Početna Arhiva Duhovnost O nama Pretplata Linkovi
Broj 176
Riječ urednika
Meditacija
Tema
Intervju
Reportaža
Događanja:
- iz Subotičke biskupije
- iz zemlje
- iz svijeta
Zajedno na liturgiji
Svetac mjeseca
Naš kandidat za sveca
Upoznajmo Bibliju
Duhovnost
Kutak za katehete
Paulinum
Iz života naših predaka
Priče
Dječja strana
Mladi
Obitelj
Vjernici pitaju
Moralni kutak
Povijesni kutak
Kultura

Crkva u Hrvata / Crkva u svijetu - Uredila: Željka Zelić

Papa u Svetoj zemlji kao hodočasnik mira

Papa Benedikt XVI. bio je od 8. do 15. svibnja u službenom posjetu Svetoj zemlji, a to je putovanje bilo njegovo dvanaesto po redu izvan Italije i nosilo je službeni naziv "Hodočašće Njegove Svetosti Benedikta XVI. u Svetu Zemlju".
Hodočašće je započelo pohodom Jordanu (8. do 11. svibnja), dok je u drugome njegovu dijelu Papa pohodio sveta mjesta - ne samo kršćanska - u Izraelu, uključujući i Zapadnu obalu koja je pod Palestinskom samoupravom. Ne treba zaboraviti ni tri susreta s vjernicima u Izraelu. Prvu je misu predvodio u Jozafatovoj dolini u Jeruzalemu u utorak 12. svibnja, drugu dan nakon toga na Trgu jasala u Betlehemu, a treću i s obzirom na broj vjernika najveću, na Brdu strmoglavljenja u Nazaretu u Galileji. Tek što je završilo XII. apostolsko putovanje Benedikta XVI. u Svetu zemlju, mnogi su se pitali koji će prizor s toga putovanja najviše odoljeti zubu vremena. Molitva za mir u Nazaretu s vjerskim vođama koji se drže za ruke pjevajući "salam shalom", ili uzbuđenje pape Benedikta XVI. u memorijalnome centru Yad Vashem? Molitva kraj Zida plača ili posjet palestinskim izbjeglicama koji žive uz granični zid podignut od Izraelaca? Prizor Pape na svetome Grobu i Golgoti ili njegov zagrljaj preuranjeno rođenom djetetu u Betlehemu? Ti će prizori, kad s vremenom izblijede, ustupiti mjesto proročkim riječima Pape, koji nije ustuknuo pred opasnostima manipuliranja, u Svetoj zemlji rastrganoj mržnjom i gnjevom između Izraelaca i Palestinaca. Njima je Sveti Otac ponovno ustvrdio da mogu postojati i živjeti u miru i sigurnosti dvije države. Zid koji je Izrael podigao da se zaštiti od terorizma, znak je zidova podignutih u dubini ljudskih srca. Papa je ustvrdio da je najteže ukloniti te prepreke. Izraelsko javno mnijenje tjeskobno je očekivalo Papin posjet memorijalnome centru Yad Vashem u Jeruzalemu, da se pokloni uspomeni šest milijuna okrutno ubijenih Židova tijekom II. svjetskoga rata. Papa se zadržao u pobožnoj tišini: tišina poradi spomena - rekao je - tišina za nadu. Nije govorio kao Papa Nijemac - kako su ga nazvale ekstremne izraelske skupine - nego kao Pastir opće Crkve koji poziva na budnost da se "iskorijeni iz ljudskoga srca sve ono što je kadro dovesti do tragedija sličnih holokaustu". U toj zemlji koju "Bog izabra za domovinu" pozvao je Židove, kršćane i muslimane da shvate, crpeći iz bogatstava svojih tradicija, kako se problemi Svete zemlje ne mogu riješiti bez poznavanja i uzajamnoga poštivanja. A ako žele živjeti u miru, kršćani su također pozvani nadvladati podjele i razlike, ne napuštati Svetu zemlju - neprestano im je ponavljao - da su malo stado koje uprisutnjuje živo Kristovo tijelo. S ovog tek završenoga hodočašća ostaje uporan krik Pape koji je na svakom mjestu i u svakoj okolnosti zazivao mir kao dar Božji za sve ljude u zemlji koja zadivljuje i ražalošćuje, a koju Bog blagoslivlja i ljubi.

