Ekumenizam
Međureligijska konferencija u Vrnjačkoj Banji
Dijalog između Crkve i države
Crkve i vjerske zajednice i organizacije građanskog
društva osjećaju potrebu i smatraju da imaju pravo
javno djelovati i aktivno i ravnopravno sudjelovati u institucionalnom
dijalogu pri rješavanju aktualnih problema
u Srbiji, jedan je od osnovnih zaključaka trodnevne
konferencije "Crkve i vjerske zajednice i građansko
društvo za osnaživanje ljudskih prava i demokracije
u Srbiji", održane od 25. do 28. ožujka u
Vrnjačkoj Banji, a na kojoj je sudjelovalo sedamdesetak
predstavnika crkava i vjerskih zajednica među kojima
su bili i predstavnici iz Subotice.
Skup na kojemu je naglašena potreba da se u Srbiji razvija
kooperativni odnos crkava i vjerskih zajednica i države, o
čemu se u Europi govori kao o modelu budućnosti, otvorili su
episkop braničevski Ignatije, nadbiskup beogradski Stanislav
Hočevar, muftija Rešad ef. Plojović, zaštitnik građana
Republike Srbije Saša Janković i Tomas Njoki. iz Izaslanstva
Europske komisije u Srbiji. U radu skupa sudjelovali su
predstavnici crkava i vjerskih zajednica, sveučilišni profesori,
predstavnici medija, političkih stranka, državnih i lokalnih
vlasti i nevladinih organizacija, koji su zaključili da u Srbiji
bez odgađanja treba stručno i javno razmotriti položaj religije
u sferi privatnog, javnog i državnog, u pro-cesima modernizacije
i odnosima s medijima.
Balkan je prepoznat kao prostor višestoljetnog
susretanja tri objavljene religije
u kojemu treba budno bdjeti nad opasnostima
i rizicima koje sa sobom nosi, ali i iskoristiti
potencijale koje pruža. Neophodan je
dijalog relevantnih i kompetentnih predstavnika
svih struktura s ciljem da se pitanja
i problemi razrješavaju na opće dobro.
Pokrenuta je inicijativa formiranja međureligijskoga
tijela koje bi uime crkava i vjerskih
zajednica lakše komuniciralo s javnosti,
nevladinim sektorom i vlastima na
svim razinama.
Sudionici ukazuju na potrebu izjednačavanja
vjerske nastave i statusa predavača
sa drugim predmetima i predavačima u
obrazovnom sustavu. Konferencija se založila
da se svećeni-cima i vjerskim službenicima u skladu sa zakonom
omogući djelovanje u javnim institucijama, zdravstvu,
obrazovanju, voj-sci, policiji i zatvorima.
Crkve i vjerske zajednice, angažirane u rješavanju problema
galopirajućeg siromaštva, neadekvatnosti socijalne i
zdravstvene skrbi, palijativnog zbrinjavanja terminalno oboljelih
osoba, bolesti ovisnosti i problema osoba koje žive s
HIV-om, očekuju veću pomoć države.
Mediji se pozivaju da pokažu posebnu osjetljivost, pro-fesionalizam
i odgovornost pri izvještavanju o crkvama i vjerskim
zajednicama bez senzacionalizma.
Konferencija koju su organizirali Centar za istraživanja
religije Beogradske otvorene škole i Hrišćanski kulturni centar,
uz podršku Izaslanstva Europske komisije u Srbiji, očekuje
od vlasti da ima ravnopravan odnos prema svim crkvama
i vjerskim i etničkim zajednicama i da im omogući jednake
šanse, kroz adekvatan zakonski okvir.
Rad Konferencije odvijao se u tri skupine, a prvu skupinu
koja je obradila temu Crkve i vjerske zajednice i javne
vlasti - prožimanje, konfrontacija ili partnerstvo? moderirala je
Marija Vranešević. Druga skupina koju je animirao protojerej
stavrofor dr. Radovan Bigović, obrađivala je temu
Crkve i vjerske zajednice u društvenom i političkom životu, dok
je treća skupina koju je predvodio mons. dr. Andrija Kopilović
obrađivala temu Religija i etnički identitet - univerzalno
i partikularno u realnom svijetu.
Na konferenciji su osim dr. Kopilovića koji je kako je već
spomenuto bio jedan od moderatora, sudjelovali i članovi
Uredništva Zvonika: mr. Mirko Štefković, mr. Andrija
Anišić, mr. Ervin Čeliković, Katarina Čeliković i Željka
Zelić, uime Teološko-katehetskoga instituta "Ivan Antunović":
Csaba Kovács i Vjekoslav Šarčević, uime Zavoda za
kulturu vojvođanskih Hrvata Tomislav Žigmanov te preč.
Jakob Pfeifer iz RKT Odžaci. U skupini koju je predvodio
dr. Kopilović, prvoga dana rada Konferencije uvodničari u
temu bili su: Štefković, Žigmanov i Pfeifer.
Sudionici Konferencije su zadnji dan posjetili manastir
Ljubostinju, sagrađen krajem 14. i početkom 15. stoljeća kao
zadužbina kneginje Milice. Bilo je ovo pravo duhovno osvježenje
i susret s poviješću u prirodnom ambijentu.
Budući da su kao plod Konferencije doneseni određeni
zaključci koji analogno tomu obvezuju sve sudionike na
promptno djelovanje, vjerujemo da je ovo samo dobar početak
jednoga dugoga procesa pred kojim se nalazi Republika
Srbija, a u kojemu zasigurno trebaju aktivno participirati i
predstavnici svih crkava i vjerskih zajednica.
Stoga bi možda kao najbolji zaključak mogla poslužiti
misao jednoga od sudionika koji je po završetku Konferencije
ustvrdio kako je zajedništvo unatoč "različitostima" bilo
moguće jer postoji jedno osjećanje koje premašuje sve razlike,
koje će postojati kada svega drugog ne bude bilo, a o kojemu
svjedoči i apostol Pavao, koji govori da kada sve nestane, samo
će Ljubav ostati... A ona je takva, ne mjeri se vremenom i prostorom
nego snagom, intenzitetom i onima koji je nose ništa
nije nemoguće i sve im je moguće.
Ž. Z.
|
|
|
