Dužijanca 2008. - Piše: Željka Zelić

Dužijanca - "Molitva kruhu"

* Ispraćaj bandašice Jelene Gabrić i bandaša Antuna Kuntića iz "kolijevke Dužijance" * Predvoditelj ovogodišnje mise zahvalnice i gost Dužijance, banjalučki biskup mons. Franjo Komarica * Svečana povorka do središnjeg gradskoga trga * Predaja kruha od novoga brašna gradonačelniku Saši Vučiniću * Posjet grobu utemeljitelja Dužijance, mons. Blaška Rajića * Po prvi puta u povijesti Dužijance, "Bandašicino kolo" održano na glavom gradskom trgu *

Svečana Večernja

U okviru završnih svečanosti"Dužijance 2008.", u subotu, 9. kolovoza održana je u katedrali-bazilici Sv. Terezije Avilske svečana pjevana Večernja molitva, koju je predvodio katedralni župnik mons. Stjepan Beretić u nazočnosti domaćega biskupa mons. dr. Ivana Pénzesa i biskupa gosta, banjaloučkoga biskupa mons. dr. Franje Komarice te desetak svećenika. Na početku ovog molitvenog susreta biskupa gosta i sve prisutne pozdravio je biskup Pénzes, a mons. Beretić je uputio riječi dobrodošlice biskupu Komarici te se obratio i svima koji su sudjelovali u Večernjoj molitvi ističući radost zbog slavlja Dužijance /veći dio njegove propovijedi objavljujemo na 3. stranici Zvonika/. Bandaš Antun Kuntić i bandašica Jelena Gabrić prinijeli su pred oltar ovogodišnju krunu Dužijance koju je izradila Jozefina Skenderović, a koja simbolizira Godinu sv. Pavla.

Biskupu domaćinu, okupljenim svećenicima i vjernicama, prije završnog blagoslova obratio se biskup Komarica. U svojemu je govoru izrazio radost što može biti dionikom slavlja Dužijance, tog jedinstvenog slavlja bunjevačkih Hrvata. Naglasio je nadalje i kako to slavlje, a i puno toga drugoga, predstavlja neprocjenjivo blago koje narod i Crkva na ovim prostorima imaju, podsjećajući na stradanja katolika i Hrvata u njegovoj biskupiji, koja je praktički poslije domovinskoga rata gotovo ostala bez vjernika. U završnom dijelu svojega govora pozvao je okupljene na
poštivanje života i među ostalim rekao: Neka u Godini sv. Pavla iz ovoga hrama prostruje nove božanske energije koje će oploditi i vaša domaćinstva darovima zahvalnosti, ljubavi i solidarnosti prema svima i otvorenosti prema Bogu i onomu što Bog voli, a to je život. Bit će uzaludna Božja davanja plodnoj bačkoj ravnici ako stanovnici Bačke ne budu, ne daj Bože, znali cijeniti ono što je najvrjednije u Bačkoj, a to je čovjek kao slika Božja, ako ne budu znali cijeniti život. Ako to ne budemo činili, Bog će se pobrinuti i nastanit će plodnu bačku ravnicu novim stanovnicima, koji ljube život, kao što su nekoć vaši pradjedovi došli u ove krajeve. Ali mi ćemo biti odgovorni jer nismo ljubili život i nismo činili ono što On želi, zaključio je biskup Komarica. Pjevanje je predvodio kateralni zbor "Albe Vidaković" pod ravnanjem s. Mirjam Pandžić.

Poslije Večernje, iz HKC "Bunjevačko kolo" prema glavnom gradskom trgu, odjeveni u radne narodne nošnje, risari i risaruše krenuli su na slavlje risarske večeri. Usput su se zaustavili kod biste Blaška Rajića koja se nalazi u parku kod Gradske kuće i ondje mu odali počast i zahvalnost za običaj Dužijance kojega je on 1911. godine uzdignuo iz obiteljskog slavlja na razinu crkvenoga, narodnoga i kulturnoga slavlja našega grada. Ondje ih je u ime Organizacijskoga odbora pozdravio mr. Andrija Anišić, izrazivši radost da ih kao nasljednik Blaška Rajića na župničkoj stolici u župi Sv. Roka može pozdraviti i zahvaliti im na trudu, žrtvi i ljubavi njegovanja običaja risa koju su očitovali i na ovogodišnjem Natjecanju risara. Potom je najbolji risarski par Stipan Kujundžić i Ruža Juhas na Rajićevu
bistu položio vijenac od žita. /A. A./

Komentirajući ovogodišnju proslavu Dužijance s obzirom na nove sadržaje koji su uvedeni, predsjednik Ogranizacijskoga odbora "Dužijance 2008." Davor Dulić za Zvonik je istaknuo kako se u Dužijanci ništa nije promijenilo. Po njegovim riječima njena je bit ostala ista, čak su neke stvari pokušali pokazati autentičnije. On također smatra kako se u tradicionalnom smislu nije ništa promijenilo, jer su iskoraci vidljivi na drugim područjima s obzirom na to da se radilo na većoj promidžbi same Dužijance, o čemu svjedoči i to da je Dužijanca uvrštena u ponudu Turističke zajednice Srbije. U središtu Dužijance je riječ hvala, te u tom smislu "Dužijanca 2008." živi u svojem
izvornom obliku - u zahvalnosti, zaključuje Dulić.

Ispraćaj bandaša i bandašice

I mrvu tvoju ljubim, tvoje zrno, u kojem sazdan je ratarski mar. I onaj što okrunjem bijaše trnom, u tebi je gledao Oca, a ne stvar. Kruhu moj, ti tijelo zemlje i roda, blagujem te sa štovanjem i nadom. Samo smo za stolom podno nebosvoda, stvoreni poštenjem, ljubavlju i radom, riječi su pjesme "Molitva kruhu" Tita Bilopavlovića koje bi u najkraćim crtama mogle sažeti poruku i smisao proslave ovogodišnje Dužijance. Posvjedočili su to u nedjelju 10. kolovoza i ovogodišnja bandašica Jelena Gabrić i bandaš Antun Kuntić koji su zajedno s malom bandašicom Mateom Marcikić i malim bandašom Benjaminom Kujundžićem, prigradskim bandašima i bandašicama i najljepšim parovima, potaknuti riječima župnika župe Sv. Roka mr. Andrije Anišića i pjesmom kerskih kraljica predvođenih s. Jasnom Crnković, ispraćeni iz "kolijevke Dužijance", župe Sv. Roka. Kolona s karucama na čijem je čelu bila okićena kruna od žita, krenula je put katedrale Sv. Terezije Avilske gdje je potom uslijedilo svečano euharistijsko slavlje. Bandaše i bandašice ispred katedrale je dočekao katedralni župnik mons. Stjepan Beretić zajedno sa starateljima ovogodišnje Dužijance, prim. dr. Markom Senteom i Gabrijelom Kujundžićem.

Misa zahvalnica

Svečanu misu zahvalnicu na platou pored katedrale predslavio je banjolučki
biskup Franjo Komarica u koncelebraciji s domaćim biskupom Ivanom Pénzesom, katedralnim župnikom Stjepanom Beretićem te desetak svećenika Subotičke biskupije. Pozdravljajući napose ovogodišnjega gosta Dužijance, ali i predstavnike mjesne vlasti, republičke i pokrajinske vlasti, predsjednike nacionalnih vijeća, kulturnih i političkih institucija i organizacija, bandaše i bandašice te okupljene vjernike, biskup Pénzes poželio je da se svi osjete sabrani oko
Božjega oltara kao zajednica.

