestan, egocentričan, što mu u svim sredinama onemogućuje pravi život. Krist je liječnik koji nas spašava i ozdravlja. On želi otvoriti naš život Bogu i bližnjemu - rekao je Papa i pozvao vjernike da preuzmu na sebe tu ozdravljujuću ljubav, darujući ju ljudima oko sebe. /HKR/

Službeno prihvaćen statut Neokatekumenskoga puta

Papa je dopustio upotrebu beskvasnog kruha, pričest pod obje prilike i misu u subotu navečer koja
vrijedi kao nedjeljna. Naime, na svetkovinu Duhova 11. svibnja ove godine, Crkva je zaključila postupak prihvaćanja Statuta Neokatekumenskog puta. Dekret o tome je 13. lipnja odgovornima za Put: Kiku Arguello, Carmen Hernandez i o. Mariju Pezzi u sjedištu Papinskog vijeća za laike predao predsjednik Vijeća kardinal Stanislav Rylko. Time je završen proces odobrenja Statuta Puta od strane Crkve započet 1997. godine.

Papa Benedikt XVI. želi dobro pokretu te mu je došao u susret, kazao je osnivač Neokatekumenskog puta Francisco Jose Gomez Arguello, poznatiji kao Kiko. Već šest godina postojeća pravila sažeta su u 35 članaka, kojih su se pristaše
pokreta do sada držale "ad experimentum". Bitnih promjena nema ni prema mišljenju tajnika Papinskog vijeća za zakonodavne tekstove Svete Stolice mons. Juana Ignacia Airieta. Jedinu stvar koju Benedikt XVI. nije prihvatio je primanje
svete pričesti sjedeći. Papa je, prema židovskoj tradiciji, za pretvorbu dopustio upotrebu beskvasnog kruha, izmjenu znaka mira nakon molitve vjernika i prije posvećenja. Ovim statutima Neokatekumenski put postaje i pravna osoba, iako
kao zajednica ne posjeduje materijalnih dobara, jer sve pripada biskupijama u kojima djeluju. Put je danas zahvaljujući katehistima itinerantima - svećenicima, obiteljima i neoženjenim laicima koji su se uputili u svijet kako bi naviještali
evanđelje, prisutan u 107 zemalja. Broji 20.000 zajednica u 5700 župa, a sedamdeset biskupijskih misijskih sjemeništa"Redemptoris Mater" Crkvi su do sada dali 1260 svećenika. /HKR, IKA/

Nastojanja Vatikana u borbi protiv AIDS-a

U borbi međunarodne zajednice protiv AIDS-a učinjeni su vidni napreci, ali još puno ostaje učiniti, istaknuo je stalni promatrač Svete Stolice pri Ujedinjenim narodima nadbiskup Celestino Migliore, govoreći na 62. zasjedanju opće skupštine UN-a na kojoj se raspravljalo o sidi.

Nadbiskup je pozvao na veće zauzimanje, naročito je zatražio veći pristup, ograničavajući troškove, retroviralnim lijekovima, pouzdanim pregledima i prevenciji prenošenja bolesti od majke na dijete i dijagnostičkim tehnikama. Nadbiskup Migliore je na koncu podsjetio na zauzimanje Svete Stolice u borbi protiv side, koja u svojim ustanovama liječi oko četiri milijuna osoba u svijetu, neovisno o rasi, nacionalnosti ili vjeri, radeći u najzabačenijim mjestima našega planeta. Trećina pružene njege je besplatna. Završavajući svoj govor, nadbiskup je pozvao na borbu protiv pandemije side s većim osjećajem solidarnosti i samilosti promičući dostojanstvo svakoga ljudskoga bića u svim razdobljima njegova života. /Radio Vatikan, Križ života/

Vijesti ukratko

Predstavljeno dopunjeno izdanje "Dokumenata II. vatikanskog koncila"

Sedmo, popravljeno i dopunjeno izdanje Dokumenata II. vatikanskog koncila u izdanju Kršćanske sadašnjosti predstavljeno je 2. lipnja u Zagrebu. Direktor KS-a dr. Adalbert Rebić je zahvalio prof. dr. Stjepanu Kušaru koji je uložio veliki trud u relekturi tekstova, u ispravljanju i pregledavanju prijevoda te u dopunama koje je dao tim dokumentima. Objavljivanje ovog izdanja na hrvatskom jeziku za nas je sretna prilika da zastanemo kako bismo iznova razmišljali o povijesnom događaju Koncila, rekao je zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić. Biskup Ivan Šaško je kroz sedam točaka objasnio važnost i naglaske dokumenata.
Dr. Željko Tanjić je istaknuo kako je ovo izdanje važan crkveni, teološki i kulturni događaj, te izrazio nadu da će ovo izdanje sve potaknuti na revnije proučavanje koncilskih dokumenata, jer su koncilski dokumenti jedan od temeljnih izvora oblikovanja naše teologije. /HKR/IKA/

