Crkva u Hrvata / Crkva u svijetu - Uredila: Željka Zelić

Benedikt XVI. otvorio Godinu sv. Pavla

Papa Benedikt XVI. otvorio je 28. lipnja u bazilici Sv. Pavla izvan zidina međunarodnu Godinu sv. Pavla.

Ušavši u baziliku zajedno s ekumenskim patrijarhom Bartolomejom I. kroz "Pavlova vrata", koja će 365 dana biti otvorena hodočasnicima, Papa je upalio plamen koji će gorjeti u tijeku cijele godine. Papa i patrijarh zatim su se pomolili na
grobu Apostola naroda ispod glavnoga oltara. Na svečanoj ekumenskoj večernjoj koja je uslijedila okupila su se brojna visoka izaslanstva ostalih kršćanskih Crkava. U propovijedi Papa je rekao kako poruka sv. Pavla pokazuje put jedinstvu kršćana. Istaknuvši svoju zabrinutost zbog podjela među kršćanima, izrazio je i nadu u jedinstvo koje će omogućiti i zajedničko slavlje euharistije. Papa je istaknuo da je Godinu sv. Pavla proglasio kako bi danas iznova razmišljali o teološkoj i duhovnoj baštini Apostola naroda, produbili njegovu poruku vjere i istine. Za Pavla vjera nije bila samo jedna teorija, jedno mišljenje o Bogu i svijetu, već osobno iskustvo Božje ljubavi koje je progonitelja kršćana sasvim proželo i obratilo. Pavao nije izbjegavao sukobe, nije tražio površni sklad već istinu. Radi nje je bio spreman odreći se izvanjskoga uspjeha, podnijeti progone i mučenja. Njegovo poimanje slobode nije uključivalo samovolju i egoizam, već je sloboda za njega bila neodvojiva od odgovornosti. Crkvu nije shvaćao kao neko udruženje koje želi provesti svoje zamisli, upozorio je Papa, u njoj je riječ o jednoj osobi - osobi Isusa Krista. /IKA/

Susret pape Benedikta XVI. i ekumenskog patrijarha Bartolomeja I.

Papa Benedikt XVI. nazvao je posjet ekumenskoga patrijarha Bartolomeja I. Rimu u povodu otvorenja Godine sv. Pavla ohrabrujućim znakom ekumenskoga hoda.

Na susretu s carigradskim patrijarhom 28. lipnja u Apostolskoj palači u Vatikanu, Benedikt XVI. istaknuo je kako su godišnja slavlja zaštitnika rimske Crkve svetih Petra i Pavla, 29. lipnja, kao i zaštitnika Crkve u Carigradu sv. Andrije, 30. studenoga, prigode za razmjenu posjeta koji su uvijek važni trenuci za bratski razgovor i zajedničku molitvu. Na taj se način bolje upoznajemo, usklađuju se pothvati i učvršćuje nada da ćemo brzo postići puno jedinstvo u poslušnosti Kristovu nalogu, rekao je Benedikt XVI. Izrazio je nadu da će Godina sv. Pavla u povodu 2000. obljetnice rođenja Apostola naroda dati novu snagu ekumenskim nastojanjima. To što je i Bartolomej I., kao carigradski patrijarh, proglasio Pavlovu godinu, Papa je nazvao sretnom istodobnošću koja ističe korijene našega zajedničkoga kršćanskoga poziva kao i znakovitu sukladnost osjećaja i pastoralnoga zauzimanja, te je zahvalio Gospodinu Isusu Kristu koji snagom svoga Duha vodi naše korake prema jedinstvu. Jedino u Kristu i njegovu evanđelju čovječanstvo može naći odgovor na svoja najskrovitija očekivanja, zaključio je Benedikt XVI. te poželio da Pavlova godina pomogne kršćanskome puku obnoviti ekumensko zauzimanje, te da se umnože zajednički pothvati na putu prema zajedništvu između svih Kristovih učenika. /IKA/

Dekret o potpunim oprostima u Godini sv. Pavla

Apostolska pokorničarna objavila je dekret o oprostima koje papa Benedikt XVI. nudi vjernicima u Godini sv. Pavla koja se slavi od 28. lipnja ove do 29. lipnja iduće godine.

