Početna Arhiva Duhovnost O nama Pretplata Linkovi
Broj 172
Riječ urednika
Meditacija
Aktualno
Naša tema
Intervju
Reportaža
Događanja:
- iz Subotičke biskupije
- iz zemlje
- iz svijeta
Zajedno na liturgiji
Svetac mjeseca
Naš kandidat za sveca
Upoznajmo Bibliju
Duhovnost
Misije
Kršćanski stav
Kateheza
Paulinum
Dječja strana
Mladi
Obitelj
Tu oko nas
Vjernici pitaju
Moralni kutak
Povijesni kutak

Aktualno

Otvoren Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata

U Subotici je 23. siječnja svečano otvoren Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata. Samom činu otvorenja prethodio je blagoslov Zavoda koji je predvodio mons. Šuro Gašparović, biskup srijemski u zajedništvu s nekoliko svećenika Subotičke biskupije.
Biskup Gašparović u svojemu je pozdravu naglasio kako je otvorenje ove ustanove veliki doprinos budućnosti Hrvata u Vojvodini kojemu se i Crkva iskreno raduje. Zazvao je Božji blagoslov na ured toga Zavoda i na sve djelatnike, poželjevši svima blagoslovljen rad za dobrobit svih hrvatskih institucija i svih Hrvata u Vojvodini. U prigodnoj svečanosti Zavod je otvorio predsjednik Izvršnog vijeća Vojvodine Bojan Pajtić. U pozdravnom je govoru istaknuo kako će Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata u budućnosti biti kolekcionar svih onih kulturnih dragocjenosti koje je hrvatska zajednica vjekovima posijala na području naše pokrajine kao i čuvar tih vrijednosti. Teško je zamisliti hrvatsku kulturu bez mađarske i srpske, teško je zamisliti kulturu svih nacionalnih zajednica bez onih uz koje smo stoljećima živjeli i surađivali. Zbog toga otvorenje Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata jest značajno za hrvatsku zajednicu, ali je značajno i za sve druge zajednice kojima će hrvatska zajednica omogućiti uvid u svoju kulturu, u bogatstvo onoga što je stvarano stoljećima i omogućiti da se ta bogatstva objedine. Tako da možemo reći da je suradnja i prožimanje kultura i te kako brend Vojvodine, zaključio je Pajtić.

Okupljenim djelatnicima Zavoda i nazočnim gostima obratio se i izaslanik ministra kulture Republike Hrvatske Žarko Španiček, koji je među ostalim rekao kako kulturni rad i sama kultura podrazumijeva entuzijazam i zanos za taj posao. Međutim, to nije dovoljno. Mora postojati jedan institucionalizirani oblik organiziranja koji će kulturu ustrojavati i usmjeravati, poticati i objedinjavati i na taj način pomagati da se ona na jednom prostoru, osobito kada je ovako multikulturalan i multietnički, da se kultura tu konstituira kao nešto prepoznatljivo i karakteristično za njezine nositelje.

Prigodnim pozdravom okupljenima se obratio i predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća u R. Srbiji Branko Horvat, koji je naglasio da je otvorenjem Zavoda ostvaren veliki kvalitativni iskorak u hrvatskoj kulturi te dodao: Ovdašnja je hrvatska kultura predugo počivala na načelima dobrovoljnosti i amaterizma. Do sada nismo imali instituciju koja bi se profesionalno bavila hrvatskom kulturom kao samostalnom, jedinstvenom cjelinom. Osnutkom Zavoda, koji je institucija od velikog značaja, vjerujemo da je ova praznina uspješno nadomještena.