Zahvala za kruh na našim stolovima

Pitajući se ima li smisla slaviti zahvalnicu za žetvu i komu treba zahvaljivati,
biskup Komarica u propovijedi je ukazao na četiri najvažnija oblika zahvalnosti.
U prvom redu trebamo zahvaljivati za kruh na našim stolovima. Upozoravajući
na činjenicu kako su mnogi od nas za vrijeme rata doživjeli da nije bilo kruha i da smo oskudijevali u osnovnim živežnim namirnicama, biskup Komarica rekao je također kako smo bili silno zahvalni Bogu koji se preko dobrih ljudi iz raznih sredina brinuo za nas. Mi ljudi smo samo slugani, žeteoci, upravitelji, radnici u Božjoj njivi, u Božjemu poduzeću, jer sva naša muka, znoj, trud i posao bili bi uzaludni da nije davno prije nas jedan Drugi uradio svoj posao i da nije izrekao svoju stvoriteljsku naredbu "Neka bude", rekao je propovjednik naglašavajući
da upravo za tu i takvu Božju postojanu i nenametljivu ljubav, bez koje bi bili uzaludni svi naši napori, zahvaljujemo u ovakvim prigodama kakva je i Dužijanca.

Zahvala za kruh na našim oltarima jer smo suradnici Božji

Govoreći o drugom obliku zahvale, biskup Komarica je istaknuo zahvalu za kruh na našim oltarima, budući da kao vjernici i kršćani znamo da je još vrjedniji kruh koji je hrana čovječanstvu na njegovu putu u vječnost u Bogu Stvoritelju i Spasitelju. Zbog toga smo za taj kruh dužni posebno zahvaljivati, rekao je biskup okupljenim vjernicima podsjećajući ih da je i u njihovoj svijesti i dragocjenoj tradiciji njihove drevne "Dužijance" vrhunac proslave upravo euharistijsko slavlje, ponavljanje i uprisutnjenje Kristove Posljednje večere. Svako zrno zrele pšenice djelo je svemoguće Božje ljubavi, rekao je biskup, nadovezujući na to treći oblik zahvale, jer smijemo biti Božji suradnici. Govoreći o radosti zbog uspjeha u našemu radu i što nam uspijeva u poljodjelstvu ostvariti dobre i sve bolje rezultate, biskup Komarica naznačio je kako su sva ta tehnička postignuća i pomagala također plod Božje djelotvorne nazočnosti među nama i dar njegove očinske ljubavi prema nama za dobro ne samo nas samih nego i za opće dobro.

Zahvala za usluge koje nam čine drugi ljudi i društvo u kojemu živimo

Kao četvrti oblik zahvale, propovjednik je istaknuo zahvalu za usluge koje nam čine drugi ljudi i društvo u kojemu živimo. Pitajući ne zbližava li taj zajednički rad mnogih, a za dobro mnogih, ljude različitih zanimanja, obrazovanja, nacija, vjera i socijalnoga porijekla, biskup Komarica je odgovarajući potvrdno, ustvrdio također da u ovo moderno vrijeme sve jačega zbližavanja ljudi na različitim područjima i u vrijeme sve jače globalizacije, mi kršćani ne možemo i ne smijemo ostati po strani.
Moramo se aktivno uključiti u konstruktivno rješavanje problema i izazova
našega životnoga ambijenta, pa i šire, na što nas poziva i Kristov nauk, rekao je
biskup, nadodajući kako se ustrajnim i odlučnim promoviranjem ove istine mogu
rješavati i vremeniti društveni problemi i gospodarski problemi, u pravednosti koja je odsjaj vječne Božje pravednosti i u međusobnoj ljubavi koja je iskra vječne Božje ljubavi. Vi znadete kojega ste i kakvog ste stabla grane. Vi znadete zahvaljivati i to rado činite. Zato će vas i ubuduće pratiti Božji blagoslov i
vi ćete i sami moći biti blagoslov svojemu gradu i svojoj domovini, zaključio je
biskup Komarica.

Uslijedio je potom prinos darova, a osim vina, vode i kruha od ovogodišnjega
roda pšenice kojega su prinijeli mladi u narodnim nošnjama, svi prigradski
bandaši i bandašice prikazali su biskupu Komarici simbole svojih dužijanci.
Bandašica Jelena i bandaš Antun na oltar su prinijeli hostije za misu zahvalnicu
odnosno krunu ovogodišnje Dužijance. Na kruni su prikazani križ, mač, knjiga i pokidani lanci, koji simbolizraju Godinu sv. Pavla. Misa zahvalnica završena je svečanom pohvalnicom "Tebe Boga hvalimo" te euharistijskim blagoslovom. Pjevanje je i ove godine predvodio katedralni zbor "Albe Vidaković" pod ravnanjem s. Mirjam Pandžić.

Dužijanca u brojkama: Po riječima Davora Dulića, na glavnom gradskom trgu tijekom dnevne i večernje centralne proslave Dužijance 10. kolovoza, bilo je preko 10.000 ljudi. U svečanoj povorci sudjelovalo je blizu 800 članova različitih domaćih i inozemnih kulturno-umjetničkih društava, 20 karuca i 8 konjanika. Sveukupno, tijekom središnje proslave Dužijance, prema Dulićevim procjenama, na različitim programima bilo je 20.000 posjetitelja, počevši od izložbe u Likovnom susretu, potom književne večeri, tamburaške, folklorne i risarske večeri, izložbe radova s Kolonije slamarki, koncerta 4Asa održanoga na Stadionu malih sportova sve do svečane euharistije i povorke te "Bandašicinog kola". Osim članova rganizacijskoga odbora, u organiziranju ovogodišnje Dužijance sudjelovalo je blizu 100 suradnika..

Svečana povorka i predaja kruha gradonačelniku

Nakon euharistijskoga slavlja formirana je svečana povorka od katedrale do središnjega gradskoga trga do kojega su najprije pješice ulicama Subotice prošli ugledni gosti na čelu s biskupom Komaricom. Na trg su najprije pristignuli konjanik s barjakom Dužijance i ostali konjanici na paradnim konjima, a zatim i risari, te kulturno-umjetnička društva iz Subotice i okolice, Bačkoga Monoštora, Bačkoga Brijega, Svetozara Miletića, Golubinaca, Bačke Palanke i Sombora kao i kulturno-umjetnička društva iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Slovenije, Poljske, Rumunjske, Bugarske i Makedonije. U povorci je bio i velik broj mladih i djece odjevenih u unikatne bunjevačke i druge narodne nošnje. Nakon što su na trg i pozornicu, čiji su domaćini bili Dajana i Davor Šimić, pristignuli bandaši i bandašice iz Bajmoka, Tavankuta, Male Bosne, Žednika, Durđina, Ljutova, Svetozara Miletića te Sombora, kao i pratilje bandaša i bandašice, bandašicu Jelenu i bandaša Antuna te malu bandašicu Mateu i maloga bandaša Benjamina dočekali su subotički gradonačelnik Saša Vučinić i predsjednik Organizacijskoga odbora "Dužijance 2008." Davor Dulić. Primajući iz ruku bandašice Jelene kruh od novoga brašna i pokazujući ga na četiri strane grada, gradonačelnik Saša Vučinić ukazao je na vrijednosti koje krase ovu manifestaciju. Ova manifestascija jest duhovna trpeza svih Subotičana. Vrijedni i dobri ljudi kakvi su Subotičani nemaju se vremena dijeliti. Oni su mislima i djelima usmjereni ka svom radu, usmjereni su ka tomu da njihov rad da i plodove, a takvi ljudi znaju da moraju imati pomoć svojih bližnjih da bi plod bio značajniji i veći. Isto tako znaju da vrline kao i ljubav treba dijeliti, jer su veći ako se dijele. Ovaj kruh ima svoju vrijednost tek onda kada se podijeli i kad ga svi kušamo i kad znamo da smo svojim trudom još jednom osigurali bogatu trpezu, zaključio je gradonačelnik Vučinić.

