Naš kandidat za sveca - Uređuje i piše: o. Ante Stantić, OCD
Govori vam Sluga Božji o. Gerard Tomo Stantić
Gospa od Karmela
i u nebo Uznesena
U mjesecu srpnju slavimo blagdan
Gospe od Karmela (škapularsku) a u
kolovozu blagdan Marijina Uznesenja u
nebo.
Ova dva Marijina blagdana sluga
Božji Gerard Tomo Stantić je posebnom
pobožnošću slavio. Stoga je lako razumjeti
da je na te blagdane rado govorio
vjernicima i da u njegovoj pismenoj
ostavštini nalazimo priličan broj napisanih
propovijedi koje je izrekao u somborskoj
karmelskoj crkvi u povodu
spomenutih blagdana. Kako i naš narod
te Marijine blagdane još uvijek svečano
slavi, svakome od nas može biti na poticaj
u osobnom duhovnom životu ako
ponešto usvojimo iz riznice Gerardovih
vlastoručnih zapisa o tim blagdanima.
Kada govori i piše o Gospi od Karmela,
o nošenju škapulara, o. Gerard
ističe kako nošenje škapulara treba
imati sljedeće značenje u kršćanskom
životu: "Kad smo u majčinskom ruhu
štujući našu Gospu, trebamo unositi u
svijest da smo njezini sinovi i kćeri, da
smo braća Isusova, braća nebeskog Jaganjca".
Da stoga trebamo biti, po vrlinama,
slični Majci Božjoj i Isusu. Kada
tako shvatimo nošenje škapulara, tada
škapular postaje milost jer pokriva srce.
Kada pak naše srce grije karmelski škapular,
postajemo apostoli širenja štovanja
Majke Božje: "Da se svaki ugrije i
Gospu karmelsku štuje"1.
SB o. Gerard upozorava vjernike
da škapular nije amajlija, nego ima duhovno
značenje, a to je poticati nositelje
škapulara na kršćanski život. Stoga
piše: "Škapular će me sačuvati ako ću
se dobro vladati... Neka mi vladanje
bude znak tko je u meni, čije je ruho na
meni. Isus i njegova Majka neka me kiti
čisti i brani" 2
Tko na ovan način shvati i štuje
Gospu od Karmela, taj sigurno putuje
prema nebeskoj domovini: "Svi smo
putnici, ističe o. Gerard, ali ne putujemo
svi jednako. Sigurni su oni koji putuju
u krilu BD Marije. To su oni koji je štuju
po sv. škapularu. Stoga oni koji nose
škapular neka paze da im škapular čist
bude. Dokle je dijete lijepo i čisto, majka
ga drage volje drži u krilu, još i putuje
s njim kako bi i drugi vidjeli kako je
ona sretna, kakvo lijepo dijete ima. Ako
se dogodi da ukalja škapular, neka ga
odmah opere, sa suzama pokajanja i po
sv. ispovijedi. Na žrtvu sv. Ilije sišla je
vatra a na našu žrtvu neka siđe pobožnost,
neka siđe vatra ljubavi"3. Karmelski
škapular je dakle "znak spasenja",
kako tradicija tvrdi da je Gospa rekla sv.
Šimunu Stokcku, samo onda kada nositelji
škapulara nastoje živjeti u milosti
Božjoj!
Sluga Božji također sa zanosom
slavi blagdan Marijina Uznesenja na
nebo. U svojim zapisima i propovijedima
on poziva da se u otajstvu Marijina
Uznesenja na nebo posebno divimo Marijinoj
veličini jer se Marijino Uznesenje
na nebo temelji na privilegiji njezinog
Bezgrešnog Začeća. Grijeh, pa ni onaj
što nazivamo istočnim, nije mogao okužiti
njezinu dušu jer je predodređena da
rodi Bogo-Čovjeka Isusa Krista, "Velika
je bila draga Gospa još po Bezgrešnom
začeću a tko može sada shvatiti njezinu
veličinu po Uznesenju na nebo? Ona nije
kao drugi sveci samo dušom u nebu,
nego je u nebu i svojim tijelom. Stoga
moramo reći: tko hoće nešto lijepoga
gledati, neka gleda na Božje najljepše
stvorenje. Kad bi Bog čudo učinio kako
bi u jednom jedincatom pogledu sve ljepote
svijeta vidjeli, bila bi to noć u odnosu
na ljepotu Gospe na nebo uznesene.