U svom pozdravu, ravnatelj novootvorenog Zavoda Tomislav Žigmanov je istaknuo da će aktivnosti Zavoda biti usmjerene na očuvanje i promicanje kulture hrvatske zajednice. Važan nam je bio svaki detalj, jer smo sebi postavili visoke ciljeve. Stvoriti modernu, profesionalnu i reprezentativnu ustanovu kulture Hrvata u Vojvodini. Nismo to radili nas radi već upravo za sve predstavnike hrvatskih udruga kulture, kulturne djelatnike, umjetnike, stvaraoce i znanstvenike. Riječju, za cijelu zajednicu. Kultura je unutar sebe visokosložen heterogeni sustav, tako će se i aktivnosti Zavoda odvijati na više polja. Od znanosti preko umjetnosti do rada na izradi bibliografije, ustrojavanja arhiva, biblioteke i tomu slično, rekao je Žigmanov. Svečanom činu otvorenja Zavoda nazočila je i generalna konzulica R. Hrvatske u Subotici Ljerka Alajbeg, subotički gradonačelnik Saša Vučinić, predstavnici Zavoda kulture drugih nacionalnih manjina u Vojvodini kao i brojni predstavnici hrvatskih udruga u R. Srbiji.

Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata treća je hrvatska profesionalna institucija koju će financirati domicilna država, točnije Izvršno vijeće AP Vojvodine. Do sada je to bilo Hrvatsko nacionalno vijeće i tjednik Hrvatska riječ.
/A. A./

