Dužijanca 2009. - Piše: Željka Zelić
Dužijanca stvara kulturu zahvaljivanja
* Ispraćaj bandašice Marijane Kujundžić i bandaša Nebojše Stipića iz župe Sv. Roka *
* Zahvalnu euharistiju predslavio pomoćni vrhbosanski biskup mons. Petar Sudar *
* Svečana povorka do središnjeg gradskoga trga *
* Predaja kruha od novoga brašna gradonačelniku Saši Vučiniću *
* Posjet grobu utemeljitelja Dužijance, mons. Blaška Rajića *
* "Bandašicino kolo" obilježio prepun glavni gradski trg *
Svečana Večernja
Lijepo je biti kršćanin i vjerovati u Isusa Krista i biti ondje
gdje čovjek nađe isto raspelo, nađe isto Svetohranište i nađe
ista srca koja se Bogu mole i koja Bogu zahvaljuju. Zato sam
radostan da mogu sudjelovati u ovom svojevrsnom i specifičnom slavlju u kojem dvoje mladih sjede u prvim redovima kao
bandaš i bandašica, i znam da ste vi dio jedne duge i bogate tradicije duše ovoga čovjeka, duše koja je osjećala da je Bog voli,
i zato je voljela i voli sve svoje, sve što joj pripada. Najprije čovjeka, a onda sve ono što je Bog dao čovjeku kao dokaz svoje ljubavi. Neka ovom svečanom Večernjom doista bude dana hvala
Bogu za sve ono što jesmo, a napose za ono na što nas poziva,
rekao je zahvaljujući na dobrodošlici gost ovogodišnje Dužijance, vrhbosanski pomoćni biskup mons. Petar Sudar, na
svečanoj Večernjoj u subotu 8. kolovoza održanoj u katedrali-bazilici Sv. Terezije Avilske. Pjevanu Večernju molitvu predvodio je katedralni župnik mons. Stjepan Beretić u nazočnosti domaćega biskupa mons. dr. Ivana Pénzesa te desetak svećenika. Na početku ovog molitvenog susreta sve nazočne pozdravio je biskup Pénzes, izrazivši posebno dobrodošlicu gostu iz Sarajeva, mons. Sudaru, kojemu je ovo bio
prvi posjet Subotici. Nama je Sarajevo blisko, ne samo radi
svoga mučeničkog puta u novijoj povijesti, nego jer je i moj
predšasnik, časne uspomene, biskup Matiša Zvekanović, studirao u Sarajevu i do konca života je u srcu i često na usnama
nosio taj voljeni grad, rekao je biskup Pénzes. Mons. Beretić
je također uputio riječi dobrodošlice biskupu Sudaru te se
obratio i svima koji su sudjelovali u Večernjoj molitvi.
Bandaš Nebojša Stipić i bandašica Marijana Kujundžić
prinijeli su pred oltar ovogodišnju krunu Dužijance, rad Jozefine Skenderović, koja simbolizira Svećeničku godinu
koju je papa Benedikt XVI. svečano otvorio 19. lipnja ove godine. Pjevanje je predvodio katedralni zbor "Albe Vidaković"
pod ravnanjem s. Mirjam Pandžić.
Poslije Večernje, na putu prema glavnom gradskom trgu
gdje je održana Risarska večer, risari i risaruše su se zaustavili kod biste Blaška Rajića, koja se nalazi u parku kod Gradske kuće. Ondje ih je dočekao katedralni župnik mons.
Beretić. Pri tom je rastumačio što zapravo znači vijenac od
žita. To je kruna završetka jednoga risa, ali ista ta zrna pšenice
iz krune, ratari najesen opet polažu u zemlju. Risari toliko vole
zemlju da svoju krunu stavljaju u zemlju, rekao je Beretić.
Najstariji risarski par stavio je vijenac žita na bistu Blaška Rajića. Na taj način risari su izrazili svoju zahvalnost utemeljitelju Dužijance.
Do katedrale uz blagoslov iz župe Sv. Roka
Unatoč poteškoćama s kojima se ove godine susreću poljodjelci, ponajprije zbog leda koji je u lipnju uništio mnoge
usjeve, zatim zbog suše u srpnju koja je prijetila ništa manjom
štetom od prethodne, pa sve do preniske cijene otkupa pšenice, i ove je godine proslavljena Dužijanca, zahvala Bogu za
plodove zemlje i rad ruku čovječjih, jer samo oni koji sa zemljom rade i od nje žive znaju koliko je znoja i rada utkano u
komad kruha i koliko je truda potrebno da bismo svakodnevno mogli blagovati isti. Priznali su to tijekom jednog od razgovora za Zvonik i ovogodišnji bandaš Nebojša Stipić i
bandašica Marijana Kujundžić koji su zajedno s malom ban-
dašicom Mirjanom Gabrić i malim bandašom Markom Vojnićem Purčarom, prigradskim bandašima i bandašicama i
najljepšim parovima, potaknuti riječima župnika župe Sv.
Roka mr. Andrije Anišića i pjesmom "kerskih kraljica"
predvođenih s. Jasnom Crnković, ispraćeni iz "kolijevke
Dužijance". Kolona s karucama na čijem je čelu bila okićena
kruna od žita, krenula je put katedrale Sv. Terezije Avilske
gdje je potom uslijedilo svečano euharistijsko slavlje. Srdačnu dobrodošlicu ispred katedrale, osim špalira mladih iz
HKC "Bunjevačko kolo" odjevenih u bunjevačku narodnu nošnju, uputio im je i katedralni župnik mons. Stjepan Beretić
zajedno sa starateljima ovogodišnje Dužijance, prim. dr.
Markom Senteom i Gabrijelom Kujundžićem.
Zahvalno euharistijsko slavlje
Svečanu misu zahvalnicu na
platou pokraj katedrale predslavio
je pomoćni vrhbosanski biskup
Pero Sudar u koncelebraciji s domaćim biskupom Ivanom Pénzesom, katedralnim župnikom Stjepanom Beretićem te desetak svećenika Subotičke biskupije. Biskup Pénzes posebno je pozdravio
ovogodišnjega gosta, bandaše i
bandašice kao i predstavnike mjesne, republičke i pokrajinske vlasti, predsjednike nacionalnih vijeća, kulturnih i političkih
institucija i organizacija te okupljene vjernike.