Voditelji ovoga dijela svečane proslave kao i programa na glavnom gradskom trgu bili su Bernardica Ivanković i Lazar Cvijin. Za sve uzvanike nakon predaje kruha priređen je ručak u HKC "Bunjevačko kolo". Obraćajući se nazočnima u ime HKC " Bunjevačko kolo" koji je nositelj organizacije Dužijance, predsjednik HKC-a Ivan Stipić izrazio je radost i zahvalnost što je ova, najprije obiteljska a sada ovako velika manifestacija, prihvaćena od svih sugrađana i što je postala blagdanom ne samo Grada Subotice, nego i cijele regije. Ponosni smo i sretni, što dajući svoj doprinos kulturi i životu ovoga grada, možemo to učiniti na ovako svečan
način. Upravo ovaj način suživota i kulture nas povezuje i još više upućuje jedne
na druge, a poruka Dužijance biva iz godine u godinu sve jasnija, zaključio je
Stipić.

Posjet grobu Blaška Rajića i "Bandašicino kolo" na glavnom gradskom trgu

Predvečer istoga dana, bandašica Jelena i bandaš Antun zajedno sa župnikom
župe Sv. Roka, mr. Andrijom Anišićem i predsjednikom Organizacijskoga
odbora Dužijance 2008. Davorom Dulićem, položili su cvijeće i vijenac od
žita na grob mons. Blaška Rajića. Po prvi puta u povijesti obilježavanja Dužijance,
"Badanšicino kolo", koje se tradicionalno održavalo u dvorištvu župe Sv. Roka i čiji su domaćini bandašica i bandaš, održano je ove godine na glavnom gradskom trgu. Unatoč možebitnom strahu i samih članova Organizacijskoga odbora ovogodišnje Dužijance zbog takve odluke, "Bandašicino kolo" na glavnom gradskom trgu okupilo je prema riječima predsjednika OO Dužijance Davora Dulića više od pet tisuća ljudi koji su više puta svojim pljeskom prekidali i na taj način podržali govor ovogodišnjega gosta Dužijance, banjolučkoga biskupa Franje Komarice. Obraćajući se mladima, biskup je istaknuo kako su "Bandašicinim kolom" na glavnom gradskom trgu pokazali da svoj grad smatraju svojim skloništem i svojim domom, napravivši time veliki i dragocjeni iskorak jer žele pokazati da je podijeljena radost dupla radost koju žele dijeliti jedni s drugima i oduprijeti se na taj način poplavi sebičnosti koja zapljuskuje i naše krajeve. Potičem vas da ne zaboravljate svojih predaka, da budete zahvalni svojim roditeljima /.../, bodrim vas da tražite i od Boga, Crkve, države i grada, da vam se stvore takvi uvjeti da ne bježite iz svoga rodnog kraja, iz svoje Bačke i Subotice, nego da ovdje investirate najbolje snage svojega uma i srca, zajedništva i plemenitosti, svoje ljubavi i gostoljubivosti koju ste i danas pokazali, zaključio je biskup Komarica.

Vjerujemo da će riječi nade i poticaja biskupa Komarice koje je izrekao tijekom ovogodišnjega slavlja Dužijance nastaviti živjeti u svima nama kao poticaj da svoje običaje ne niječemo, već nastavimo njegovati i na taj način čuvati od zaborava.

Gosti "Dužijance 2008."

Pozivu organizatora da budu gosti Dužijance odazvali su se među ostalim: predstavnici Lokalne samouprave: Saša Vučinić, gradonačelnik Subotice, Pero Horvacki, dogradonačelnik te predstavnici Gradske skupštine i Gradskoga
vijeća; predstavnici diplomatskoga kora: iz konzulata Republike Hrvatske: Ljerka Alajbeg, konzulica Generalnoga konzulata RH u Subotici, Branimir Lončar, savjetnik konzula RH u Beogradu; iz konzulata Mađarske: Zsólt Morovan, konzul Generalnoga konzulata R. Mađarske u Subotici; predstavnici državnih tijela: Oliver Dulić, republički ministar zaštite okoliša i prostornoga planiranja, Saša Dragin, ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, Petar Kuntić, zastupnik u Skupštini Republike Srbije te drugi predstavnici državnih tijela, državnih i pokrajinskih tajništava; Branko Horvat, predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća;
predstavnici iz okolnih zemalja: Danira Bilić, ravnateljica Hrvatske matice iseljenika iz Zagreba; Silvio Jergović iz Hrvatske matice iseljenika u Vukovaru, Davor Miličević, gradonačelnik Županje, Antun Žagar, zamjenik župana Vukovarsko-
srijemske županije, Ivo Miro Jović, saborski zastupnik Bosne i Hercegovine kao i predstavnici vojvođanskih općina i brojni drugi gosti.

Dužijance su i ove godine proslavljene u ...

... Žedniku

Dužijanca u Žedniku proslavljena je u nedjelju 13. srpnja, misnim slavljem kojega je u žedničkoj crkvi Sv. Marka predslavio župnik subotičke župe Sv. Roka mr. Andrija Anišić u zajedništvu s domaćim župnikom vlč. Željkom Šipekom i đurđinskim župnikom preč. Lazarom Novakovićem.

Prije svete mise, domaći župnik Željko blagoslovio je ovogodišnje žito, a ulaznu recitaciju i pjesmu otpjevale su žedničke kraljice. U propovijedi, mr. Anišić je istaknuo koliko moramo biti zahvalni Bogu za ovogodišnji rod. Također je naglasio koliku važnost i udio imaju država, arendaši i svi koji se na bilo koji način bave obradom zemlje, te da bi svi oni trebali obavljati svoj posao pošteno, savjesno i prema Božjemu zakonu. Nakon mise je uslijedila svečana procesija predvođena ovogodišnjim bandašom i bandašicom Kristijanom Stipićem i Nadom Poljaković te malim bandašom i bandašicom Martinom Kopunovićem i Tatjanom Poljaković. Svetoj misi među ostalim nazočili su i žednički pravoslavni paroh otac Jovica Mojsilović, članovi Organizacijskoga odbora Dužijance 2008. te ovogodišnji gradski bandaš i bandašica Antun Kuntić i Jelena Gabrić. Pjevanje na misnom slavlju predvodio je zbor žedničke župe pod orguljskom pratnjom Nikole Ostrogonca. Simbol žedničke Dužijance, sliku od slame, izradila je Ana Milodanović. U večernjim satima je u održano i Bandašicino kolo.

... u Bajmoku

U organizaciji HKUD "Bajmok" iz Bajmoka, u nedjelju 13. srpnja održana je u crkvi Sv. Petra i Pavla bajmočka Dužijanca. Euharistijsko slavlje je predslavio župni vikar iz Ade vlč. Marijan Vukov u zajedništvu s domaćim župnikom mons. Slavkom Večerinom i župnim vikarom vlč. Zsóltom Bendeom.

