Kultura

Arhivska građa bitna za nacionalni identitet

Zajednica koja nema ustrojeno sjećanje u koje spada i ustrojena arhivska građa, jest zajednica koja nema svijest o sebi, vlastitoj povijesti i opstojnosti, te je arhivsku građu potrebno objediniti i učiniti je dostupnom, istaknuo je ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Tomislav Žigmanov 28. travnja na prvom znanstvenom kolokviju pod nazivom "Arhivsko gradivo o Hrvatima u Vojvodini, u postoje ćim arhivima i u nastajanju na terenu".

Tom je prigodom također istaknuto da mali broj udruga kulture s hrvatskim predznakom ima sređenu arhivu, te da je potrebno osposobiti određeni broj pojedinaca koji bi se bavili arhivskom građom. Neophodno je, za početak, napraviti mapu postojeće arhivske građe kako bi se moglo početi s njezinim sređivanjem, čulo se na kolokviju održanom u organizaciji i u prostorijama Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata u Subotici. Ne postoji nikakav cjelovit pregled kakvog sve materijala ima u postojećim arhivima, bilo privatnim ili institucionaliziranim, podsjetio je Žigmanov.

Otvaranje teme o stanju arhivske građe od značaja za hrvatsku zajednicu bila je zadaća ravnatelja subotičkog Historijskog arhiva Stevana Mačkovića. On je ovom prigodom istaknuo dva osnovna problema: Jedno se pitanje odnosi na postojeći materijal koji govori o onome što je bilo, a drugo je što će ostati od onoga što rade današnje hrvatske udruge. To je ona arhivska građa u nastajanju, dok se prvo pitanje odnosi na pisanje povijesti, kao znanstvene discipline. Uz člana Izvršnog odbora Hrvatskog nacionalnog vijeća zaduženog za kulturu Željka Pakledinca i predstavnice Generalnog konzulata RH u Subotici, Aleksandre Arančić, na prvom znanstvenom kolokviju posvećenom arhivskom gradivu sudjelovali su predstavnici povijesnih arhiva s područja Vojvodine, zavoda za kulturu drugih manjinskih zajednica u Vojvodini, crkve, te stručnjaci i pojedinci - pripadnici hrvatske zajednice koji raspolažu obimnijim arhivskim materijalom.

Siniša Jurić

Priznanje Katarini Čeliković za doprinos recitatorskom pokretu

"Ovo je veliko priznanje koje doživljavam ne toliko osobno koliko kao priznanje našoj djeci, recitatorima na hrvatskom jeziku. Stoga je ovo za mene i vrlo emotivno budući da su naši recitatori prisutni na smotri u Vojvodini, ali i Srbiji jer su bili i na republičkim natjecanjima, prisutni od osnutka Hrvatske čitaonice, u okviru koje također postoji pokrajinska smotra recitatora", kaže predsjednica Hrvatske čitaonice Katarina Čeliković, dobitnica priznanja za dugogodišnji doprinos afirmaciji recitatorskog pokreta u Vojvodini. "Kazivanje poezije izgrađuje odnos prema književnosti i jeziku, a u ovoj smotri širi ravnopravan odnos u multikulturnoj sredini", ističe Čelikovićeva. Ovo priznanje po prvi put su dodijelili Zavod za kulturu Vojvodine i Savez amatera Vojvodine, a u povodu 40. obljetnice pokrajinske smotre recitatora. Dobitnica priznanja je i profesorica Emma Horváth za rad na mađarskom jeziku.

U posljednjih desetak godina djeca na hrvatskom jeziku recitiraju i govore stihove onako kako bi to trebalo činiti, ne školski nego doživljajno, interpretacijski, i doista lijepo, pa su stoga mnogi primijetili iskorak u kazivanju stihova, ističe Katarina Čeliković.

"To je značajno jer mi tako demonstriramo, ako se mogu tako izraziti, ravnopravnost među svim drugim narodima u Vojvodini. Uspjeh koji su djeca postigla na tim natjecanjima pokazuje da su oni bili potpuno ravnopravni, i u kvaliteti iznošenja svoje poezije". U Vojvodini se djeca mogu mnogo lakše iskazivati na hrvatskom, svom materinjem jeziku zato što je ikavica kao hrvatski govor njima vrlo bliska, kaže Katarina Čeliković. Zahvalnicu i umjetničku sliku dobilo je devet pedagoga, što je na početku Pokrajinske smotre recitatora, u petak 24. travnja u Domu kulture u Sečnju uručio u ime Zavoda za kulturu Vlado Ris.

Siniša Jurić

Leksikon predstavljen u Santovu

Leksikon podunavskih Hrvata - Bunjevaca i Šokaca predstavljen je 3. svibnja u Santovu u organizaciji Hrvatske državne samouprave u Mađarskoj. Ovaj značajan projekt predstavili su glavni i odgovorni urednik dr. sc. Slaven Bačić, suradnik iz Santova Živko Mandić i novinar Hrvatskog glasnika iz Pečuha Stipan Balatinac. /Zv/

Za normalizaciju suživota u Slavoniji potrebno vrijeme

Suživot u nekada ratom zahvaćenim područjima Slavonije je moguć, iako je odvojenost između Hrvata i Srba na tom području očita, čulo se 24. travnja na predstavljanju knjige sociologa iz Hrvatske dr. sc. Dragutina Babića "Suživot Hrvata i Srba u Slavoniji", održanog u organizaciji Hrvatskog akademskog društva iz Subotice. Činjenica da je određeni postotak stanovnika i tijekom rata štitio svoje susjede druge nacionalnosti, predstavlja korijen budućih obnovljenih hrvatsko- srpskih odnosa u Istočnoj i Zapadnoj Slavoniji, naglasio je autor knjige.