* Zrno pšenice vrjednije od zlata
Ovo je slavlje zahvale, što su ga u krilu svojih obitelji i u
njedrima svog načina života kroz stoljeća njegovali i nosili Hrvati Bunjevci, a onda ga prije skoro jedno stoljeće iznijeli na
ovu zajedničku gozbu, da svi oni koji znaju i vjeruju da sve što
je dobro povezuje ljude, oplemenjuje ih i otvara im oči i srca za
ono što je za njihovo zajedničko dobro. O ovom vašem slavlju
nisu samo govorila zvona s vaših crkava, niti samo ona zvona
od papira što svake godine prate svojim tekstovima ovo velebno
slavlje, i cijeli tijek Dužijance, nego i oni koje ste vi ovdje pozivali da bi s vama zajedno osjetili to tako ljudsko svojstvo zahvalnosti, rekao je na početku svoje propovijedi biskup Sudar,
zahvaljujući na pozivu što je mogao biti dionikom tako velikga
slavlja. Pri tom je istaknuo kako je čovjek u dubini svoje duše
odvajkada znao da je čudo to što se oko njega i s njim događa,
da je čudo njegov život, da je znak nečije ljubavi sve ono što
taj život prati. I zato je nakon vremena u kojem je osjećao tegobu i dužinu brazde, bremenitost snopa, osjetio potrebu da
s onima koji su s njim te tegobe dijelili, očituje svoju radost,
podijeli svoje divljenje nad čudom i ljepotom zlatnih polja što
svake godine rađaju zrnjem što je vrjednije od zlata. Iako mi
toga možda nismo svjesni, kad bi samo jedne godine umjesto
zrnjem rodilo zlatom, čovječanstvo bi izumrlo od gladi, jer nitko
ne može od zlata napraviti kruha, a bez kruha nema života,
posvjedočio je propovjednik, dodavši kako radost treba podijeliti jer žetva je uvijek bila zalog da ćemo preživjeti zimu i
dočekati proljeće.
* Ako nebo ne zalije, ako sunce ne ugrije, neće
zrnje poniknuti, neće klasje dozreti
Čovjek je svoju zahvalu i nesvjesno pretvorio u traženje i
pitanje o onome tko stoji iza svega kao gospodar. I padao je na
koljena i ispovijedao svoju vjeru da ima samo jedan koji ima i
hoće dati život i da samo s njim, po njemu i s njim može postići,
uočiti i ostvariti svoj život i svoj zadnji cilj. Zato Dužijanca poručuje svima nama: Čovječe ti nisi gospodar, ti ne daješ život,
koliko god se trudio neće ti uroditi samo tvojim zaslugama,
rekao je biskup Sudar, upozoravajući da smo upravo mi danas
u toj opasnosti, budući da se tehnika do te mjere razvila da
nam bez puno truda daje puno uroda. Možemo sve, ali život
može dati samo jedan. Čovjek može životu uzeti smisao, i
toga smo kroz povijest, ali i u sadašnjosti, bolni svjedoci, kako
je čovjek u opasnosti poigrati se s najsvetijim. Zato Dužijanca
nije samo sjećanje na neke lijepe, prošle običaje. Ona danas
ima svoju bitnu duboku pouku: Nisi gospodar svojega života,
to ti je znak povjerenja ali i znak nečije neograničene ljubavi.
* Biti zahvalan znači priznati svoju ograničenu moć
i Božju neograničenu svemoć
Biskup Sudar u propovijedi je također naglasio kako
ljudska povijest može postati kulturom života i civilizacijom
ljubavi. No, koliko god nam bogatstva davala, zemlja i njezini
plodovi ne mogu ispuniti zadnje težnje i čežnje njegova srca.
Koliko god jede, ostaje egzistencijalno gladan. I dolazi trenutak kada kruha više ne
može jesti. I zato je oduvijek čeznuo za kruhom
koji će nahraniti tu njegovu egzistencijalnu duboku glad za životom. Bog
nam po primjeru proroka
Ilije poručuje: Samo te
Bog može nahraniti kruhom koji će ti dati snagu
da dođeš do susreta s
Bogom, da okusiš vječnost.
I tu se događa i današnja
euharistija zahvale, vrhunca ove kulture zahvalnosti Dužijance koja se
zapravo pretvara u božansku kategoriju. Bog od kruha za život stvara kruh života, uzima plod naših ruku, plod
našega znoja, plod ove zemlje i zaodijeva se u njega da bi nam
dao taj lijek besmrtnosti, da bi nam ispunio nutarnju čežnju:
ne umrijeti nego trajno vječno živjeti, rekao je biskup Sudar,
zaključujući kako je Dužijanca i zahvala za dar vjere i zahvala
Bogu za sve darove.
U prinosu darova, osim vina, vode i kruha od ovogodišnjega roda pšenice kojega su prinijeli mladi u narodnim nošnjama, svi prigradski bandaši i bandašice prikazali su
biskupu Sudaru simbole svojih dužijanci. Bandašica Marijana
i bandaš Nebojša na oltar su prinijeli hostije za misu zahvalnicu odnosno krunu ovogodišnje Dužijance. Misa zahvalnica
završena je svečanom pohvalnicom "Tebe Boga hvalimo" te
euharistijskim blagoslovom. Pjevanje je i ove godine predvodio katedralni zbor "Albe Vidaković" pod ravnanjem s. Mirjam Pandžić.
Povorka kroz grad
i predaja kruha gradonačelniku
Nakon euharistijskoga slavlja, u povorci su najprije ulicama grada od katedrale do središnjeg gradskog krenuli
ugledni gosti na čelu s biskupom Sudarom. Na trg su najprije
pristignuli konjanik s barjakom Dužijance i ostali konjanici
na paradnim konjima, a zatim i risari, te brojna kulturno-umjetnička društva iz zemlje ali i izozemstva. U povorci je bio
i velik broj mladih i djece odjevenih u unikatne bunjevačke i
druge narodne nošnje. Nakon što su na trg i pozornicu čiji
su domaćini bili Dajana i Davor Šimić, pristignuli bandaši i
bandašice iz Bajmoka, Tavankuta, Male Bosne, Žednika, Đurđina, Ljutova, Svetozara Miletića te Sombora, kao i pratilje
bandaša i bandašice, bandašicu Marijanu i bandaša Nebojšu
te malu bandašicu Mirjanu i maloga bandaša Marka dočekali
su subotički gradonačelnik Saša Vučinić i predsjednik Organizacijskoga odbora "Dužijance 2009." Davor Dulić. Primajući iz ruku bandašice Marijane kruh od novoga brašna i
pokazujući ga na četiri strane grada, gradonačelnik Saša Vučinić, rekao je kako su vrline koje Dužijanca njeguje duboko
utkane u temelje ovoga grada. Temelji ovoga grada nisu pod
našim nogama nego u vrijednim rukama i dobrim srcima koja
su spremna voljeti druge ljude i koja znaju iskreno zahvaliti za
plodove njihova rada. Dužijanca traje kroz vrijeme i živi s vremenom, ali ne da bi poprimila običaje vremena u kojem živi,
već da bi to vrijeme obogatila onim što u sebi nosi, zaključio je
gradonačelnik Vučinić.