Ovogodišnji bandaš i bandašica, Milan Župan i Maja Blatnjak doprinijeli su ljepoti misnoga slavlja zajedno s djecom i mladima odjevenim u narodnu nošnju. Djeca i mladi su skupa s bandašom i bandašicom u svečanoj procesiji prinijeli darove poput križa, svijeće, zemlje, snopa klasja, zrnevlja žita, brašna, kruha, hostija, te vina i vode, i naravno neizbježne krune. Misno slavlje je završilo blagoslovom s Presvetim. Župnik Slavko izrazio je na kraju slavlja nadu da će djeca i u predstojećim dužijancama obogatiti ovo slavlje. Zahvalio je pri tom posebno Ivanu Stipiću koji je izradio sliku od slame kao krunu ovogodišnje Dužijance na kojoj je prikazan sveti Pavao pod križem, kantoru Atili Garajskom te mladom Csabi Bartosu koji je ove godine glazbeno pratio djecu, obitelji Petreš i svima koji su na bilo koji način doprinijeli organizaciji Dužijance. Misi je među ostalim nazočio i konzul Generalnoga konzulata RH u Subotici Anto Franjić. Navečer je u prostorijama MKD "Dózsa György" održano Bandašicino kolo. /Mirela Sakač/

. Svetozaru Miletiću

Deveta po redu Dužijanica u Svetozaru Miletiću (Lemešu), započela je u petak 18. srpnja, a završila je
svečanom svetom misom u nedjelju 20. srpnja. Nositelji ovogodišnje Dužijance bili su bandaš Borislav Černuš i bandašica Marina Knezi.

U subotu 18. srpnja je otvorena izložba "Nanine kuvarice", a u subotu 19. srpnja u popodnevnim satima slavlje je nastavljeno vožnjom fijakera. Svečanu povorku su predvodili ovogodišnji bandaš Borislav i bandašica Marina. U večernjim satima, na ljetnoj pozornici Doma kulture u cjelovečernjem programu pod nazivom "U avliji kod baće i nane" sudjelovale su pjevačke, folklorne, dramske i pjesničke skupine iz Lemeša i Žednika. U nedjelju 20. srpnja sudionici Dužijance su se okupili kod Doma kulture, odakle je krenula svečana povorka. Kruh i krunu ponijeli su bandaš Borislav Černuš i bandašica Marina Knezi. Kao i prethodnih godina, krunu ovogodišnje Dužijance je izradio je Stipan Budimčević, a kruh je ispekla Krista Tošaki. Svečana sveta misa slavljena je u crkvi Rođenja Blažene Djevice Marije. Misno slavlje je predvodio župnik Árpád Pásztor uz koncelebraciju đakona Stipana Periškića. Kruh od novog brašna i krunu na oltar su donijeli bandaš i bandašica. Isječen kruh za vjernike i klasove žita donijeli su mala bandašica Antonija Ileš i Marko Barić. Svetoj misi su nazočili i gosti: konzulica Republike Hrvatske u Subotici Iva Aranjoš, predsjednica MZ Svetozar Miletić Katarina Kaić, somborska bandašica Irena Budimčević i bandaš Bojan Jozić, i predsjednici kulturnoumjetničkih društava.

Po završetku misnog slavlja a nakon svečanog blagoslova, svečana je povorka pošla do križa u središtu Lemeša, a nakon toga je za uzvanike i sudionike priređen svečani risarski ručak.

... u Tavankutu

Središnja svečanost završetka žetvenih radova - Dužijanca, obilježena je u Tavankutu u nedjelju 20. srpnja. Misno slavlje predslavio je žednički župnik vlč. Željko Šipek zajedno s domaćim župnikom preč. Franjom Ivankovićem i župnikom iz Aladinića (BiH) vlč. Vinkom Ragužem. Nositelji ovogodišnje Dužijance bili su bandaš Pavle Vojnić Mijatov i bandašica Ivana Bošnjak.

Slavlje je započelo svečanom povorkom do crkve Srca Isusova, a u kojoj je sudjelovalo više od stotinu vjernika odjevenih u narodnu nošnju. Obraćajući se okupljenim vjernicima, vlč. Željko u propovijedi je istaknuo važnost vjere i snagu Božje riječi i milosti koja nas potiče na dobra djela. Misnom slavlju među ostalim nazočili su i: dogradonačelnik Subotice Petar Horvacki, predsjednik Organizacijskoga odbora ovogodišnje Dužijance Davor Dulić, konzulica Generalnoga konzulata RH u Subotici Mirela Lucić, predsjednik DSHV-a Petar Kuntić kao i gradski bandaš i bandašica, Antun Kuntić i Jelena Gabrić. Navečer je u dvorištu župe priređeno Bandašicino kolo.

. Maloj Bosni

Misnim slavljem kojega je u crkvi Presvetoga Trojstva u Maloj Bosni predslavio franjevac iz Osijeka o. Ante Kukavica u zajedništvu s domaćim župnikom Ivanom Sabatkaijem i biskupijskim tajnikom mr. Mirkom Štefkovićem, proslavljena je u nedjelju 27. srpnja Dužijanca u Maloj Bosni.

Slavlje je započelo svečanim ulazom u crkvu, a ovogodišnji nositelji žetvenog slavlja u Maloj Bosni, bandaš Darko Jurić i bandašica Martina Mezei zajedno s mladima odjevenim u narodne nošnje nosili su sliku izrađenu u tehnici slame koja je simbol Dužijance u Maloj Bosni, a koja će krasiti zidove crkve Presvetoga Trojstva. U prigodnoj propovijedi, o. Ante je ukazao na važnost Božje riječi koju kao vjernici trebamo prihvatiti i živjeti. Naglasio je da, kako kukolj i pšenica rastu zajedno, a u vrijeme žetve se razdijele, i u čovjeku egzistira dobro i zlo koje se uz pomoć Božje milosti može razdvojiti i učiniti čovjeka boljom osobom, pa tako
boljim učiniti i svijet u kojemu živi. Dužijanci u Maloj Bosni, među ostalim je nazočio i konzul Generalnoga konzulata RH u Subotici Anto Franjić. Žetveno slavlje nastavljeno je navečer kada je održana svečana Akademija a potom i tradicionalno Bandašicino kolo.

. Durđinu

Svečanost zahvale za ovogodišnju žetvu, Dužijanca u Durđinu, proslavljena je svetom misom koju je u nedjelju 3. kolovoza u đurđinskoj crkvi Sv. Josipa Radnika predslavio župnik iz Sonte vlč. Dominik Ralbovsky u zajedništvu s domaćim župnikom vlč. Lazarom Novakovićem. Nositelji Dužijance bili su bandaš Miško Orčić i bandašica Jelena Dulić i mali bandaš i bandašica Pavle Horvacki i Martina
Horvacki.

Na početku slavlja župnik Lazar je blagoslovio žito, novi kruh i ovogodišnji simbol - sakrament sv. Potvrde - rad slamarke Marije Vidaković. Propovjednik je potaknuo na ustrajnost u svetoj vjeri i da svoja dobra znamo dijeliti i s
bližnjima i potrebnima. Euharistijsko slavlje su uzveličali predstavnici djece "Dužijance malenih" i žednički župnik vlč. Željko Šipek. Crkvenim pjevanjem je uspješno ravnao žednički kantor Nikola Ostrogonac. Navečer istoga dana
održana je prigodna Akademija na kojoj je predstavljeno pjesništvo Lazara Franciškovića. Mladi recitatori su predstavili njegovu poeziju, a o pjesnikovoj poeziji je govorio prof. Tomislav Žigmanov. Dan je završen Bandašicinim
kolom na kojemu je svirao tamburaški sastav "Razgale". Vjernici župe Sv. Josipa Radnika za ovogodišnju su se Dužijancu pripravljali trodnevnicom. O nauku svetoga Pavla na trodnevnici su propovijedali: vlč. Željko Augustinov, dr. Andrija Kopilović i mr. Andrija Anišić. Drugog dana trodnevnice u župnoj dvorani dr. Andrija Kopilović otvorio je izložbu slika Ruže Tumbas koja je na slikama predstavila crkve Subotičke biskupije, križeve krajputaše - čuvare naših njiva, sokaka i salaš sluge Božjega o. Gerarda Tome Stantića. /Roko K./

.. Somboru

Središnja proslava Dužionice u Somboru održana je 3. kolovoza, a započela je okupljanjem u Hrvatskm domu te procesijom do župne crkve Presvetoga Trojstva. Povorku do crkve predvodili su ovogodišnja bandašica i bandaš, Irena Budimčević i Bojan Jozić. Misno slavlje u somborskoj crkvi Presvetoga Trojstva predslavio je preč. Josip Pekanović zajedno sa dr. Marinkom Stantićem i novim kapelanom Ignacom Brasnyóm.