Potpuni oprost tijekom cijele Pavlove godine može dobiti svaki vjernik koji se iskreno kaje, ispovijedi se i primi pričest te pobožno hodočasti u papinsku baziliku
Sv. Pavla na Via Ostiense i izmoli molitve na nakane Vrhovnog Svećenika. Potpuni
oprost, kako se ističe u dekretu, mogu dobiti vjernici kršćani kako za sebe same,
tako i za pokojne, toliko puta koliko budu izvršena propisana djela; nepromijenjena pritom ostaje odredba prema kojoj se potpuni oprost može zadobiti samo jednom na dan. Vjernicima se preporučuje da tom prigodom u bazilici posjete oltar Konfesije i ondje pobožno izmole "Oče naš" i "Vjerovanje", dodajući zatim pobožne zazive u časti Blažene Djevice Marije i sv. Pavla. Potpuni oprost mogu dobiti i vjernici koji, uz uobičajene uvjete (sakramentalna ispovijed, euharistijska pričest i molitva na nakane Vrhovnog Svećenika), bez grijeha na duši, pobožno sudjeluju na nekom svetom obredu ili na javnoj pobožnosti u čast Apostola naroda i to: u dane svečanog otvaranja i zatvaranja Pavlove godine, u svim posvećenim mjestima; u druge dane koje odredi mjesni ordinarij na svetim mjestima posvećenima svetom Pavlu i radi lakše pristupačnosti vjernicima u drugim mjestima određenima od istog ordinarija. Naposljetku, vjernici zapriječeni bolešću ili drugim opravdanim i razumljivim razlogom, i nadalje uz uvjet da nemaju na duši nikakva grijeha i s nakanom ispuniti propisane uvjete čim im to bude moguće, mogu zadobiti potpuni oprost ako se u duhu pridruže nekoj jubilejskoj proslavi u čast sv. Pavla, prikazujući Bogu svoje molitve i patnje za jedinstvo kršćana, kaže se u dekretu o oprostima u Pavlovoj godini Apostolske pokorničarne u kojem se napominje kako taj dekret vrijedi samo za vrijeme trajanja Pavlove godine. /IKA/

40. obljetnica enciklike "Humanae vitae"

Kada je objavljena 25. srpnja 1968. godine, enciklika "Humanae vitae" pape Pavla VI. bila je snažno osporavana i unutar i izvan Crkve. Temeljni sadržaj toga dokumenta u prvom redu ističe kako u zadaći prenošenja života, bračni par nije slobodan postupati prema vlastitoj volji nego, naprotiv, treba uskladiti svoje ponašanje prema Božjoj stvoriteljskoj namjeri, izraženoj u samoj naravi braka, te istaknutoj u postojanome nauku Crkve.

Međutim, neki su je i s prijezirom nazvali "enciklikom pilule" dajući joj osnovno
obilježje zatvaranja i nepopustljivosti Crkve po pitanju seksualnosti. Naime, prije 40 godina Crkvi je osporavana mogućnost govora o spolnosti. No, ova enciklika zapravo afirmira temu odnosa: odnosa s ljubljenom osobom, djecom, bližnjim, sa životom i njegovim prihvaćanjem i, iznad svega, odnosa s Bogom. Enciklika "Humanae vitae" naglašava temeljni odnos, onaj između muškarca i žene. Ono što enciklika predlaže kao model bračnoga života, danas je izokrenuto, "bilo u duhu i zahvatima u zakonodavstvu, bilo u ponašanju", primjećuje u svojem komentaru talijanski "L'Osservatore Romano". Najočitiji znak promjene odnosa muškarca i žene je kriza darivanja i otvorenost trećem u tom odnosu, a taj treći za vjernike je Bog. Tehnika je još jedna velika tema s kojom se prije 40 godina suočila enciklika "Humanae vitae", a o njoj i danas raspravljaju znanstvenici. Naime, papa Pavao VI. bio je jasan u enciklici kada je rekao da Crkva "traži od čovjeka da se ne odrekne vlastite odgovornosti s kojom bi se podvrgao sredstvima tehnike." Potrebno je još istaknuti kako srce enciklike "Humanae vitae" nije stereotip koji želi da je Crkva neprijatelj tehnike i da se je boji, već da "temelj vlastite odgovornosti čovjek ne može projicirati izvan sebe, bez cijene da ne negira vlastitu slobodu".