Za uzvanike je nakon predaje kruha priređen ručak u
HKC-u "Bunjevačko kolo", odnosno prigodni koktel u subotičkoj Gradskoj kući.
Gosti "Dužijance 2009."
Pozivu organizatora da budu gosti Dužijance odazvali su
se među ostalim: Saša Vučinić, gradonačelnik Subotice, Pero
Horvacki, dogradonačelnik te predstavnici Gradske uprave,
Skupštine grada i Gradskoga vijeća; predstavnici diplomat-
skoga kora: iz konzulata Republike Hrvatske: Ljerka Alajbeg,
konzulica Generalnoga konzulata RH u Subotici, Filip Damja-
nović, ministar savjetnik u Veleposlanstvu RH u Beogradu;
Klára Szentgyörgyi, ataše za kulturu Ambasade Republike
Mađarske u Beogradu i predstavnici Generalnog konzulata
Republike Mađarske u Subotici, Gavrilo Grban, suradnik
Ministarstva vjera Republike Srbije; Petar Kuntić, zastupnik u
Skupštini Republike Srbije te drugi predstavnici državnih tijela,
državnih i pokrajinskih tajništava; Branko Horvat, predsjednik
Hrvatskog nacionalnog vijeća; kao i predstavnici iz Vukovar-
sko-srijemske županije i Grada Županje iz Republike Hrvatske
te vojvođanskih općina i brojni drugi gosti.
Kulturno-umjetnička društva na Dužijanci
Na Dužijanci 2009. godine sudjelovalo je dvadeset jedno
društvo iz naše zemlje kao i iz inozemstva: FA "Bitola" iz Bitole
u Makedoniji; FA "Alenche" iz Bugarske; FG "Hajdenjaki" iz
Austrije; KUD "Volođa" iz Pljevlje u Crnoj Gori; iz Republike
Hrvatske: FA "Mladost" iz Samobora, KUD "Moba" iz Županje;
GKUD "Kosta Abrašević" - Bačka Palanka; HKUD "Vladimir
nazor" - Sombor; HBKUD "Lemeš" - Svetozar Miletić HKPD
"Silvije Strahimir Kranjčević" - Bački Breg; HUK "Lajčo Buda-
nović" - Mala Bosna; HKC "Bunjevačko kolo" - Stari Žednik;
HKPD "Matija Gubec" - Tavankut; HKPD "Đurđin" - Đurđin;
HKUD "Ljutovo" - Ljutovo; HKUD "Bodrog" - Bački Mono-
štor; KUD "Ravnica" - Mala Bosna; i iz Subotice: OKUD "Mla-
dost", KUD "Aleksandrovo", HKC "Bunjevačko kolo", KUD
"Bosa Miličević" i MKC "Nepkör".
U "Bandašicinom kolu"
plesalo se do kasno u noć
Predvečer istoga dana, bandašica Marijana i bandaš Ne-
bojša zajedno sa župnikom župe Sv. Roka, mr. Andrijom Ani-
šićem i predsjednikom Organizacijskoga odbora Dužijance
Davorom Dulićem, položili su cvijeće i vijenac od žita na grob
mons. Blaška Rajića. Nakon toga, uputili su se na glavni grad-
ski trg na kojemu je nakon prošle godine, po drugi puta odr-
žano "Badanšicino kolo" koje se tradicionalno održavalo u
dvorištvu župe Sv. Roka i čiji su domaćini bandašica i bandaš.
Biskup Sudar je opraštajući se od njih, Subotičanima oku-
pljenim u "Badanšicinom kolu" iznoseći osobne dojmove koje
nosi s Dužijance, poručio da oni koji vole Dužijancu trebaju ci-
jeniti brak i obitelj kao temeljne vrednote naroda i Crkve, jer se
bez ispravnog vrednovanja tih temeljnih institucija, Dužijanca
neće moći održati.
Dužijance su i ove godine proslavljene u...
... Žedniku
Dužijanca u Žedniku održana je 12. srpnja u crkvi
Sv. Marka, a nositelji ovogodišnje Dužijance bili su
bandaš Igor Dulić i bandašica Jelica Čipak te mali bandaš
Davor Pandžić i mala bandašica Magdalena Dulić.
Misno slavlje predslavio je župnik iz Brodske Varoši
vlč. Ivan Ćurić, zajedno s biskupijskim knjižničarom
vlč. Miroslavom Orčićem te domaćim župnikom vlč.
Željkom Šipekom.
Mnoštvo djece i mladih odjevenih u bunjevačke i šokačke
narodne nošnje krenulo je u procesiji od župnog stana
kako bi ispred crkve dočekali svečanu povorku karuca risara
i risaruša predvođenih ovogodišnjim bandašom Igorom i bandašicom
Jelicom, te malim bandašom Davorom i bandašicom
Magdalenom. Nakon pozdravne recitacije i kraljičke pisme,
uslijedila je svečana euharistijska gozba. Nakon propovijedi
vlč. Ćurića, molitve vjernika, uz prigodnu melodiju i propratnu
meditaciju, u prikaznoj procesiji na oltar su prineseni darovi:
vino, voda, hostija, novi kruh i kruna ovogodišnje
Dužijance. Misno slavlje, svojim pjevanjem uzveličao je župni
zbor, kao i VIS "Markovi Lavovi". Po završetku svete mise
uslijedila je procesija oko crkve s Presvetim Oltarskim Sakramentom
uz mnoštvo okupljenog puka koji je kroz pjesmu
i molitvu zahvaljivao Bogu za dar kruha. Nakon svete mise
uslijedio je zajednički objed i druženje s gostima iz Brodske
Varoši. Istoga dana, u Domu kulture priređen je doček za sudionike
Dječje Dužijance, djecu iz Makedonije, Mađarske,
Bosne i Hercegovine, Hrvatske te iz Kragujevca i Subotice.