Govoreći o značaju hrane za čovjeka, preč. Pekanović u propovijedi je govorio i o problemu gladi u svijetu, ističući kako smo pozvani svjedočiti konkretnu brigu za one koji su nam povjereni, za svakoga čovjeka, a u konačnici i za cijelo čovječanstvo. U tom smislu zaključio je kako vrijedi pouka što više budemo dijelili, više ćemo imati.

Proslavi Dužionice nazočili su mnogobrojni gosti, među ostalim i predstavnici Generalnog konzulata RH u Subotici, zastupnik u Skupštini Srbije Petar Kuntić, predsjednik HNV-a Branko Horvat, predsjednik Hrvatske matice iseljenika u Vukovaru Silvije Jergović, predsjednik somborske podružnice DSHV-a Mata Matarić, predsjednik DZH Dorđe Čović te brojni drugi predstavnici političkog, kulturnog i društvenoga života grada. Nakon svete mise, u gradskoj vijećnici bandaš i bandašica predali su blagoslovljen kruh somborskom gradonačelniku Dušanu Joviću. Dva dana prije centralne proslave, u petak 1. kolovoza, u Hrvatskom domu održano je predavanje Alojzija Stantića iz Subotice na temu "Žetva-kruv-Dužionica". Izložbu koja je krasila Hrvatski dom, priredila je Katarina Firanj uz pomoć Janje Pekanović i članica Dramske sekcje, dok su krunu ovogodišnje Dužijance kao i nekoliko godina unatrag izradile Lidija Džinić i Janja Pekanović. U subotu 2. kolovoza brojni posjetitelji iz Sombora i okolice uživali su u bogatom kulturno-zabavnom programu kojega je kao i večer prije otvorio predsjednik HKUD "Vladimir Nazor", Šima Raič. U kulturno-zabavnom programu različite plesove prikazala je folkorna skupina Društva i gostiju iz Budrovaca, a predstavila se i pjevačka skupina te kratkim skečom "Na klupčici" članovi Dramske sekcije. Tijekom večeri Matija Džinić predstavio je i novi broj lista "Miroljub".

. Ljutovu

Dužijanca u Ljutovu proslavljena je u nedjelju 3. kolovoza, misnim slavljem kojega je predslavio tavankutski župnik preč. Franjo Ivanković. Nositelji Dužijance bili su bandaš Stevan Stantić i bandašica Erika Poljaković.

Svečanost je započela procesijom od kuće bračnoga para Antuna i Ruže Juhas, odakle su se mladi odjeveni u narodne nošnje, predvođeni ovogodišnjim bandašom i bandašicom uputili na misno slavlje. U propovijedi, preč. Ivanković je istaknuo značaj ljudske zahvalnosti za Božju milost, po kojoj se događa čudo umnažanja. Tako iz jednog zrna niče višestruki rod, a naši stari su to još davno shvatili kao svoju zahvalnost za dar kruha i vezali uz Boga i molitvu, zaključio je propovjednik.

Svetoj misi nazočili su dogradonačelnik Subotice Pero Horvacki, predsjednik Organizacijskoga odbora Dužijance Davor Dulić, gradski bandaš i badašica Antun Kuntić i Jelena Gabrić i dr. Nakon misnoga slavlja uslijedio je nastavak žetvene proslave uz prigodni kulturno-umjetnički program kojega su otvorili Ljutovčani, a bili su tu i mališani iz HKC "Bunjevačko kolo" iz Subotice. Navečer je održano
Bandašicino kolo.

Prema Hrvatskoj riječi (osim Dužijance u Bajmoku i Durđinu) priredila: Željka Zelić

Dužijanca 2008. - Uredila: Katarina Čeliković

Natjecanje risara

Na salašu Josipa i Gize Kujundžić na Verušiću održano je 12. srpnja tradicionalno Natjecanje risara na kojemu se, prema procjenama organizatora, okupilo 2500 posjetitelja.

Najuspješniji risari bili su Stipan Kujundžić i Ruža Juhas iz Male Bosne, drugo mjesto zauzeli su Perica Tikvicki i Emerka Poljaković iz Stroga Žednika a treće mjesto Vinko Stantić i Klara Kujundžić iz Male Bosne. Pobjednici su također
proglašeni i među mladima, a prvo mjesto osvojili su Marjan Marcikić i Snežana Županek, drugo Željko Ivković Ivandekić i Snežana Orčić a treće mjesto pripalo je Siniši Kopunoviću i Marini Bačić.

Na Natjecanje risara prijavilo se ove godine 30 risara iz Verušića, Staroga Žednika, Male Bosne, Tavankuta i MZ Pješčara, a na ovogodišnje natjecanje pristigli su i gosti iz Županje, Mužlje, Sajana, Kecela, Kragujevca, Čordaša, Crne Bare i Gornjega Brijega, a sudjelovalo je i 20 risara iz HKC-a"Bunjevačko kolo" iz Subotice.

Na ovogodišnjem natjecanju uvedene su i novine budući da je postavljena bina s koje su nazočne zabavljali tamburaški ansambli "Hajo" i "Biseri", postavljeni su i štandovi na kojima su svoje umijeće pokazale slamarke, a posjećen je bio i štand Hrvatske riječi, korpara, obućara i dr. Već tradicionalno, pokazano je kako se nekada radio ris, a osim toga posjetitelji su se mogli okrijepiti i "risarskim ručkom". Natjecanju risara nazočili su među ostalim: subotički gradonačelnik Saša Vučinić, dogradonačelnik Subotice Petar Horvacki, predsjednik Organizacijskoga odbora Dužijance Davor Dulić, republički ministar za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu Saša Dragin, konzulica Generalnog konzulata RH u Subotici Iva Aranjoš, načelnik Sjevernobačkoga okruga Zoran Prćić, pročelnik za školstvo, kulturu i šport Vukovarske županije Grgo Krajina, predsjednik DSHV-a Pero Kuntić te brojni predstavnici društvenog, političkog, vjerskog i kulturnog života grada. Voditelji programa bili su Bernardica Ivanković i Alojzije Stantić. /Zv/

Izložba o salašima koji nestaju

U svečanoj dvorani Hrvatskog kulturnog centra "Bunjevačko kolo" 15. srpnja otvorena je izložba fotografija pod nazivom "Ej, salaši." autorice Božane Sabanov Delmiš, Vesele Laloš i Katarine Ćurčić.

U okviru večeri održana je i tribina posvećena temi propadanja ovdašnjih salaša, njihovoj povijesti, ali i potrebi njihova očuvanja. Povjesničar Mirko Grlica govorio je o povijesti salaša i podsjetio na njihov nastanak krajem 17. i početkom 18.
stoljeća. Razvoj salaša učinio je to da krajem 19. stoljeća čak polovica stanovnika Subotice živi na salašima. Stanovnici ovoga grada u prvoj polovici 18. stoljeća pretvorili su zapuštene velike površine u plodnu zemlju. Oni su zaista pravi heroji toga vremena jer su nam u amanet predali obradivo zemjište na kojem je na
kraju krajeva i nastala Subotica, rekao je Mirko Grlica.

