Početna Arhiva Duhovnost O nama Pretplata Linkovi
Broj 167
Riječ urednika
Meditacija
Bunarić 2008.
HosanaFest 2008.
Aktualno
Intervju
Reportaža
Događanja:
- iz Subotičke biskupije
- iz zemlje
- iz svijeta
Zajedno na liturgiji
Svetac mjeseca
Naš kandidat za sveca
Upoznajmo Bibliju
Duhovnost
Misije
Kršćanski stav
Kutak za katehete
Dječja strana
Mladi
Obitelj
Vjernici pitaju
Moralni kutak
Povijesni kutak

Bunarić 2008. - Piše: Željka Zelić

Bunarić - mjesto susreta, molitve i ljubavi

* Na tradicionalnom bdjenju uoči proštenja okupio se veliki broj vjernika iz Subotice i okolice, Sombora, Iriga, Vajske i Apatina
* Mnoštvo vjernika pristupilo je sakramentu svete ispovijedi
* Misno slavlje nakon Službe svjetla i procesije sa svijećama, predslavio katedralni župnik mons. Stjepan Beretić
* Na sam dan proštenja, u nedjelju 31. kolovoza, misno slavlje predslavio gost ovogodišnjega proštenja, beogradski nadbiskup mons. Stanislav Hočevar

Bdjenje kao predznak proštenja

Svečanim bdjenjem, koje je 30. kolovoza održano u marijanskom svetištu "Bunarić", gdje se štuje sirakuška Gospa (Gospa od suza), započela je ovogodišnja proslava proštenja. Tradicionalno bdjenje predvodio je beogradski nadbiskup Stanislav Hočevar u zajedništvu s domaćim biskupom Ivanom Pénzesom, a sastojalo se od pokorničkoga bogoslužja odnosno molitve krunice i razmatranja otajstava koje je predvodio upravitelj svetišta mons. dr. Andrija Kopilović, te osobne ispovijedi i Službe svjetla s procesijom sa svijećama i Gospinim likom. Misno slavlje nakon toga predslavio je katedralni župnik mons. Stjepan Beretić u koncelebraciji desetak svećenika Subotičke biskupije.

Govoreći o Marijinu liku, mons. Beretić u propovijedi je istaknuo kako je upravo Marija primila Veselu vijest ušima, primila ju srcem u svoje tijelo te se u njoj začeo Božji Sin, i ona je puna milosti pa se beskrajno raduje. Radost je jedini pravi nedostatak suvremenoga čovjeka, ustvrdio je propovjednik upozorivši na činjenicu kako smo oslijepili pa ne vidimo ljepotu i nema u nama radosti. Svom snagom kopamo po zlu, samo o zlu govorimo, o zlu pišemo, sve nam je crno i zlo. U onome tko otkriva sramotu svoga sunarodnjaka nema obraza. U onome tko sramoti susjeda nema radosti, nema Duha Božjega, u onome tko tintu i papir troši da otkriva sramotu svoga oca, svoga roda, nema čovječnosti. Zlo vodi mraku, tami, pesimizmu, a mi smo željni radosti, naznačio je mons. Beretić, nadodavši da ukoliko želimo biti radosni, poput Marije koja je bila ispunjena Duhom Svetim, i mi trebamo zazivati Duha Svetoga. Kad tražimo blaženstvo, sreću, radost, zadovoljstvo, ljubav - tada tražimo Boga, rekao je propovjednik, moleći na kraju uime svih nazočnih Duha Svetoga da nikada ne dopusti otkrivati nam zlo svoga roda, naših ljudi, već veličati njegovu ljepotu razlivenu u srcima naše Crkve i male grane milog nam naroda, zaključio je mons. Beretić.

Proslavi proštenja prethodila je i trodnevnica od 27. do 29. kolovoza. Svetoj misi uz propovijed, kroz tri dana prethodila je prve večeri molitva krunice s prigodnom meditacijom, druge večeri svečani pjevani marijanski Akathistos, a posljednje večeri križni put.