Poslije toga održano je i tradicionalno Bandašicino kolo.
Proslava Dužijance u Starom Žedniku, započela je trodnevnom
duhovnom pripravom koju je predvodio domaći
župnik, preč. Željko Šipek. Prvog dana trodnevnice, nazočni
su imali priliku vidjeti orgulje u novom svjetlu. Naime, iako
već dugi niz godina nisu u funkciji, zahvaljujući darežljivosti
mons. dr. Andrije Kopilovića, iste su dobile osvjetljenje, a
možda je to prvi korak ka njihovoj restauraciji. Nakon svete
mise i prigodne propovijedi, nazočni su prešli u Dom kulture
gdje je, u organizaciji Odjela za kulturu pri MZ, otvorena izložba
starih alata i predmeta koje su koristili naši stari. Kolekcija
je u vlasništvu obitelji Stanka Ivankovića, a Alojzije
Stantić je okupljenima govorio o tome kako su se i zašto neki
alati i predmeti koristili. Nakon sv. mise u subotu, prisutni su
imali priliku bolje upoznati ovogodišnjeg bandaša Igora, bandašicu
Jelicu, malu bandašicu Magdalenu i malog bandaša
Davora. /Ljubica Vukov/
... Bajmoku
Misa zahvalnica za ovogodišnju žetvu u bajmočkoj
crkvi Sv. Petra i Pavla održana je 12. srpnja. Misu zahvalnicu
predslavio je mons. dr. Andrija Kopilović zajedno
s domaćim župnikom Zsoltom Bendeom.
Nositelji ovogodišnje Dužijance bili su bandaš Andrej
Kopilović i bandašica Danijela Vidaković.
Dužijanca je započela svečanom povorkom s djecom i
mladima u narodnim nošnjama od kojih su se neki pješice a
neki na karucama, predvođeni ovogodišnjim bandašom i bandašicom,
dovezli ispred glavnog ulaza u crkvu. Svečanom
ulaznom procesijom započelo je misno slavlje. Na samom početku
blagoslovljeno je mlado žito koje su djeca podijelila
vjernicima nazočnim na ovom euharistijskom slavlju. U svojoj
propovijedi dr. Andrija Kopilović istaknuo je dvije glavne
misli: vrijednost rada te zahvalu Bogu za rad. Župljane se
veoma dojmila propovjednikova misao, kako je seljak ne
samo čovjek koji se krvavo znoji da bi imao plodove svog
rada nego je Božji suradnik u stvaranju i time jedino sebe
može ostvariti, te je i mladi naraštaj itekako potrebito odgojiti
za rad i zahvalnost. Misno slavlje nastavljeno je prikaznom
procesijom koja je praćena prigodnom meditacijom. Misa
zahvalnica završena je svečanom pohvalnicom "Tebe Boga
hvalimo" te euharistijskim blagoslovom. Slavlje je pjesmom
uzveličao župni zbor pod ravnanjem kantora Attile Garajskog,
uz orguljsku pratnju Csabe Bartosa i pratnju na gitari
Vladimira Gunića. Krunu za ovogodišnju Dužijancu izradila
je Marija Petreš, a sliku od slame sa simbolima za Godinu
duhovnih zvanja izradila je slamarka Marija Dulić. I ove godine
je crkvu okitio Ivan Stipić-Braco. U večernjim satima
u župnom dvorištu održano je tradicionalno Bandašicino kolo
koje je uveseljavao tamburaški orkestar Subotički boemi.
/Mirela Varga/
... Tavankutu
Misnim slavljem koje je u crkvi Srca Isusova predslavio
preč. Josip Koprek iz Varaždina, uz koncelebraciju
tavankutskog župnika Franje Ivankovića te župnika
iz Male Bosne, Željka Augustinova, proslavljena je 19.
srpnja Dužijanca u Tavankutu. Nositelji ovogodišnje
Dužijance u Tavankutu bili su bandašica Lidija Sarić i
bandaš Mladen Petreš. Krunu od slame i ove godine izradila
je Jozefina Skenderović.
Slavlje je započelo procesijom do župne crkve u kojoj su
bili članovi HKPD "Matija Gubec" i njihovi gosti iz Velike,
odjeveni u narodne nošnje, a koji su došli zahvaliti Bogu za
darovani kruh. Očuvanje žetvenih običaja i tradicije na ovaj
način uvijek nedvojbeno izaziva velike emocije, ne samo mještana
koji su uz njih odrasli, već i gostiju, poput voditelja
KUD-a "Ivan Goran Kovačić" iz Republike Hrvatske, Stanka
Raguža, koji sa svojim članovima već sedmu godinu rado dolazi
biti sudionikom tavankutske Dužijance. Mi smo prvi puta
2002. godine bili na Dužijanci u Subotici, međutim, kada smo
došli na tavankutsku Dužijancu, vjerujte, zaplakao sam, koliko
me je sve ovo 'dirnulo'. Inače sam ljubitelj etno baštine i
volim sve običaje našeg naroda. Osobito mi je lijep doživljaj
središnja svečanost Dužijance i dolazak bandaša i bandašice
na nedjeljnu svetu misu. Recimo, kod nas u 'požeštini', u selu
Grabar, svake se godine organizira prikaz kako su se nekada
obavljali žetelački poslovi, ali ovakav način zahvale Bogu za
žetvu, to nisam vidio, jer toga kod nas u Hrvatskoj nema, rekao
je Stanko Raguž.
Proslava Dužijance nastavljena je navečer u dvorištu
župe, gdje je priređeno "Bandašicino kolo", koje je, kao i
svake godine, okupilo brojne ljubitelje ove žetvene tradicije.
/Marija Matković/HR/
... Svetozaru Miletiću
HBKUD "Lemeš" iz Svetozar Miletića organiziralo
je desetu tradicionalnu Dužijancu. Centralna proslava
Dužijance je bila u nedjelju 19. srpnja.
U ranim popodnevnim satima, mladi u narodnim nošnjama
su fijakerima pošli do bandašice Eve Tošaki i bandaša
Danijela Kanjoa, kao i do malih bandašice i bandaša
Marije Kovač i Stefana Gnjidića. Mještani su izišli na ulice
Lemeša i pozdravljali sudionike koji su fijakerima prolazili
kroz ulice ovoga sela. Misno slavlje predvodio je vlč. Davor
Kovačevič, župnik iz Bačkog Brega, uz koncelebraciju velečasnog
Árpáda Pásztora iz Telečke i župnika domaćina Antala
Egedija. Misu je glazbeno uzveličao VIS "Proroci" iz
Subotice. Nakon svete mise, program je nastavljen u velikoj
dvorani Doma kulture. Svoje plesove i pjesme je predstavio
KUD "Čepinski Martinci" iz istoimenog mjesta, a posebnoj
atmosferi i pravom slavonskom štimungu je pridonijela malena
Ines Pavošević, koja je uz pratnju tamburaškog sastava
ovoga društva otpjevala nekoliko novijih slavonskih pjesama.