O knjizi su ovom prigodom govorili i prof. dr. Boško Kovačević iz Subotice i dr. sc. Aleksandar Vukić iz Zagreba. / Siniša Jurić/

Uskrsni koncert katedralnog zbora "Albe Vidaković"

Tradicionalni, 19. po redu, Uskrsni koncert, održao je 26. travnja katedralni zbor "Albe Vidaković" u subotičkoj katedrali bazilici Sv. Terezije Avilske u Subotici.
U prvom dijelu koncerta pjevači su uz pratnju orgulja izveli nekoliko skladbi hrvatskih skladatelja (Vidakovića, Pintarića, Canjuge, Asića, Antonića). U drugom im se dijelu priključio Subotički tamburaški orkestar pod ravnanjem Stipana Jaramazovića te dječji zbor "Zlatni Klasovi". U ovom su dijelu bile izvedene i pučke uskrsne popijevke. Zbor je nastupio pod ravnanjem s. Mirjam Pandžić.

www.zkvh.org.rs

Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata privodi kraju aktivnosti na izradi vlastite internetske stranice, koja ima adresu www.zkvh.org.rs. Kako bi se uspješno okončao ovaj zahtjevan i složen posao, jedno vrijeme stranice trebaju biti javno dostupne radi testiranja njihove uporabljivosti i funkcionalnosti. Inače, web prezentacija Zavoda zamišljena je kao informativni portal cijele kulturne scene vojvođanskih Hrvata, a ne samo Zavoda kao kulturne ustanove. To znači da će se na ovoj stranici prezentirati kultura vojvođanskih Hrvata uopće; tako će se na stranici naći prikazi vlastite povijesti, prikazi velikana, materijalni tragovi kulture, kratke informacije o institucijama i organizacijama, najvažnijim kulturnim manifestacijama, najave događaja i izvješća o njima... Također, stranice sadržavaju i kalendar kulturnih manifestacija hrvatskih udruga kulture u Vojvodini, čime se nastoji uvesti red i omogućiti voditeljima kulturnih udruga bolje planiranje kulturnih događaja s ciljem da se izbjegnu preklapanja.

Predavanje o Hrvatima u Vojvodini u Beču

Na temu "Hrvati u Vojvodini jučer, danas i sutra" govorio je 6. svibnja Tomislav Žigmanov, književnik i ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, u prostorijama Hrvatskog povijesnog instituta u Beču.

Prije predavanja književnu i kulturnu djelatnost Tomislava Žigmanova ukratko su predstavile doc. dr. sc. Sanja Vulić, voditeljica HPI te dr. Andrea Zorka Kinda Berlaković sa Sveučilišta u Beču.

Rezultati natječaja HosanaFest 2009.

Organizacijski odbor HosanaFesta 2009. raspisao je natječaj u trajanju od 1. 2. do 1. 4. 2009. za Festival hrvatski duhovnih pjesama u Subotici, koji će se održati 6. rujna 2009. pod sloganom "Ne zaboravite talente, Bogom dane". Na ovogodšnji natječaj pristiglo je ukupno 39 skladbi, a bit će izvedeno 15 kompozicija.
Abecedni popis skladbi koje će biti izvedene na HosanaFestu 2009. su:
Isuse moj - Jadranka Ljubojević
Ljepota Božja - Ivan Šomođvarac
Kajem se, Isuse - Marija Jaramazović
Magnificat - "Magnificat"
Mir u srcu, mir u duši - Vlatka Kopić-Tena
Molitva - Marina Kozina
Naša mala molitva - Snježana Kujundžić
Oduvijek i zauvijek - Ana Ostojić i Čedo Antolić
Pogledaj - "Antunići"
Pred Gospoda (Na pravu stranu kreni)
- "R'n'F" ("Riječ" & "Frama")
Samo Tvoja - Tamara Kaljković
Slijedi put - "Matheus"
Volim Te - "Varadinensis"
Za Tebe stvoreni - "Petrus"
Žetva - Zlatko Gorjanac
Iz Organizacijskog odbora HosanaFesta mole izvođače čije su skladbe ušle među petnaest odabranih da studijsku snimku iste skladbe, te njenu matricu dostave u audio ili wav obliku najkasnije do 20. lipnja na adresu:

HosanaFest 2009,
Gajeva 2, 24000 Subotica,
Vojvodina - Srbija

Od ove godine HosanaFest će biti humanitarnoga karaktera. Prilog, prikupljen pri ulasku na festival, bit će preusmjeren za terapeutsko-molitvenu zajednicu za liječenje ovisnika o drogi, alkoholu, kocki... tj. za Zajednicu za pomoć ovisnicima - Hosana, koja djeluje na teritoriju Subotičke biskupije.