Radosni i brojni hodočasnici - najbolji svjedoci Bunarića

Mnoštvo hodočasnika iz Subotice i okolice te Sombora, Iriga, Vajske i Apatina, okupio se u nedjelju 31. kolovoza na misnom slavlju proštenja kojega je predslavio beogradski nadbiskup Stanislav Hočevar u zajedništvu s domaćim biskupom Ivanom Pénzesom, rektorom svetišta mons. Andrijom Kopilovićem te svećenicima Subotičke biskupije.

Svečano slavlje započelo je prijenosom Gospina lika iz kapelice na središnji oltar, kojega su nosili bandašica i bandaš Dužijance 2008., Jelena Gabrić i Antun Kuntić u pratnji mladih odjevenih u bunjevačku narodnu nošnju. Pozdravljajući okupljene vjernike, biskup Pénzes na poseban je način pozdravio i predstavnika Srpske pravoslavne Crkve, episkopa bačkoga Irineja Bulovića.

"Duh Sveti ispunja radošću. Radost Duha Svetoga nije zamrla radošću Marijinom. Radost Duha Svetoga nije zamrla klicanjem Elizabete. Radost Duha Svetoga je u djetetu, u djevojci, u čovjeku, u zdravom, u bolesnom. U starom, u mladom. Lijepo je vidjeti nasmijano dijete. Duh Sveti mi se nedavno otkrio u maloj djevojčici, da mi kaže: 'Mi ćemo imati bebu!' E, da ste vidjelu tu radost! Ta je radost iskrena, kao klicanje. Ta radost govori okom, osmijehom, gestom, cvjeta životom. Ta radost kliče: još nas ima! Tu sam radost doživio s usnica male djevojčice, pa će se još dugo radovati moja mala grana. Eto srca što se raduje životu. Tako kliče život u našem gradu. Kad me od sada netko bude pitao što je radost, uvijek će mi biti pred očima široko raširene ruke male djevojčice koja se raduje što njezina obitelj raste", istaknuo je mons. Beretić u propovijedi na misnom slavlju u okviru bdjenja 30. kolovoza.

Govoreći o izazovima odgoja, nadbiskup Hočevar u propovijedi upozorio na demografsku krizu

Govoreći o demografskoj krizi Europe, nadbiskup Hočevar u propovijedi je istaknuo kako je ta situacija zapravo posljedica moralne i duhovne smrti. Govoreći nadalje o poteškoćama današnjega odgoja, nadbiskup Hočevar je stavljajući pred vjernike Marijinu i Josipovu brigu za Isusa, istaknuo kako je u odgoju djece važno vrijeme koje će roditelji posvetiti svojoj djeci. Što znači imati vremena, upitao se nadalje propovjednik, ustvrdivši da to znači voljeti i ljubiti. Nedostatak vremena je izričiti pokazatelj da su nam materijalne stvari i karijera, ali i sve drugo postali važniji od dostojanstva ljudske osobe. Bogorodica je upravo zbog ljubavi prema Isusu bdjela cijeloga života nad njim prateći ga sve do križa, rekao je propovjednik, dodajući kako je imati vremena znak najvećega sebedarja, Bogu i bližnjima. Kao drugi razlog demografske krize, Hočevar je istaknuo roditeljski strah pred odgojem, kojemu je Krist jedini usmjeritelj. Ako ne prihvaćamo Krista kao središte našega života više ne znamo odgajati, već se vladamo po duhu vremena koje naglašava ulogu pojedinca. Gdje je identitet kršćana vjernika jasan, ondje će odgojitelji i roditelji i cijelo društvo pronaći prave putove za obiteljski i društveni odgoj. Odgovorni smo pred Bogom hoće li naše obitelji i naše društvo pronaći prave putove odgoja, upozorio je propovjednik, nadovezujući na to treći razlog demografske krize odnosno odbacivanje naše budućnosti kao posljedice odbacivanja Boga. Upravo zato jer danas nemamo dovoljno vjere u vječni život, roditelji sve češće postavljaju pitanje čemu rađati. Gdje postoji živa vjera ondje će roditelji zbog sebedarja i jer znaju što je odgoj za vjeru, darovati život kako bi se na nebu uvijek palile nove zvijezde ljudskoga postojanja. Ni za jednoga roditelja nema veće časti nego darovati novi život. Ubijati djecu znači ubijati Isusa Krista a time naš život nema više smisla, jer nemamo vremena za ljubav. Bogorodica nas i danas gleda dramatičnim pogledom u kojemu su suze pitanja. Hoćemo li mi vjernici današnjega vremena razumjeti dar kojega smo primili u Isusu Kristu, hoćemo li ga prihvatiti i tako imati vrijeme za ljubav, odgoj i rađanje novih stanovnika zemlje, upitao se propovjednik, nadodavši kako upravo zbog izazova našega vremena i susret na Bunariću dobiva dramatičnu odgovornost. Pozvao je zato sve da raširimo čiste ruke i zauzmimo se kako bismo upoznali dar kojega smo primili, kako bismo raširenih ruku u znaku križa prihvatili Isusa koji je istina, put i život. U nama će biti život, rađat ćemo novi život i u vjeri se usmjeravati u život vječni, zaključio je nadbiskup Hočevar.