Profesorica bioetike na rimskome Katoličkom sveučilištu i predsjednica udruge Znanost i život Maria Luisa Di Pietro primijetila je kako je Pavao VI. istaknuo usku vezu između kontracepcije, pobačaja i sterilizacije. Osim toga, upozorio je na politike demografskoga nadzora o kojima se tada vrlo malo govorilo, a u temelju svega isticao je opasnost od duboke banalizacije seksualnosti, kazala je profesorica te primijetila kako nam ova enciklika nudi brojne sadržaje koji bi nas
trebali potaknuti na razmišljanje. /IKA, Radio vatikan, Križ života/

Završena Lambethska konferencija

Zaključnom riječju canterburyskoga nadbiskupa Rowana Willimasa je 3. kolovoza završila Lambethska konferencija, desetogodišnji skup anglikanskih biskupa iz cijeloga svijeta.

Biskupi su uglavnom raspravljali o biskupskom ređenju žena i homoseksualaca.
Osvrnuvši se na zaključni govor nadbiskupa Williamsa u razgovoru za Radio
Vatikan Andrea Galli, posebni izvjestitelj iz Canterburya za glasilo Talijanske
biskupske konferencije Avvenire, rekao je da je nadbiskup zadovoljan ishodom
konferencije jer nije došlo do raskola u anglikanskome zajedništvu, a nije bilo ni
izravnih osporavanja od kojih se strahovalo prije početka skupa. Čini se da je konferencija bila organizirana tako da ne dođe do otvorenih rasprava i konačnih
zaključaka. Dakle sve je odgođeno, problemi su ostali neriješeni - rekao je Galli.
Na novinarovu primjedbu kako se nisu uklonili uzroci razdora među anglikanskim
Crkvama, rekao je da su ostala neriješena glavna pitanja. Premda se najviše govori o homoseksualnosti, podjele su puno dublje. Homoseksualnost je privukla
pozornost obavijesnih sredstava, a problemi su puno širi - zaključio je Galli i dodao kako većina odobrava biskupsko ređenje žena, a sve su veći izgledi da to postane zajedničko stajalište. /HKR/IKA/

Vijesti ukratko

Rezervirajte mjesto za susret s Papom

Odsada će vjernici iz cijeloga svijeta moći putem interneta unaprijed rezervirati mjesta za sudjelovanje na audijencijama i misama koje će služiti papa Benedikt XVI. Ovu novu uslugu rezervacija na internetu stavila je na raspolaganje Prefektura Papinskoga doma, a može se naći na web stranici www.vatican.va. Na spomenutoj web stranici moći će se skinuti obrazac kao zahtjev za ulaz, a koji potom treba poslati faxom na naznačeni broj. Ulaznice će se moći podići u uredu iza Brončanih vrata, koja se nalaze u desnoj kolonadi na Trgu svetog Petra.
/Radio Vatikan, Križ života/