Razgovarala: Željka Zelić

Tomislav Žigmanov, ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata

Kultura vojvođanskih Hrvata cjelovit fenomen

Zv: Kada je i s kojom misijom utemeljen Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata?
- T. Ž.: Ustanova je utemeljena odlukama Skupštine AP Vojvodine i Nacionalnog vijeća hrvatske nacionalne manjine u ožujku mjesecu prošle godine. U njima je određena i glavna svrha, to jest sljedeća misija Zavoda - on treba biti profesionalna kulturna ustanova koja će raditi u tri velika područja. Prve su aktivnosti na planu znanstvenih, stručnih, razvojnih i primijenjenih istraživanja. Drugo, Zavod se ima baviti menadžmentom u kulturi vojvođanskih Hrvata, kojoj će pristupati kao relativno jedinstvenom i cjelovitom fenomenu. I, na koncu, treće područje rada Zavoda je sama kulturna produkcija hrvatske nacionalne zajednice u AP Vojvodini, pri čemu ćemo mi naglasak staviti na one dijelove koji do sada nisu bili dovoljno vidljivi. Drugim riječima, Zavod će se baviti djelatnostima koje obuhvaćaju promidžbu, poticanje, čuvanje, predstavljanje, razvijanje i organiziranje kulture, znanosti, umjetnosti i jezika ovdašnjih Hrvata, ali i pitanjima multikulturalnosti i interkulturalnosti na području Vojvodine.
Zv: Kako je Zavod ustrojen?
- T. Ž.: Treba prvo istaknuti kako je Zavod prva profesionalna ustanova u području kulture u novijoj povijesti Hrvata u Vojvodini i da svoje djelovanje treba suobražavati standardima i kriterijima koji postoje u takvim institucijama. Kao javna ustanova, ona ima svoj Upravni i Nadzorni odbor, koji predstavljaju najviša tijela upravljanja i nadzora. Članovi ovih tijela dolaze iz reda afirmiranih znanstvenih i umjetničkih stvaralaca ili manadžera u kulturi iz svih prostora na kojima Hrvati u Vojvodini žive. Slijede zatim uposlenici na čelu s ravnateljem. Za sada, osim mene kao ravnatelja, još su samo dvije osobe profesionalno uposlene: jedna radi na poslovima administrativnoposlovnog tajnika i arhiviste, a druga na poslovima manadžera kulturnih manifestacija, suradnje s udrugama i bibliografskim poslovima. U tom smislu, rad u Zavodu se počeo ustrojavati po sljedećim radnim jedinicama: znanstveno- istraživačka, zatim informacijsko- dokumentacijska i komunikacijska te jedinica za kulturno-umjetničke manifestacije, stručno usavršavanje i obrazovanje u kulturi, znanosti i umjetnosti Hrvata u Vojvodini.
Zv: Kakve ste aktivnosti poduzeli do sada i kakvi su planovi za ovu godinu?
- T. Ž.: Do konca 2008. godine obavljeni su svi potrebni poslovi koji se neposredno odnose na proces konstituiranja Zavoda - donijeti su svi temeljni akti Zavoda, završena je većina poslova na uređenju i opremanju prostorija, nabavljena je sukladna tehnička oprema, urađeno je dosta na formalnopravnoj izgradnji Zavoda, te stvaranju prepoznatljivog vizualnog identiteta (logo, memorandum, ploče...). Ujedno, učinjeni su i prvi značajniji koraci na planu javnog predstavljanja Zavoda, kako u Vojvodini tako i u Republici Hrvatskoj, čega su posljedice razgovori o programskoj suradnji s hrvatskim kulturnim institucijama i organizacijama i dogovori o realizaciji programskih aktivnosti u okviru Zavoda s pojedinim kulturnim stvaraocima i znanstvenicima. Ove godine smo započeli pripravu izrade internetske stranice Zavoda, koja bi trebala do konca 2009. postati informativni portal kulturne scene vojvođanskih Hrvata. Kada su u pitanju programske aktivnosti, reći ćemo da su započete aktivnosti u sljedećim područjima. Prvo, radimo na dogovorima i izradama strategija i planova za pojedina znanstvena istraživanja, što se treba odvijati spram onih segmenata društvenog života koji su od značaja za povijest, sadašnjost i budućnost vojvođanskih Hrvata kao manjinske zajednice. Druga velika programska oblast je rad na kodifikaciji i organiziranju arhivske građe kako u Zavodu tako i u postojećim arhivima te početak izrade bibliografija. Cilj je ovih aktivnosti Zavoda da u jednome racionalnom obliku daju pregled relevantnih aspekata života hrvatske zajednice u Vojvodini, bilo kroz povijesnu bilo kroz perspektivu sadašnjosti. Učinit će i napore na institucionalizaciji i organizacijskom koordiniranju i povezivanju akademske likovne i glazbene umjetnosti te produkciju izložaba i koncerata. Uz produkciju novih, radit ćemo i na koordinaciji postojećih kulturnih događaja, što treba završiti izradom kalendara godišnjih kulturnih događaja vojvođanskih Hrvata. Na koncu, u dogovoru s predstavnicim hrvatskim institucija i organizacija, radit ćemo skupa na profiliranju i osnaživanju njihovih kadrovskih potencijala.
Zv: Vidite li mogućnost suradnje s Crkvom i na kojim područjima?
- T. Ž.: Naravno da vidim! Temeljni je razlog tomu što je kultura vojvođanskih Hrvata ne samo tijekom povijesti nego i danas uveliko navezana na brojne djelatnosti Katoličke crkve! Treba stalno, naime, osvješćivati da su, osim primarnih vjerskih uloga i funkcija, pojedine aktivnosti Katoličke crkve imale i snažnu kulturološku vrijednost. Tu prije svega mislim na nakladu knjiga i periodike, pokretanje određenih procesa i inicijativa u kulturnome životu, te prinose na planu ustrojavanja sjećanja. Osim toga, ona je jedina institucija Hrvata u Vojvodini čije je djelovanje bilo neprekidano, čega je, među ostalim, posljedica i to da je ona u posjedu velikog broja kulturnih dobara. Iz toga je jasno da u tim okvirima treba i tražiti prostore za moguću suradnju, o čemu smo već i započeli prve razgovore.
Zv: Zahvaljujući na razgovoru, želimo Vam doista puno uspjeha u radu i proizvode koji će biti na ponos hrvatske zajednice u Vojvodini.
- T. Ž.: Radujem se dobroj komunikaciji sa Zvonikom koji je dugi niz godina bio promicatelj, osim vjerskog, i kulturnog identiteta Hrvata u Vojvodini.