Cijelu večer na pozornici su se smjenjivali tamburaški sastav
iz Čepinskih Martinaca i Panonika. Osim predstavnika Društava,
centralnoj proslavi Dužijance su nazočili i predstavnici
hrvatskih institucija koje je pozdravila predsjednica društva
Marija Bagi.
Dva dana prije centralne proslave Dužijance, u petak 17.
srpnja, otvorena je izložba kruna i drugih radova u tehnici
slame, autora Stipana Budimčevića iz Svetozara Miletića. O
radovima ovog vrsnog umjetnika, vlasnika majstorske diplome
govorila je predsjednica HBKUD "Lemeš" Marija
Bagi. U okviru ove izložbe, priređena je i promocija posljednje
knjige "Lira Naiva 2009.", a svoje stihove su čitale Ivana
Petković i Lucija Knezi, dok je stihove Mariške Pravdić čitala
Marina Knezi. U subotu 18. srpnja je priređen cjelovečernji
program naziva "U avliji kod baće i nane", koji je
održan u Velikoj dvorani Doma kulture. U programu su sudjelovali
i djevojački zbor "Musica Viva", te mađarski KUD
"Német László" iz Svetozara Miletića. /Z. G./HR/
... Maloj Bosni
Dužijanca u Maloj Bosni proslavljena je 26. srpnja
u crkvi Presvetoga Trojstva, u nazočnosti mnoštva
djece i mladih odjevenih u bunjevačku narodnu nošnju.
Nositelji ovogodišnje Dužijance u Maloj Bosni bili su
bandaš Siniša Kopunović i bandašica Ana Ivković, a mali
bandaš Antun Vuković i mala bandašica Mila Francišković.
Misnom slavlju koje je predslavio mr. Mirko Štefković,
a suslavio domaći župnik Željko Augustinov, nazočilo je
mnoštvo vjernika. Dužijanci su nazočili i subtički dogradonačelnik
Pero Horvacki, predsjednik HKC "Bunjevačko
kolo" Ivan Stipić i predsjednik Organizacijskoga odbora Dužijance
Davor Dulić. Navečer je u župnom dvorištu održana
svečana Akademija, a poslije i Bandašicino kolo koje je kao i
svake godine okupilo puno svijeta iz okolnih sela i grada. /S.
Dulić/HR/
... Đurđinu
Dužijanca u .urđinu proslavljena je 2. kolovoza,
svetom misom koju je u đurđinskoj crkvi Sv. Josipa
Radnika predslavio vlč. Paviša Norac, rođeni Sinjanin
koji je već više godina na službi u Vancouveru (Canada),
zajedno sa žedničkim župnikom Željkom Šipekom,
biskupijskim knjižničarom vlč. Miroslavom
Orčićem i domaćim župnikom Lazarom Novakovićem.
Misnom slavlju prethodila je povorka od župnoga doma
do crkve, u kojoj su sudjelovala djeca i mladi u narodnim nošnjama
u pratnji ministranata i svećenika. Prije dolaska u
crkvu, prošlogodišnji bandaš i bandašica uručili su sliku od
slame novom bandašu Marku Vukovu i bandašici Maji
Kovač. Sliku ovogodišnje Dužijance, simbol sakramenta
Euharistije, izradila je umjetnica u tehnici slame Marica
Vidaković. Mali bandaš i bandašica, Marko Vojnić Purčar i Nevena Orčić, ponijeli su kruh od novoga
brašna, kao dar Gospodinu od kojega smo ga i primili. Navečer
istoga dana, prije Bandašicinog kola, priređena je kratka
Akademija, posvećena svećenicima pjesnicima naše biskupije.
Mladi su čitali pjesme Alekse Kokića, Ivana Kujundžića,
Marka Vukova i Josipa Temunovica. Mlade polaznice škole
tambure pod vodstvom prof. Voje Temunovića, izvele su lijepe
melodije i pokazale svoj marljivi rad. "Kolo igra, tamburica
svira", svi smo skupa zapjevali na kraju akademije, što je
ujedno bio i početak kola. Proslavi Dužijance prethodila je i
prigodna trodnevnica. /Verica Dulić/
... Ljutovu
Domaćini ovogodišnje Dužijance u Ljutovu, koja je
proslavljena 2. kolovoza, i ove godine su bili Antun i
Ruža Juhas. U njihovom dvorištu okupili su se sudionici
svečane procesije prije svete mise koju je predslavio
vlč. Željko Šipek, a suslavio tavankutski župnik vlč.
Franjo Ivanković.
Kruna Dužijance je najuzorniji, najvrjedniji par oličen u
liku bandaša i bandašice, a ta titula je ove godine pripala bandašu
Davoru Šimiću i bandašici Dijani Remaš, malom bandašu
Danijelu Sariću i maloj bandašici Mirjani Prćić.
Nakon misnoga slavlja uslijedio je program kojega su otvorili
risari i risaruše, a osim njih, svoje plesno umijeće pokazali
su i mladi Ljutovčani, članovi HKC "Bunjevačko kolo".
Dužijanca je završena najveselijim dijelom programa, a to je
Bandašicino kolo u kojem su svirali tamburaši iz Tavankuta
i Ljutova, članovi HKPD "Matija Gubec". Dužijanci su nazočili
dogradonačelnik Subotice Pero Horvacki, predsjednik
HKC "Bunjevačko kolo" Ivan Stipić i predsjednik Organizacijskoga
odbora Dužijance Davor Dulić. /Suzana Gagić/HR/
... Somboru
Sedamdeset i peta u nizu Dužionica, proslavljena
je 2. kolovoza u Somboru, misom zahvalnicom u crkvi
Presvetoga Trojstva. Misno slavlje predslavio je preč.
Josip Pekanović uz koncelebraciju župnika župe Sv.
Križa dr. Marinka Stantića, karmelićanina o. Zlatka
Pletikosića i novog kapelana crkve Presvetoga Trojstva,
vlč. Predraga Alilovića. Nositelji žetvenih svečanosti
u Somboru bili su bandašica Valentina Gromilović
i bandaš Josip Pekanović.