Film o Bl. Ivanu Merzu dostupan na internetu

Zahvaljujući poticaju Humanitarne udruge "Bl. Ivan Merz" iz Splita dokumentarni
film o životu toga hrvatskog blaženika postavljen je na web-stranicu YouTube, objavila je Postulatura bl. Ivana Merza. Film nosi naslov "Katolička vjera
životno zvanje". Zbog ograničenja trajanja filmova na YouTube-u (10 min.),
podijeljen je na pet dijelova. Film se može pogledati na web-adresi:
http://www.udrugaivanmerz.hr/DrugaVideoMerz.htm.
/IKA/

Novi predsjednik Papinskoga vijeća za obitelj

Papa Benedikt XVI. imenovao je 7. lipnja kardinala Ennia Antonellija novim predsjednikom Papinskog vijeća za obitelj. Kardinal Antonelli naslijedio je na tome mjestu u travnju preminuloga kolumbijskog kardinala Alfonsa Lopeza Trujilla.
Kardinal Antonelli rođen je 18. studenoga 1936. u mjestu Todi u Umbriji, a nakon studija bio je profesor teologije u Asizu. Od 1982. do 1988. vodio je biskupije Gubbio i Perugia, a 1995. izabran je za generalnog tajnika Talijanske biskupske konferencije. Papa Ivan Pavao II. imenovao ga je 2001. nadbiskupom u Firenci.
Kao nadbiskup posebno se zalagao na području obrazovanja, zdravstva i socijalne zaštite. U listopadu 2003. imenovan je kardinalom. /IKA/

Susret pape Bendikta XVI. i predsjednika Georgea Busha

U srednjovjekovnoj Tvrđavi Sv. Ivana (Torre di San Giovanni) u Vatikanskim vrtovima, a ne kao što je običaj u Apostolskoj palači, papa Benedikt XVI. primio je 13. lipnja u Vatikanu američkog predsjednika Georgea W. Busha sa suprugom
i pratnjom. U polusatnom razgovoru Papa je s američkim predsjednikom razmotrio najvažnije aktualne međunarodne probleme počevši od mogućnosti uspostave mira na Bliskom istoku, konkretno Iraku i Svetoj zemlji, pa do borbe protiv gladi u svijetu, napose u Africi, do čega je papi Benediktu XVI. posebno stalo. Bilo je međutim govora i o duhovnim i moralnim pitanjima, posebno
o pravima vjerskih manjina, o borbi protiv pobačaja, homoseksualnim
brakovima. Predsjednik Bush je Papi tijekom susreta poklonio svoju potpisanu fotografiju i zbirku slika s Papinoga apostolskoga putovanja u Sjedinjene Države, a Papa je također uzvratio svojom potpisanom fotografijom i četiri sveska o bazilici svetog Petra. /IKA, HKR/

In memoriam

Preminuo isusovac o . Stjepan Kuzmić

U Zagrebu je 14. lipnja, nakon duge i teške bolesti, preminuo član Hrvatske pokrajine Družbe Isusove o. Stjepan Kuzmić, u 60. godini života, 42. redovništva i 31. svećeništva. O. Stjepan Kuzmić rodio se 16. svibnja 1949. u mjestu Luč u Baranji. Nakon završenog drugog razreda gimnazije na Šalati, kako je onda bio običaj, stupio je u novicijat Družbe Isusove na Fratrovcu. Bilo je to uoči svetkovine sv. Ignacija Lojolskoga 30. srpnja 1966. Po završetku dvogodišnjeg novicijata završava preostala dva razreda gimnazije i prolazi uobičajenu isusovačku formaciju - studij filozofije, pastoralnu praksu i studij teologije. Za svećenika je zaređen 26. lipnja 1977. U provinciji je obavljao razne službe, a među ostalim bio je i nacionalni tajnik Apostolata molitve. Veliki broj vjernika Hrvata, kako u domovini tako i u inozemstvu, pamtit će ga kao pučkoga misionara. Posljednjih petnaestak godina svesrdno se predao tom
apostolatu i neumorno ga vršio gotovo do smrti. /IKA/