U tijeku leta na povratku s apostolskoga pohoda Svetoj zemlji 15. svibnja papa Benedikt XVI. susreo se s novinarima da bi im zahvalio na obavljenome poslu te je pritom izrazio svoje dojmove s putovanja. Sveti Otac posebice je istaknuo, kako prenosi Hrvatski program Radio Vatikana, da je potrebno više govoriti o zajedničkoj želji za mirom koja postoji u toj zemlji. Ne trebamo skrivati teškoće, rekao je, ali trebamo više ohrabrivati na pomirenje. Papa je novinare podsjetio na neke neizbrisive prizore s hodočašća u Svetu zemlju, a među njima na dirljivi silazak na najdublju točku zemlje, na Jordan, koji je simbol Kristova silaska na najdublje točke ljudskoga života. Papa je, osim toga, spomenuo pohod Svetome grobu i Dvorani posljednje večere, gdje nam je, kako je rekao, Gospodin darovao euharistiju. Na te je prizore Sveti Otac nadovezao značenje svoga apostolskog putovanja. Došao sam kao hodočasnik mira. Hodočašće je bitna sastavnica brojnih religija - i u islamu, u židovskoj vjeri, i u kršćanstvu. Hodočašće je također slika našega života, koji je hod naprijed, prema Bogu, a tako i prema zajedništvu čovječanstva. Došao sam kao hodočasnik i nadam se da će mnogi slijediti te tragove te tako ohrabriti jedinstvo naroda Svete zemlje i postati glasnici mira, istaknuo je Sveti Otac.

Papa je potom izdvojio tri bitna dojma potaknuta hodočašćem u Svetu zemlju. Prvi je taj što sam posvuda, u svim sredinama, muslimanskima, kršćanskima i židovskima naišao na odlučnu volju za međureligijskim dijalogom, za susretom i suradnjom među religijama, rekao je Papa. Vrlo je važno da svi to vide, i to ne samo kao djelovanje iz političkih razloga u određenoj situaciji, nego kao plod same jezgre vjere. Jer, pojasnio je, vjerovati u jedinoga Boga koji je sve nas stvorio, Oca svih nas; vjerovati u toga Boga koji je čovječanstvo stvorio kao obitelj, vjerovati u Boga koji je ljubav i želi da ljubav bude prevladavajuća snaga u svijetu to vjerovanje nameće potrebu za susretom, dijalogom i suradnjom kao potrebu same vjere. Nadalje, Papa je istaknuo da je naišao na vrlo ohrabrujuće ekumensko raspoloženje. Imali smo brojne vrlo srdačne susrete s pravoslavnim svijetom; razgovarao sam i s jednim predstavnikom Anglikanske Crkve i s dva luteranska predstavnika; vidi se da baš ozračje Svete zemlje ohrabruje i ekumenizam. Treći dojam koji je pobudilo to putovanje jest činjenica vrlo velikih teškoća uz snažnu želju sviju za mirom. Teškoće su vidljivije i ne trebamo ih skrivati; one postoje i treba ih riješiti. Međutim, nije isto tako vidljiva zajednička želja za mirom i bratstvom, i čini mi se da trebamo i o tome govoriti i svakoga ohrabriti u želji za pronalaženjem, zacijelo ne lakih, rješenja za te teškoće, istaknuo je Benedikt XVI. /Prema: Radio Vatikan, Glas koncila, IKA/

Potpuni oprost u Svećeničkoj godini

Priopćenjem koje su potpisali kardinal James Francis Stafford, vrhovni pokorničar Apostolske Pokorničarne i biskup Gianfranco Girotti, O.F.M.Conv., regent iste Pokorničarne, obznanjuje se da papa Benedikt XVI. svećenicima i vjernicima podjeljuje potpuni oprost u prigodi Svećeničke godine, koja započinje 19. lipnja 2009. i završava 19. lipnja 2010., a koja je proglašena prigodom 150. obljetnice smrti svetog Arškog župnika Ivana Marije Vianneya.
Ovo sveto vrijeme započet će svetkovinom Presvetog Srca Isusova, danom svećeničkog posvećivanja, kad će Vrhovni svećenik slaviti Večernju pred svetim relikvijama sv. Ivana Marije Vianneya, koje će u Rim donijeti biskup Belley-Arsa. Jednako tako, Sveti Otac će zaključiti Svećeničku godinu na Trgu sv. Petra, u nazočnosti svećenika iz cijelog svijeta, koji će obnoviti vjernost Kristu i svezu bratstva, kaže se u priopćenju. Svećenicima koji se istinski pokaju, i koji bilo koji dan pobožno izmole barem Jutarnje pohvale i Večernju pred Presvetim sakramentom, izloženim javnom čašćenju ili pohranjenom u svetohraništu, i, po primjeru sv. Ivana Marije Vianneya, spremno i velikodušno se daju u slavljenju sakramenata, napose ispovijedi, podjeljuje se milosrdno u Bogu potpuni oprost, koji će također moći namijeniti za pokojnu subraću, ako, u skladu sa važećim odredbama, pristupe sakramentalnoj ispovijedi i euharistijskoj gozbi, i ako izmole molitve na nakane Vrhovnog svećenika. Svećenicima se osim toga podjeljuje djelomični oprost koji se također može namijeniti za pokojnu subraću, svaki put kad pobožno izmole propisno odobrene molitve kako bi vodili sveti život i sveto vršili povjerene im službe. Svim vjernicima koji se istinski pokaju i koji, u crkvi ili oratoriju, pobožno sudjeluju u božanskoj žrtvi mise i Isusu Kristu, Vječnom svećeniku za svećenika Crkve prikazuju molitve i bilo kakvo dobro djelo izvršeno tog dana, s nakanom da ih posveti i oblikuje prema Svome Srcu, podjeljuje se potpuni oprost ako se pokaju za svoje grijehe u sakramentalnoj ispovijedi i izmole molitve na nakane Vrhovnog svećenika: na dan otvaranja i zatvaranja Svećeničke godine, na dan 150. obljetnice preminuća sv. Ivana Marije Vianneya, prvog četvrtka u mjesecu ili u koji drugi dan koji je odredio mjesni ordinarij radi koristi vjernicima. Starima, bolesnima i svima koji iz opravdanih razloga ne mogu izaći iz kuće, u stanju nenavezanosti na bilo kakav grijeh i s nakanom ispuniti tri uobičajena uvjeta čim to bude moguće, jednako se podjeljuje potpuni oprost ako, u gore navedene dane, u vlastitoj kući ili gdje ih je zapriječenost snašla, izmole molitve za posvećenje svećenika i prikažu bolesti i nevolje vlastitog života s povjerenjem u Boga po Mariji, Kraljici Apostola. Podjeljuje se, konačno, djelomični oprost svim vjernicima svaki put kad pobožno izmole pet puta Oče naš, Zdravo Marijo i Slava Ocu, ili drugu odobrenu molitvu na čast Presvetom Srcu Isusovom s nakanom da svećenici budu očuvani u čistoći i svetosti života. /IKA/