U prigodnoj propovijedi preč. Pekanović je ukazao na to
kako je da bi se živjelo kvalitetno, osmišljeno, sadržajno i da bi
život imao perspektivu, potrebno hraniti se plemenitim, za sve
ljude vrijednim pokretačkim idejama koje ne zastarijevaju već
vode prema ostvarenju cjelovitoga oslobođenja i očovječenja
svih ljudi, svakoga čovjeka, a to su svakako biblijske knjige, poglavito
novozavjetne, koje su nepresušni izvor ljudske i božanske
misli. Poslije misnoga slavlja, kruh od novoga brašna na
prijamu je somborskom gradonačelniku Dušanu Joviću predala
bandašica Valentina. Slavlje Dužionice potom je nastavljeno
sve do večeri. Ovogodišnjoj Dužionici u organizaciji
HKUD "Vladimir Nazor" među ostalim nazočili su: ministar
savjetnik Veleposlanstva RH u Beogradu Filip Damjanović,
konzulica Generalnog konzulata RH u Subotici Vesna Njikoš-
Pečkaj, predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini
Petar Kuntić, zamjenik pokrajinskoga tajnika za
upravu, propise i nacionalne manjine Mato Groznica, predsjednik
podružnice Demokratske zajednice Hrvata Sombor
Josip Zvonko Pekanović, prior karmelićanskoga samostana
o. Bernardin Vizmeg te predstavnici kulturno-umjetničkih
društava iz Viškovaca, Subotice, Tavankuta, Svetozara
Miletića, Bačkoga Brega, Bačkoga Monoštora, Stanišića,
Sonte, Vajske, Plavne i Sombora kao i predstavnici političkog,
društvenog i kulturnog života, među kojima su bili i oni iz
R. Hrvatske.
Proslava Dužionice u Somboru započela je već 1. kolovoza
u Hrvatskom domu, gdje je predsjednik HKUD "Vladimir
Nazor" Šima Raič pozdravio nazočne, među kojima i
predstavnicu Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Katarinu
Čeliković. Na programu su nastupili gosti iz Viškovaca
s folklornim i pjevačkim točkama, a od domaćina su se predstavili
veterani folklora te pjevačka skupina Društva, a izvedene
su i prigodne recitacije koje su govorile Emina i Aneta
Firanj, kao i pučki pjesnik Antun Kovač i Dejana Jakšić, a
novi broj lista "Miroljub" predstavio je urednik Matija
Đanić. /Prema: Hrvatska riječ/
Natjecanje risara
Tradicionalna manifestacija Dužijance -
Natjecanje risarskih parova, održano je u
subotu, 11. srpnja, na njivi Josipa Mačkovića
u Ljutovu. Pobjedničkim risarskim
parom koji se na ovogodišnjem natjecanju
pokazao najboljim u ručnom košenju žita
proglašeni su Marinko Kujundžić i Ruža
Juhas iz Ljutova. Druga nagrada dodijeljena
je Perici Tikvickom i Emeri Poljaković iz
Žednika, dok su treći bili Saša Savić i Goran
Slavković iz Kragujevca. U kategoriji mladih
risara natjecalo se 15 parova, a prvo mjesto
pripalo je Željku Ivkoviću i Snežani Orčić. Drugo mjesto
odnijeli su Perica Moravčić i Ivana Stantić, a treće
Branislav Kujundžić i Sandra Dulić.
"Natjecanju risara" nazočio je i ministar poljoprivrede
Saša Dragin. On je tom prigodom istaknuo važnost održavanja
Dužijance kao tradicionalne manifestacije multietničke
Vojvodine. Dužijanca je slava nove žetve, slavlje što nam je podaren
ovogodišnji rod, koji je, unatoč lošim vremenskim uvjetima,
skupljen zahvaljujući vrijednim rukama ratara. Važno
je da se ovakve svečanosti održavaju, jer je ovo tradicija Vojvodine,
simbol multikulturnosti mirne Vojvodine, u kojoj toliko
različitih nacionalnih zajednica žive zajedno. Svatko tko želi
vidjeti uzoran zajednički život više nacija, treba doći u Vojvodinu,
rekao je ministar poljoprivrede Saša Dragin.
Dragin se, zajedno s gradonačelnikom Sašom Vučinićem
i predsjednikom Organizacijskog odbora Dužijance Davorom
Dulićem, i sam okušao u košenju žita. Njihovo
kosačko umijeće ocijenio je nekadašnji višegodišnji pobjednik
"Natjecanja risara" Stipan Kujundžić: Što se tiče ministrove
kosidbe, moram reći da ako mu i politika ide kao kosidba, onda
je to nula. Za gradonačelnika smatram da je vrlo dobar u košenju
žita, dok se Davor Dulić pokazao najbolji, ocijenio je Kujundžić.
Natjecanju risara nazočio je i dogradonačelnik Pero
Horvacki, zamjenik predsjednika Skupštine grada Slavko
Parać, načelnik Sjevernobačkoga okruga Zoran Prćić, konzul
Generalnog konzulata RH u Subotici Anto Franjić, predsjednik
HNV-a Branko Horvat, i brojni drugi gosti koji su se
okupili i na zajedničkom risarskom ručku. Natjecatelji su ove
godine bili s raznih strana, iz Hrvatske, Mađarske i Makedonije,
a od domaćih iz Bačke, Banata i Šumadije.
Organizatori su se pobrinuli da i ove godine pred nekoliko
stotina posjetitelja prikažu žetvu pšenice na starim strojevima,
a za glazbeni dio programa pobrinule su se dječje
folklorne skupine iz zemlje i inozemstva.
/www.suboticadanas.info, HR/
100 Bandaša i bandašica
U povodu proslave stote obljetnice održavanja dužijance
u Subotici, Katolički institut za kulturu, povijest
i duhovost "Ivan Antunović" planira izdati fotomonografiju
pod radnim nazivom "Sto bandaša i bandašica",
koja bi u svom sadržaju prikazala sve do sada skupljene
fotografije bandaša i bandašica.
Knjigu priprema Grgo Piuković
koji dugi niz godina brižno sakuplja i
arhivira sve fotografije vezane za
Dužijancu od onih najstarijih do
danas.
Iako je prikupljen veliki broj fotogafija,
nedostaju neke iz vremena
prije i nakon I. svjetskog rata, te one
iz perioda II. svjetskog rata i nakon
rata kada su ulogu bandaša i bandašice
vršila djeca.