Uskliknimo stoga i recimo: Ti si
najljepše cvijeće svega svijeta, dragocjenija
od dragog kamenja, ljepša od
zvijezda i sunca. Stoga sluga Božji opetovano
poziva vjernike da se dive ljepoti
na nebo Uznesene i da kliču: 'Ti si najljepša
od sveg cvijeća cijeloga svijeta.' 4
____________
1. Biser mišljenja, 004532.
2. Ondje, 004361-62.
3. Th. Past., 002695
4. Blago duše, 008595.
Vjerske web stranice
Hrvatske katoličke
internetske stranice (85.)
Međubiskupijski
crkveni sudovi
Kanonsko pravo je do suvremenoga
doba imalo značajno mjesto u pravnom
sustavu kršćanskih država, jer je
nekada reguliralo nasljedno, obiteljsko i
bračno pravo, vođenje matičnih knjiga
itd. S laiciziranjem suvremenih društava,
državne vlasti su postupno preuzimale
ove grane prava, tako da je danas
crkveno pravo u većini kršćanskih zemalja
ograničeno na odnose u samoj
Crkvi, uz izvjesne izuzetke, koji se uglavnom
odnose na mogućnost sklapanja, za
civilno društvo, punovažnoga braka,
prema crkvenim propisima te vođenje
vjenčanih matica. No, i u okviru same
Crkve, za vjernike je ostalo najznačajnije
pitanje bračnoga prava, te su radi toga
Međubiskupijski sudovi u Zagrebu pokrenuli
vlastitu internetsku stranicu,
koja se nalazi na adresi:
http://www.medjubiskupijski-sud-zagreb.net
Osnovni je cilj stranice pomoći vjernicima,
pastoralnim djelatnicima i djelatnicima
crkvenih sudova u svezi danas
najčešćih predmeta crkvenih sudova -
proglašenja ništavosti crkvene ženidbe,
no nesumnjivo je korisna i studentima
teoloških fakulteta i crkvenih instituta,
te svim ostalim vjernicima u snalaženju
u katkada konfuznim situacijama koje
znaju stvoriti sredstva društvenoga
priopćavanja. Na stranici zainteresirani
mogu saznati podatke o crkvenim sudovima
uopće, ustroju Međubiskupijskih
sudova u Zagrebu kao i u cijeloj Hrvatskoj
i BiH, te podatke o samome postupku,
koji se nalaze nekoliko desetaka
odgovora pod linkom Najčešća pitanja
(FAQ), kao i pod linkom Korisni članci.
Tu je i osvrt na jedno pisanje Večernjega
lista, podaci u svezi sudske godine
2009., fotogalerija, priopćenja za javnost
i sl. Postoji i mogućnost pretraživanja
stranice, anketa o samoj stranici te priopćenja
za javnost.
Bez svake je sumnje da je otvorenje
ovakve stranice veoma korisno za
vjernike koji žele naći najvažnije obavijesti
glede osnovnoga cilja ove stranice -
proglašenje ništavosti crkvene ženidbe,
i taj je cilj nesumnjivo veoma dobro ispunjen.
No, stranicu treba gledati i kao uspjeli
prinos Crkve da svoje poslanje, pa
čak i u tako delikatnim situacijama kada
je u pitanju nevaljanost sakramenta ženidbe,
na otvoreni način predstavi vjer-
|
|
|