Pozdravljajući na kraju misnoga slavlja sve nazočne, episkop Irinej je istaknuo da je Presveta Bogorodica kao mati života i mati onoga koji jest život, samim tim i mati živih tj. svake krštene osobe koja joj se s ljubavlju obraća. Skupa se sabiremo oko svetoga mjesta u kojemu obična voda po Bogorodičinim molitvama dobiva čudotvorna svojstva koju su i naši preci kroz naraštaje doživjeli iskustveno. Presveta Bogorodica jest putokaz jedinstva i zajedništva za sve nas, rekao je episkop Irinej. Misnom slavlju nazočili su i subotički gradonačelnik Saša Vučinić, konzulica Generalnoga konzulata RH u Subotici Ljerka Alajbeg, uime Veleposlanstva RH u Beogradu Rajka Raić te predstavnici vjerskog, kulturnog i političkog života grada. Zborom je ravnao Miroslav Stantić uz glazbenu pratnju mr. Kornelija Vizina.

Nakon misnoga slavlja vjernici su štovanje Gospinu liku iskazivali poljupcem, pjesmama i molitvom. Istoga je dana slavljena i jutarnja dvojezična sveta misa, te biskupska sveta misa na mađarskom jeziku, a u poslijepodnevnim satima služena je sveta misa za bolesnike, stare i nemoćne koju su organizirali djelatnici Caritasa Subotičke biskupije. Bunarićkim proštenjem službeno je završena proslava Dužijance 2008.

Ove godine navršava se 40 godina od kako je rektor današnjega svetišta, mons. dr. Andrija Kopilović, prvi puta sudjelovao na ovom proštenju. Budući da je u to vrijeme ono bilo zabranjeno, a danas je zbog velikog broja posjetitelja sve manje dovoljnog prostora u svetištu, u izjavi za program na hrvatskom jeziku Radio Subotice, dr. Kopilović istaknuo je kako je riječ o istinitom kultu Majke Božje, koji se prenosi s koljena na koljeno, a sada je primio jedan oblik Svetišta koje se u našoj biskupiji može nazvati najvećim. Ono što prati najveće Svetište, prati i ovo, a to je puno ispovijedi, puno pričesti, puno naroda, naznačio je Kopilović, istaknuvši da je značaj Bunarića presudan jer su mnogi ljudi umorni, nepovjerljivi u životu, jer misle da je crkva nešto što se prazni, što prolazi. Stoga je ovakav doživljaj zajedništva u mnoštvu uvijek potpora njihovoj slaboj vjeri, zaključio je Kopilović.