Molimo sve dobronamjernike
koji imaju fotografije dužijance ili informacije
o njima iz bilo koje godine,
da pomognu i posude fotografije
kako bimo ih mogli uvrstiti u monografiju.
Naravno, fotografije ćemo
nakon skeniranja odmah vratili vlasnicima a rado ćemo primiti
skenirane fotografije na USB memoriji ili na CD-u u "jpg"
ili "tif" formatu.
Unaprijed Vam zahvaljujemo u nadi da ćete prepoznati
vrijednost ovoga izdanja te svojim informacijama i angažiranjem
u potrazi dati i svoj doprinos stotoj obljetnici Dužijance.
Možete se javiti Grgi Piukoviću 024/534-589 ili
Marinku Piukoviću 063/8087835.
mr. Andrija Anišić,
pročelnik Izdavačkog odjela Instituta "Ivan Antunović"
Predstavljena knjiga "Dužijanca u srcu"
Književna večer koju tradicionalno u okviru
Dužijance priređuje Katolički institut za kulturu, povijest
i duhovnost "Ivan Antunović" održana je 5. kolovoza
u Hrvatskom kulturnom centru "Bunjevačko kolo"
u Subotici, u okviru koje je predstavljena knjiga mons.
Stjepana Beretića, katedralnog župnika "Dužijanca u
srcu".
Na početku večeri
brojnu publiku pozdravio
je dr. Andrija Kopilović,
predsjedavajući
Instituta ističući kako ta
književna večer, zajedno
s Večernjom u katedrali i
svečanom misom zahvalnicom
sačinjava "duhovni
trolist" koji je duša
Dužijance. U nastavku
svog pozdrava istaknuo
je: Bački Hrvati ovoga
kraja u Dužijanci prepoznaju
jedan od elemenata
svojeg identiteta. Stoga
Dužijanca jest i zadržat
će svoju duhovnu nit i zadatak prenošenja temeljnih vrednota
kršćanske etike i bogoštovlja. Kada bi iz sadržaja događanja
oko Dužijance izostao ovaj "Sveti trolist", Dužijanca bi postala
događaj bez duše, a onda i bez mogućnosti da prenosi
temeljne vrednote unatoč društvenim okolnostima u kojima se
te vrednote ne vide.
O knjizi Stjepana Beretića govorio je recenzent mr. Andrija
Anišić te istaknuo: Hvalospjevi Dužijanci - to je kratki
sadržaj ove knjige. Hrvat Bunjevac koji ne slavi Dužijancu
zanijekao je svoje narodno biće. Hrvat Bunjevac koji zanosno
ne zahvaljuje Bogu na kruhu svagdašnjem nije pravi kršćanin.
Ne može naš narod živjeti bez Dužijance. Ona mu je u
srcu. Ona prožima cijelo njegovo biće. /.../ Stipini hvalospjevi
Dužijanci polaze iz srca. On je radio ris. Gledao je i slušao
kako njegov otac pravi Dužijancu, kako Bogu zahvaljuje s
monoštorskim risarima u avliji svog salaša. Zato mu svaka
Dužijanca budi drage uspomene. Recenzent je zaključio: Ova
knjiga označava vrlo dobar uvod u proslavu 100. obljetnice
Dužijance koju ćemo slaviti za dvije godine. Uvjeren sam da
će ova knjiga u svima koji je budu čitali podgrijati želju da
daju svoj doprinos Dužijanci te svojom molitvom, življenjem
vjere, poštivanjem bogate baštine svoga naroda i čuvanjem
svojih narodnih običaja ispjevati svoj hvalospjev Dužijanci,
kako to već godinama čini mons. Stjepan Beretić.
Prof. Katarina Čeliković, urednica izdanja, opisala je
proces nastanka knjige te na kraju rekla: Neki će se sjetiti
događaja iz godine u kojoj je propovijed izrečena, neki će se i
prepoznati na fotografijama, ali nikoga ova knjiga neće ostaviti
ravnodušnim. Jer, ona dotiče srce, budući da je izašla iz
srca, i ostaje u srcu.
Autor knjige mons. Stjepan Beretić, vidljivo dirnut
riječima govornika i pozornošću publike, izrekao je riječi
zahvale svima koji su sudjelovali u izradi knjige, ali posvjedočio
i ovo: Neki me kritiziraju da su moje propovijedi uoči
dužijance odviše osjećajne. Kad bih znao, baš bih pjevao dužijanci.
Svoje nadahnuće nalazi u onima koji vole dužijancu
napose u mladima: Dužijanca je velika i zato što je mladi
nose. Jedne sam godine rekao mladima: Koliko ste nam danas
lijepi! Kako ste nam danas dragi! A u zaključku je autor poručio:
Neka ova knjiga bude jedno priznanje svima koji svojim
srcem čuvaju dužijancu.
Dijelove iz knjige
čitali su Željka Zelić i
Lazar Cvijin, koji su bili
i voditelji večeri. Naslovnicu
za knjigu izradio je
akademski slikar Ivan
Balažević iz Novog Vinodolskog,
rodom Tavankućanin,
a tehnički ju
je uredio mr. Ervin Čeliković.
Glazbene točke na
književnoj večeri izveo je
katedralni zbor "Albe
Vidaković" pod ravnanjem
s. Mirjam Pandžić.
Nagrade Instituta "Ivan Antunović"
U okviru ove večeri Institut je i ove godine dodijelio
godišnje nagrade koje je obrazložio dr. Kopilović: Uvijek je
radosni čin u slavlju Dužijance ova dodjela nagrada. Time na
svečan i znakovit način možemo izreći i svoju zahvalnost pojedinim
osobama, institucijama naše zajednice ali svake godine
i jednoj brojnoj obitelji, jer samo su takve obitelji budućnost
Dužijance. Ovogodišnji dobitnici nagrada su: trećenegrađena
je obitelj Neste i Anice Gabrić iz Subotice koji imaju
petero djece, drugu nagradu je dobilo Hrvatsko kulturno
- prosvjetno društvo "Matija Gubec" iz Tavankuta za
dugogodišnju organizaciju regionalne Smotre dječjeg folklora
pod nazivom "Djeca su ukras svijeta", a prvu
nagradu je primio dr. Marinko Stantić za pokretanje i
organiziranje "Hosanafesta" - večeri hrvatskih duhovnih
pjesama kao i za osnivanje i brigu za tri doma za pomoć ovisnicima
pod nazivom "Hosana". /Andrija Anišić/
Kolonija naive u tehnici slame u Tavankutu i Subotici
Otvorenje XXIV. saziva Prve kolonije naive u tehnici
slame, upriličeno je u petak, 10. srpnja, u Domu
kulture u Tavankutu. Koloniju je otvorio predsjednik
Hrvatskog kulturno prosvjetnog društva "Matija
Gubec", Ladislav Suknović.