Arhitekt mr. Ante Rudinski je ocijenio kako su salaši autohtono sjevernobačko stvaralaštvo Bunjevaca na najplodnijem dijelu Panonije, dok je o nekadašnjem salašarskom životu govorila je časna sestra Eleonora Merković, koja je istaknula kako su salaši bili izvor zdravog života kojeg su skupa živjele i po tri generacije jedne obitelji. Na tribini je govorio i pomoćnik pokrajinskog tajnika za privredu Ernő Varnyú. Program je vodio Mile Tasić.

Izložba "Ej, salaši" spada u neslužbeni dio ovogodišnje Dužijance, a trajala je do 5. kolovoza. /Zv/

Izložba "S Božjom pomoći" posvećena 125. obljetnici kalendara "Subotička Danica"

U okviru proslave "Dužijance 2008." u Modernoj galeriji "Likovni susret" otvorena je 5. kolovoza osamnaesta po redu Etno izložba "S Božjom pomoći" koja je ove godine bila posvećena 125. obljetnici kalendara "Subotička Danica".

Otvarajući izložbu, predsjedavajući Katoličkoga instituta za kulturu, povijest i duhovnost dr. Andrija Kopilović upitao se u čemu je zapravo snaga jednoga godišnjaka kao što je to Danica, ističući kako je odgovor u definiciji njenoga prvoga urednika Paje Kujundžića: da dvori svoj narod. "Za široko čitateljstvo salašara, ona je godinama bila jedino štivo koje se razumjelo i čija se poruka prihvaćala i na čijim se stranicama našlo za svakoga ponešto. Danica je kao dobra Vila na stol ljudskoga duha iznosila staro i novo i dvorila svoje čitatelje uvijek zdravom hranom, bila to pouka, informacija, sjećanje ili zabava", ustvrdio je dr. Kopilović. No, unatoč tomu, ukazao je na činjenicu kako se nalazimo na prekretnici civilizacije koja sve manje poznaje čitanje štiva i starta u generaciju primanja informacija preko drugih sredstava komunikacije, kojima "često nedostaje duša", smatra dr. Kopilović nadodajući kako ipak misli da pročitano štivo može biti ponovno proživljeno i da Danica može biti trajna hrana.

Na izložbi koju je priredila prof. Katarina Čeliković sa suradnicima, prikazani su eksponati odnosno stariji i noviji primjerci Subotičke Danice kao i preslike naslovnica, zanimljivih i značajnih članaka i pjesama od njenih početaka, a koji svjedoče o kulturnoj, vjerskoj i nacionalnoj opstojnosti Hrvata na ovim prostorima.

Na otvorenju izložbe je nastupio Komorni zbor "Collegium Musicum Catholicum" pod ravnanjem Miroslava Stantića i glazbenom pratnjom mr. Kornelija Vizina. "Pozdrav Danici", ulomak iz pjesme objavljene u prvoj Danici za 1884. godinu, recitirala je Nevena Mlinko. /Željka Zelić/

XXIII. saziv Kolonije naive u tehnici slame

Izložbom slika od slame nastalih na prošlogodišnjem XXII. sazivu Kolonije naive u tehnici slame i bogatim kulturno-umjetničkim programom, otvoren je 11. srpnja u Galerijskom prostoru HKPD "Matija Gubec" u Tavankutu XXIII. saziv Kolonije.

Nazočne je na početku programa pozdravio predsjednik HKDP "Matija Gubec"
Ladislav Suknović, naglasivši značaj rada slamarki kao i održavanja kolonije
koja ih redovito svake godine okuplja u Tavankutu. Izložbu slika od slame otvorio
je prof. Josip Ivanović. Otvorenju Kolonije nazočili su i dogradonačelnik Subotice
Pero Horvacki, konzulica Generalnog konzulata RH u Subotici Iva Aranjoš, predsjednik DSHV-a Petar Kuntić i dr.

U okviru Kolonije slamarki, u prostorijama Osnovne škole "Matija Gubec" u Tavankutu, 3. srpnja održan je već tradicionalni Okrugli stol čija je moderatorica
bila povjesničarka umjetnosti Ljubica Vuković-Dulić. O slami je s različitih aspekata
govorilo nekoliko predavača: ravnateljica Muzeja "Stjepan Gruber" u Županji Janja Juzbašić, profesor filozofije i književnik Tomislav Žigmanov te filmski redatelj Branko Ištvančić koji trenutačno snima film o slamarstvu "Od zrna do slike" a koji je ovom prigodom prikazao dokumentarni film "Slamarke divojke" autora Ive Škrabala snimljenog 1971. godine.

Tijekom trajanja ovogodišnje kolonije priređene su filmska i književna večer. Prikazan je dokumentarni film Rajka Ljubiča o poznatoj kiparici Ani Bešlić a o
filmu su govorili povjesničarka umjetnosti Olga Kovačev Ninkov i redatelj. Književna večer posvećena je subotičkom pjesniku Lazaru Franiciškoviću i njegovoj najnovijoj knjizi "Graal". Tom je prigodom Ivana Rudić govorila njegove stihove a o knjizi je govorio Tomislav Žigmanov te naposljetku i sam autor.

Kolonija slamarki u Tavankutu koja je trajala od 11. do 18. srpnja, zatvorena je
19. srpnja svečanom Akademijom u tavankutskom Domu kulture. Prije početka
programa, u prostorijama HKPD "Marija Gubec" održan je sastanak s predstavnicima HKUD-a "Dubrava" iz Aladinića (BiH), KUD-a "Ivan Goran Kovačić" iz Velike (R. Hrvatska) te RKUD "Rudar" iz Raše, koji su prvi puta gostovali u Tavankutu. Na svečanoj Akademiji predstavljeni su ovogodišnji bandaš i bandašica kojima je voditeljica slamarske Kolonije Jozefina Skenderović predala krunu od slame koja je bila simbol tavankutske Dužijance. /Zv/

Književna večer posvećena 125. obljetnici godišnjaka "Subotička Danica"

"Subotička Danica" mora ostati u službi naroda

Sto dvadeset i petoj obljetnici godišnjaka "Subotička Danica" bila je posvećena književna večer koja je u sklopu ovogodišnje Dužijance održana 6. kolovoza u Velikoj dvorani HKC "Bunjevačko kolo". O "Subotičkoj Danici" od samoga pokretanja do danas govorio je njen glavni urednik i katedralni župnik mons. Stjepan Beretić.

Pozdravljajući nazočne u ime Katoličkog instituta za kulturu, povijest i duhovnost "Ivan Antunović", predsjedavajući Instituta dr. Andrija Kopilović je istaknuo kako pisana riječ ima svoju osobitu službu jer ima mogućnost ponovnoga čitanja. Upozorio je pri tom na to kako riječ može biti lijepa i ružna, može bodriti ali i destimulirati. Danas je na "tržištu riječi" ta opasnost očitija nego ikada i stoga se večeras sjećamo jednog razdoblja od 125 godina, kada je Crkva kao i uvijek u svojoj službi Majke i Učiteljice nudila i nudi odabranu riječ koja razveseljava, hrabri, tješi i poučava, zaključio je dr. Kopilović.

Godišnjak "Subotička Danica" pokrenuo je mladi bikićki kapelan Pajo Kujundžić. Mijenjajući više puta svoje ime, Danica je izlazila od 1884. do 1914. godine i od 1919. do 1941. godine. Poslije Drugog svjetskog rata izišla je 1945. i 1946. godine, kad je zabranjena. Nakon duže stanke pojavljuje se 1971. i 1972. godine kada je ponovno zabranjena, a glavni i odgovorni urednik bio je tadašnji župnik subotičke župe Sv. Roka, Blaško Dekanj. Hrvatski svećenici su na svojim mjesečnim sastancima o stotoj obljetnici "Subotičke Danice", odlučili da bude ponovno pokrenuta 1984. godine. Službu odgovornog urednika povjerili su tada bačkopalanačkom župniku Lazaru Ivanu Krmpotiću, a dužnost glavnoga urednika mons. Stjepanu Beretiću.