Početak nastave na Hrvatskom katoličkom sveučilištu 2009. godine

Kardinal Josip Bozanić izvijestio je Povjerenstvo Hrvatskoga katoličkog sveučilišta (HKS) da je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta HKS-u 9. srpnja 2008. izdalo Dopusnicu za obavljanje djelatnosti te za izvođenje preddiplomskih i diplomskih studija i to: psihologije, povijesti i sociologije, a po prethodno pribavljenom mišljenju Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje. Povjerenstvo HKS-a odlučilo je da će nastava na HKS-u započeti iduće akademske godine 2009/2010. /Križ života/

Papa dozvolio mons. Lugi povratak u laički status

Apostolski nuncij u Paragvaju objavio je odluku Benedikta XVI. da dozvoli povratak u laički status novoizabranog predsjednika Paragvaja biskupa Fernanda Luge, zaređenog u Katoličkoj crkvi. Na osobni zahtjev, bio je suspendiran 'a divinis' nakon pobjede na predsjedničkim izborima u travnju ove godine. Zahvaljujući ovoj izvanrednoj dozvoli Lugo će moći 15. kolovoza preuzeti predsjedničku dužnost. Sveti Otac mu dozvoljava gubitak svećeničkog statusa i svih obveza koje ima kao svećenik i biskup, i ne dozvoljava Lugu povratak u prethodni svećenički status. /HKR/

Hrvatica poglavarica Milosrdnih sestara sv. Križa

Na Generalnom kapitulu Družbe Milosrdnih sestara sv. Križa, koji od 7. srpnja do 8. kolovoza zasjedao u matičnoj kući u Ingenbohlu u Švicarskoj, za 11. vrhovnu poglavaricu Družbe izabrana je 31. srpnja s. Marija Brizar. Prvi puta u 150-godišnjoj povijesti internacionalne i interkontinentalne Družbe na službu vrhovne poglavarice izabrana je Hrvatica. /IKA/

Nove knjige

Joseph Ratzinger: Novi izljevi Duha

U izdanju splitske nakladne kuće "Verbum" objavljena je knjiga Josepha Ratzingera (pape Benedikta XVI.) ''Novi izljevi Duha'', koja progovara o crkvenim pokretima, njihovoj ulozi i poslanju. Već dugi niz godina Joseph Ratzinger (papa Benedikt XVI.), s velikim zanimanjem teologa i crkvenih pastira, prati fenomen pokreta i novih zajednica nastalih u Crkvi poslije Drugog vatikanskog sabora, hvaleći njihov polet i evangelizacijski žar. U knjizi su sabrani Ratzingerovi ključni tekstovi o crkvenim pokretima i njihovoj ulozi, a unutar njih obrađuju se i teme odnosa hijerarhije i laika, ustanove i karizma, zadaće i uloge laika u suvremenom društvu itd., zbog čega je ova knjiga odlično sredstvo za bolje poznavanje uloge i poslanja crkvenih pokreta. /Križ života/

"Kuhinja bez zidova - Recepti sestre Anđelke"

"Kuhinja bez zidova - Recepti sestre Anđelke" nova je knjiga objavljena u nakladi u Svjetla riječi, Sarajevo - Zagreb. "Htjela bih da svaka osoba kroz kuhanje u svojim obiteljima izražava onaj dio sebe koji je temelj svake zrele komunikacije i stvaralačke moći, a to je ljubav. Posebno sam mislila na one koji žele kuhati, ali se ne usude jer se boje neuspjeha. Baš zbog takvih sam čak opisivala i detalje koji su možda suvišni za one koji znaju kuhati i koji su iskusni u tom poslu", napisala je u predgovoru knjige s. Anđelka Jakovljević, školska sestra franjevka Krista Kralja Bosansko-hrvatske provincije Prečistog Srca Marijina, koja djeluje kao kuharica u Biskupiji u Mainzu. Knjiga je podijeljena u tri dijela. U prvom dijelu su slana jela, u drugom slatka, dok su u trećem dijelu, lijepo opremljene ilustrirane knjige, kao zasebna cjelina torte. /ika-ap/sp/