Suknović je rekao kako je stvaralaštvo u tehnici slame
izuzetno vrijedan segment naivne umjetnosti, koje svojom
specifičnošću izaziva veliku pozornost u zemlji, ali i inozemstvu.
Svečanost otvorenja Kolonije uljepšali su nastupom tamburaši
i folkloraši HKPD "Matija Gubec", dok je uoči otvorenja
Kolonije, u galerijskom prostoru HKPD "Matija Gubec",
već tradicionalno postavljena i izložba slika od slame, nastalih
na prošlogodišnjem sazivu Kolonije. Izložbu je otvorio
povjesničar umjetnosti i etnolog iz "Muzeja Slavonije" u Osijeku,
Grgur Marko Ivanković. On je tom prigodom izrazio
zadovoljstvo glede očuvanja kontinuiteta u radu sa slamom,
koji se, kao specifičnost Tavankuta i njegove okolice, uspijeva
prenijeti i na mlade naraštaje. S umjetnošću slame susreo
sam se prvi puta na Dužijanci u Subotici prije nekoliko godina.
Slamarke u svojim djelima ne koriste slamu samo kao dio
prirode, već ju potpuno prilagođavaju svojim potrebama i rade
od nje najnezamislivije oblike, što me je fasciniralo. Također je
zanimljivo da teme koje slamarke obrađuju nisu samo selo i
običaji, već su se tematski odmakle od klasičnog poimanja
naivnog iskazivanja umjetnosti, navodi Ivanković.
U sklopu Kolonije prethodnoga dana je održan i Okrugli
stol, na kojem je na temu "Naiva u narodnom stvaralaštvu",
Grgur Marko Ivanković, istaknuo da nestajanjem seoskog
stanovništva izumire i narodno stvaralaštvo.
Voditeljica slamarske sekcije HKPD "Matija Gubec",
Jozefina Skenderović kaže kako je ovogodišnja Kolonija
zapravo priprema za iduću jubilarnu, 25. po redu Koloniju, na
koju se planiraju pozvati svi njezini dosadašnji sudionici iz
zemalja bivše Jugoslavije. Na ovogodišnjoj Koloniji sudjeluju
najvećim dijelom naše članice iz Tavankuta, Žednika,
Subotice, a tu su i dvije slamarke iz Srijemske Mitrovice.
Nakon Dužijance odmah ćemo započeti s organizacijom iduće,
25. Kolonije, jer za srebrni jubilej namjeravamo pozvati sve
dosadašnje sudionike iz zemalja bivše Jugoslavije, koji su redovito
sudjelovali na prvih pet Kolonija, kaže Jozefina
Skenderović.
Rad slamarki na ovogodišnjoj Koloniji naive u tehnici
slame završen je u subotu, 18. srpnja, prigodom čega je već
tradicionalno upriličena i svečana akademija. Na svečanoj
Akademiji predstavljeni su bandaš i bandašica, Mladen
Petreš i Lidija Sarić. XXIV. saziv Prve kolonije naive u tehnici
slame zatvorio je predsjednik HKPD "Matija Gubec"
Ladislav Suknović.
/Prema: M.M., www.suboticadanas.info/
Izložba radova XXIV. saziva Prve kolonije
naive u tehnici slame
Nakon Tavankuta, radovi nastali u okviru XXIV. saziva
Prve kolonije naive u tehnici slame izloženi su vestibulu
Gradske kuće a izložbu je u subotu, 8. kolovoza otvorila konzulica
Generalnog konzulata R. Hrvatske u Subotici Vesna
Njikoš-Pečkaj. Diveći se ovogodišnjim radovima, ona je
među ostalim rekla: Vrijedne ruke risaruša i slamarki i njihova
umjetnička djela jamstvo su očuvanja ovog segmenta tradicijske
kulture i identiteta bunjevačkih Hrvata u Vojvodini i
ostaju trajno nadahnuće budućim generacijama. Zlatnim klasjem
naše su umjetnice oplele najljepšu priču o velikoj ljubavi
prema obitelji, salašu, ognjištu, svom narodu i zavičaju.
Otvorenju izložbe prisustvovale su "slamarke" - sudionice
Kolonije, predsjednik Hrvatskoga nacionalnog vijeća
Branko Horvat, ovogodišnji bandaš Nebojša i bandašica
Marijana i drugi brojni ljubitelji ove umjetnosti među kojima
i povjesničar umjetnosti Bela Duranci. /Zv/
Izbor najljepših pratitelja i
nagrade aranžerima izloga
Ovogodišnjeg bandaša Nebojšu Stipića i bandašicu
Marijanu Kujundžić, predstavio je na subotičkom gradskom
trgu 6. kolovoza mons. dr. Andrija Kopilović i poželio
im tom prigodom da tu časnu službu obave časno, ponosno
i s ljubavlju. Podsjetio je i izrazio zadovoljstvo da bandaš
i bandašica već godinama nisu oni koji oru, siju, ali mi je
drago da studiraju, te da naš čovjek ne bude samo rob i sluga,
nego umom i srcem i gospodar ove zemlje.
Iste je večeri, stručno povjerenstvo izabralo i najljepše
pratitelje bandaša i bandašice, koji će ih pratiti na centralnoj
svečanosti Dužijance, a to su ove godine: najljepši par
Julijana Francišković i Miroslav Vojnić Zelić, drugi su
Slađana Tikvicki i Filip Mesaroš, a treći pratitelji su
Josipa Sadojević i Mario Borić.
Najljepše aranžirani izlozi u gradu su također nagrađeni:
prva nagrada dodijeljena je Nikoli Čakiću sa Palića (za
izlog prodavaonice obuće "Boreli"). Drugu nagradu dijele
Kata Kuntić (izlog butika "Perspektiva") i Ivanka
Jaramazović (izlog "McDonaldsa"), a treću nagradu dijele
Mira Dobrilović (izlog u butiku "Minny") te Sekcija
"Vridne ruke" iz Male Bosne (izlog butika "Veruška"). /Zv/
|