Govoreći o trnovitu putu opstanka"Subotičke Danice" kroz sto dvadeset i pet godina, mons. Beretić je istaknuo kako je ona više puta mijenjala svoje ime, bila je gušena, zabranjivana, ali je unatoč tomu uvijek bila okrenuta svim bačkim Hrvatima obraćajući se, kao što se i danas obraća ljudima koji znaju samo svoj krajevni govor. Potom se osvrnuo na pojedine rubrike kao što su: duhovnost, ekumenizam, humor, mladi, obitelj, djeca, povijest, savjeti za kućanstvo, narodno blago i dr., napomenuvši kako kao i prva Danica, i buduća godišta trebaju više biti okrenuta sadašnjim prilikama i graditi ljepšu budućnost. Spomenuo je potom i imena brojnih suradnika, od kojih je većina vjernika izvan kleričkih redova. Nikada Danica ne smije biti poprište za osobna razračunavanja, za ocrnjivanje sinova našega roda. Danica mora ostati u službi naroda, da ga tako dvori, da uvijek bude Vesela blaga vijest, koja razveseljuje, ohrabruje, zaključio je mons. Beretić.

"Prvi pozdrav (našoj Danici)" iz 1929. godine recitirala je prošlogodišnja
bandašica Nevena Mlinko, pjesmu Alekse Kokića "Za ljepšu budućnost" govorio je Filip Čeliković, a svojom pjesmom program su obogatili i katedralni zbor "Albe Vidaković" pod ravnanjem s. Mirjam Pandžić te VIS "Proroci". Voditeljica književne večeri bila je prof. Katarina Čeliković. Književnoj večeri nazočila je i konzulica gerant Generalnog konzulata RH u Subotici Ljerka Alajbeg, predsjednik HKC "Bunjevačko kolo" Ivan Stipić, predsjednik Organizacijskoga odbora Dužijance Davor Dulić te ovogodišnji gradski bandaš i bandašica Antun Kuntić i Jelena Gabrić i dr.

Dodjela nagrade "Ivan Antunović"

Po prvi puta, nakon što je sedamnaest godina bila dodjeljivana "Antušova
nagrada", u okviru književne večeri dodijeljena je preimenovana nagrada
"Ivan Antunović" budući da anonimni darovatelj više ne daje sredstva za nagrade.
Nagrade je dodijelio predsjedavajući Katoličkog instituta za kulturu, povijest i duhovnost "Ivan Antunović", dr. Andrija Kopilović. Treća nagrada pripala je obitelji Petra i Nade Ivković iz Male Bosne s njihove četiri kćerke. Druga nagrada pripala je VIS "Proroci", a prva nagrada za ustrajni i nesebični rad na vadesetpetogodišnjem uređivanju godišnjaka "Subotička Danica", dodijeljena je njenom glavnom redniku
mons. Stjepanu Beretiću.

Željka Zelić

Proglašenje najboljih aranžera izloga

U sklopu književne večeri objavljeni su rezultati natjecanja u aranžiranju izloga s elementima Dužijance. Petnaestak natjecatelja ocijenio je tročlani žiri u sastavu: Alojzije Stantić, Olga Kovačev Ninkov i Durđica Orčić. Predsjednik žirija A. Stantić
je proglasio naujspješnije aranžere. Prvo mjesto osvojila je Sonja Skenderović iz Subotice za "Risarski ručak", druga nagrada dodijeljena je Ivanu Stipiću iz Durđina za izlog"Priprema za ris". Treće mjesto dijele Dejan Kovač iz Subotice
i Marija Vojnić iz Tavankuta. /Ž. Z./

Izložba slika sa Kolonije naive u tehnici slame

Radovi nastali na XXIII. sazivu Prve kolonije naive u tehnici slame izloženi su na izložbi, otvorenoj u vestibulu Gradske kuće u petak, 8. kolovoza. Voditeljica Kolonije Jozefina Skenderović je ukazala na velik broj sudionika od kojih je 29 odraslih i osmero djece. Goste je pozdravio predsjedik HKPD"Matija Gubec" Ladislav Suknović, izrazivši radost zbog dolaska hrvatske konzulice Ljerke Alajbeg i ravnateljice Hrvatske matice iseljenika Danire Bilić na izložbu. Izložbu je nakon priče o prvom čobanovanju Blaška Rajića, a u izvedbi Marka Stantića, učenika iz Tavankuta, otvorila povjesničarka umjetnosti i kustosica u Gradskom muzeju Ljubica Vuković Dulić. Ona je istaknula kako je kolonija mjesto susreta slamarki
i svih generacija te da je ova manifestacija pridonijela kulturnom prosperitetu sredine, a sve ima dugogodišnji kontinuitet pod okriljem HKPD "Matija Gubec" u Tavankutu. Izloženi radovi pokazuju da je XXIII. saziv Kolonije za neke bio mjesto prvih pokušaja, za neke mjesto vježbe i usavršavanja, a za neke mjesto istinskog kreativnog izražavanja, a sve što je nastalo plod je ljubavi prema zavičaju, karakterističnoj i inače za samouke likovne stvaratelje i polazna točka njihova rada.

Na izložbi se mogu naći i radovi primijenjene umjetnosti, poput perlica, zidnih satova, uskršnjih jaja, čestitaka i dr. /K. Č./

Tamburaška večer

Tradicionalna tamburaška večer, održana na centralnom subotičkom trgu u četvrtak, 7. kolovoza, osim vrsnih tamburaša, obilovala je programima. Ovom je prigodom predsjedavajući Katoličkog instituta za kulturu, povijest i duhovnost "Ivan Antunović" mons. dr. Andrija Kopilović publici predstavio ovogodišnjeg
bandaša Antuna Kuntića i bandašicu Jelenu Gabrić. Kako je to običaj, i ove su godine izabrani najljepši pratioci i pratilje bandaša i bandašice. Laskavu titulu prve pratilje ponijela je Ivana Stipić a najljepši pratilac je Nenad Kostić. Drugi par su
Aleksandra Saška Kujundžić i Josip Buljovčić a treći su Marija Prćić i Marko Ištvančić. Najuspješnijim aranžerima izloga podijeljene su nagrade i diplome. Ovu večer vodili su neumorna Bernardica Ivanković i mladi Darko Temunović.

Smotra orkestara i izložba starih zanata i strojeva

Petak, 8. kolovoza, bio je rezerviran za Smotru orkestara koja je trajala puna dva sata, a najavljeni koncert Zvonka Bogdana nije održan zbog kiše.

Na subotičkom trgu počela je posebnim životom živjeti trodnevna izložba
starih zanata i alata. Posjetitelji su mogli vidjeti "papučoša" s prekrasnim
vezenim papučama, korpara, izvanredno lijep šling ili kušati kolače i pecivo. Uz
Gradsku kuću bilo je i starih strojeva koji su plijenili oko prolaznika.

Skupština risara

Gala koncert folklornih skupina

Dvadesetak folklornih ansambala oduševljavalo je u subotu, 9. kolovoza Subotičane i mnogobrojne goste. Nakon Večernje molitve u subotičkoj katedrali-bazilici Sv. Terezije Avilske, u centru grada počela je skupština risara. Vesela grupa risara stigla je na pozornicu nakon polaganja vijenca od žita na bistu Blaška Rajića pokraj Gradske kuće. Risari su uživo pokazali publici kako su se pogodili s gazdom za ris. Kad je "ris pogođen" počelo je veselje u kojem su se pokazale domaće folklorne skupine i one iz inozemstva, što je bio pravi gala-koncert. Veselje je nastavljeno duboko u noć.