Sveti Otac upozorio na problem gladi u svijetu

Nagovor Svetog Oca u nedjelju 14. lipnja bio je usredotočen na Tijelovo. To ga je potaknulo da se osvrne i na glad u svijetu, "neprihvatljivu stvarnost" koja se presporo poboljšava.
Spomenuo je i konferenciju UN o gospodarskoj i financijskoj krizi, koja će se krajem mjeseca održati u New Yorku. Osvrnuo se i na svetkovinu Presvetog Srca Isusova koja je posebno značajna za svećeničku posvetu i na koju počinje Godina svećenika. Apsolutno je neprihvatljivo da na stotine milijuna ljudi u svijetu i dalje trpi zbog gladi i bijede, istaknuo je nakon molitve Anđeoskog pozdravljena Papa tražeći da konferencija Ujedinjenih naroda, na kojoj će se raspravljati o gospodarskoj i financijskoj krizi, poduzme konkretne i djelotvorne strateške mjere, premda ih vjerojatno neće biti lako prihvatiti. Zazivam na sudionike konferencije, kao i na odgovorne za javne stvari i sudbinu planeta duh mudrosti i ljudske solidarnosti kako bi sadašnju krizu pretvorili u stvarnost koja će omogućiti veću pozornost dostojanstvu svakog čovjeka i promicati jednakopravnu raspodjelu moći i bogatstva. Papa je izrazio nadu da će na toj konferenciji kao i u ostalim međunarodnim ustanovama biti donijete odluke s kojima će se slagati cijela međunarodna zajednica te da će biti poduzeti strateški koraci koji su potrebni kako bi se svima osiguralo sada i u budućnosti potrebnu prehranu i dostojan život. /IKA/

Otvoren Papin profil na Facebooku

Uoči obilježavanja 43. svjetskog dana sredstava društvenih komunikacija Papinsko vijeće za sredstva društvenih komunikacija otvorilo je Papin profil na Facebooku za mlade "Pope to you", koji je od četvrtka 21. svibnja dostupan na stranici www.pope2you.net. To virtualno mjesto omogućit će mladima da stupe izravno u vezu s učenjem Benedikta XVI., rekao je predsjednik Papinskog vijeća nadbiskup Claudio Maria Celli. Cilj pothvata je, prema riječima nadbiskupa Cellija, približiti što je moguće više Papine poruke mladima odnosno takozvanom digitalnom naraštaju. Time se želi uspostaviti dijalog s mladima dosljedno Papinoj poruci za ovogodišnji Svjetski dan medija i promicati kulturu poštovanja, dijaloga i prijateljstva. Što se tiče budućnosti portala, trenutno nije predviđena njegova stalna upotreba. Treba vidjeti reakciju mladih, primijetio je predsjednik Papinskog vijeća za sredstava društvenih komunikacija. Stranica je plod suradnje Papinskog vijeća s Talijanskom biskupskom konferencijom, Vatikanskim televizijskim centrom, Radio Vatikanom, H2O Newsom i brojnim tehničkim suradnicima.
IKA