"4 ASA" u Subotici

Članovi grupe "4 asa" iz Hrvatske, nastupili su na koncertu u Subotici, u subotu 9. 08. na Stadionu malih sportova.

Rajko Dujmić, Vlado Kalember, Alen Islamović i Jurica Pađen su po prvi puta u svojoj karijeri održali zajednički koncert u našem gradu u okviru ovogodišnjeg programa "Dužijance". Predgrupa im je bio subotički "Perpetuum mobile".

Susreti s gradonačelnikom

Subota, 9. kolovoza, za subotičkog gradonačelnika Sašu Vučinića bila je neobično radna. Naime, u programu Dužijance sudjelovale su ugledne osobe koje su posjetile gradonačelnika, a među njima je bila ravnateljica Hrvatske matice iseljenika iz Zagreba Danira Bilić u pratnji Ljerke Alajbeg, konzulice geranta Generalnog konzulata R. Hrvatske u Subotici.

Srdačan susret bio je upriličen i sa subotičkim biskupom mons. Ivanom Pénzesom i njegovim gostom dr. Franjom Komaricom, banjalučkim biskupom.

Predstavljamo nositelje "Dužijance 2008." - Piše: Vladimir Lišić

Bandašica Jelena Gabrić i bandaš Antun Kuntić

Ovogodišnja gradska bandašica Jelena Gabrić rođena je 29. 12. 1989. godine i od malena je aktivna župljanka župe Marija Majka Crkve u Aleksandrovu. Jelena je brucošica odsjeka opće kemije na Prirodoslovnomatematičkom fakultetu u Novom
Sadu. Nakon završene osnovne škole upisala je Kemijsko-tehnološku srednju
školu "Lazar Nešić" u Subotici, smjer kemijski laborant. Iako mi to nije bio
prvobitan izbor, tijekom četiri godine jako sam zavoljela kemiju i prirodne
znanosti, te sam stoga odlučila i studij posvetiti tomu, ističe Jelena. Gradska
bandašica voli čitati knjige, a bavi se sportom, osobito odbojkom. Pjevanje
joj je također blisko i vrlo drago. Neko vrijeme je pjevala u VIS-u Proroci, a u
zboru Collegium Musicum Catholicum je stalna članica već duže razdoblje.

Na pitanje kako je primila vijest da je izabrana za gradsku bandašicu "Dužijance
2008.", Jelena kaže kako nije ni slutila takvu vijest. Kada ju je pozvao katedralni župnik mons. Stjepan Beretić, te upitao želi li biti bandašica, ostala je iznenađena i u blagoj nevjerici. Prvo sam pitala roditelje za mišljenje i nakon što su mi rekli da
sama odlučim i da će oni tu odluku podržati, odlučila sam prihvatiti. Jelena također ističe da joj je bilo malo teže odlučiti i zbog nervoze i treme od javnoga nastupa, ali je usprkos tomu rado prihvatila tu veliku čast biti dijelom ove svečanosti.

Antun Kuntić, ovogodišnji gradski bandaš je rođen 16. 01. 1987. godine, a pripada župi Marije Majke Crkve u Aleksandrovu, gdje aktivno sudjeluje u životu župe. Od prvih razreda osnovne škole znao je da se želi baviti automobilima, te je nakon osnovne upisao i završio srednju Tehničku školu u Subotici, smjer za automehaničara. Antun radi u struci, kako u kućnoj radionici, tako i u jednom javnom poduzeću. Trenutačno služi civilnu vojsku u Subotičkoj bolnici. Folkorom se ovogodišnji bandaš bavi oko pet godina, a igra u HKC "Bunjevačko kolo". Iako
sam se folklorom počeo baviti sa 17 godina, lako sam se uklopio i pomalo mi je
žao što nisam ranije počeo igrati, naglašava Antun. Kao najljepšu uspomenu iz
proteklih pet godina u "Bunjevačkom kolu", Antun izdvaja njegovu prvu turneju.
Već nakon tri mjeseca je imao priliku putovati u Poljsku, koja mu je i danas ostala u divnom sjećanju. Naš gradski bandaš je također završio šest razreda niže glazbene škole gdje je svirao harmoniku, no sada je rijetko uzima u ruke jer ne nalazi vremena. Antunu ni borilačke vještine nisu strane. Naime, pet godina se bavio karateom, pola godine kik-boksom. S karateom se plasirao na drugo mjesto u Vojvodini i trinaesto u državi. Vijest o tomu da je izabran za gradskog bandaša ga je poprilično iznenadila. Bandaš se bira između momaka koji su u Čuvarima Božjeg Groba, a znajući da je izbor sužen na mene i još jednog momka, očekivao sam da će on biti izabran. No, kada me je mons. Beretić nazvao i rekao da će doći do mene pitati me nešto, bio sam pomalo začuđen, ali bilo mi je jasno, kaže Antun. Ovo ugodno iznenađenje i ugodnu ponudu Antun je rado prihvatio.

Jelena i Antun su u sklopu svojih dužnosti bili na Tijelovskoj procesiji, te na "Natjecanju risara", koje je osobito dojmilo bandaša, jer je on toj manifestaciji
nazočio po prvi puta i sada je odlučio da će je posjećivati svake godine. Također su oboje bili gosti na svim okolnim Dužijancama, gdje su, kako kažu, bili vrlo srdačno i svečano primljeni i sa svake su ponijeli divne uspomene. Kako se približavao dan proslave gradske Dužijance, otpočelo je čišćenje žita u dvorištu župe Sv. Roka, gdje su se svaki dan okupljali mladi kako bi bandašici i bandašu pružili podršku, te im pomogli u pripremama. Divan je osjećaj doživjeti da ljudi dolaze pomoći pri čišćenju žita i podržati nas, kaže Jelena, te nadodaje kako su se mladi organizirali tako da ih svaki dan bude bar dvadesetak na čišćenju žita.

Na dan gradske Dužijance

Nakon što je bandaš karucama došao po mene ujutro, objašnjava Jelena, otišli smo u župu Sv. Roka na svečani blagoslov i ispraćaj, nakon kojega smo u
povorci krenuli u katedralu na sv. misu. Nakon mise, Jelena i Antun su skupa s
pratiljama i pratiocima, te sa bandašicama i bandašima iz okolnih mjesta u svečanoj povorci krenuli ka glavnom trgu, gdje su predali kruh gradonačelniku.
Nakon predaje vijenca i kruha, i mog kratkog govora zaigrali smo kolo, kaže
Antun. Uslijedio je svečani ručak u HKC "Bunjevačko kolo". Nakon popodnevne
sv. mise u župi Sv. Roka, bandašica i bandaš su sa župnikom te župe, mr. Andrijom Anišićem, otišli posjetiti grob Blaška Rajića, gdje su položili cvijeće i vijenac. Nakon večere, Jelena i Antun su svečano dočekivali goste na kapiji koja je na glavnom gradskom trgu simbolizirala ulaz u bandašicino kolo. Na pitanje kako su doživjeli taj dan svečane proslave "Dužijance 2008.", Jelena i Antun u glas
odgovaraju: Bilo je super! Ističu da su, iako je bilo naporno te su se umorili,
uživali u svakom trenutku. Divno je biti u centru ovakve svečanosti, ističe bandaš, a bandašica nadodaje da bi, iako je u početku bila malo skeptična te je strahovala od javnoga nastupa, opet sve ponovila, jer je to bilo doista nevjerojatno i vrlo obogaćujuće iskustvo biti u središtu manifestacije čija je bit zahvala Bogu.