Početna Arhiva Duhovnost O nama Pretplata Linkovi
Broj 177-178
Dužijanca
Dužijanca 2009.
Aktualno
Duhovna zvanja
Intervju
Događanja:
- iz Subotičke biskupije
- iz zemlje
- iz svijeta
Zajedno na liturgiji
Svetac mjeseca
Naš kandidat za sveca
Upoznajmo Bibliju
Duhovnost
Kutak za katehete
Dječja strana
Mladi
Obitelj
Vjernici pitaju
Moralni kutak
Povijesni kutak
Kultura

Crkva u Hrvata / Crkva u svijetu - Uredila: Željka Zelić

Papa otvorio Svećeničku godinu

Svečanom prvom Večernjom svetkovine Presvetog Srca Isusova u bazilici Sv. Petra u Vatikanu, papa Benedikt XVI. otvorio je 19. lipnja Svećeničku godinu.
U svojoj homiliji Papa je pozvao oko 400.000 katoličkih svećenika koji djeluju u raznim krajevima svijeta da obavljaju svoju svećeničku službu velikodušno i predano, ali i bogobojazno. Treba voditi računa da svojim ponašanjem, nehajem ili krivnjom ne nanesemo štetu povjerenim nam dušama, rekao je Papa i podsjetio svećenike kako su Crkvi potrebni sveti svećenici, službenici koji će pomagati vjernicima da iskuse ljubav milosrdnog Gospodina i koji će biti njegovi uvjereni svjedoci. Na to na pozivaju svećenička obećanja, koja smo dali prigodom našeg ređenja i koje obnavljamo svake godine na Veliki četvrtak. Čak i naši nedostaci, naša ograničenja i slabosti moraju nas voditi Presvetom Srcu Isusovu, rekao je Papa dodavši kako i kada griješimo, promatrajući Krista, moramo se kajati za svoje grijehe kako bi nas On doveo k Ocu. To vrijedi posebice za službenike Božje.

Ništa ne tišti toliko Crkvu, Tijelo Kristovo, koliko grijesi njezinih pastira, posebno onih koji se pretvaraju u otmičare ovaca, zavodeći ih svojim privatnim naukom ili vežući ih zamkama grijeha i smrti, rekao je Papa. Benedikt XVI. se osjeća dužnim štiti Crkvu od zastranjivanja vjere kao i djecu koju su crkveni ljudi povrijedili zbog toga je već na početku svog pontifikata odlučio da Crkva ne može imati nikakve snošljivosti prema svećenima i redovnicima koji seksualno zlostavljaju djecu. I za nas vrijedi poziv na obraćenje i traženje pomoći u Božjem milosrđu, rekao je Papa i primijetio kako se svi crkveni ljudi s poniznošću i neustrajnom molitvom moraju obraćati Presvetom Srcu Isusovu. Papa je svećenicima kao primjer dao sv. Ivana Mariju Vianneya, čije su relikvije bile toga dana izložene u bazilici Sv. Petra. Za uspješnog službenika Božjeg sigurno je potreban studij s posebnim i trajnim pastoralnim odgojem, ali još više je potrebna "znanost ljubavi", koju čovjek prima u prisnom zajedništvu s Kristom. /IKA/

Službena stranica Svećeničke godine

U povodu Svećeničke godine, Kongregacija za kler otvorila je službenu stranicu "Annus Sacerdotalis" na adresi www.annussacerdotalis.org. Na višejezičnoj stranici je na talijanskom, engleskom, njemačkom, francuskom, španjolskom i portugalskom objavljen cjelovit tekst pisma pape Benedikta XVI. povodom početka Svećeničke godine te dekret o potpunom oprostu.
Objavljen je i životopis svetog Arškog župnika Ivana Marije Vianneya, prikaz njegova djela i nauka. Slijedi prikaz života još dvadeset svetih svećenika koji su u različitim dijelovima svijeta svojim služenjem ostavili poseban pečat. Na stranici se mogu pronaći i službeni dokumenti crkvenog učiteljstva o svećeništvu s II. vatikanskog sabora o svećenicima, Biskupske sinode, kao i niz dokumenata Kongregacije za kler. Također su objavljeni i materijali koji obrađuju različite teme vezane uz svećeničku službu od kristološke dimenzije svećeničkog ređenja, ministerijalnog svećenstva, potom o svećeničkom identitetu i poslanju, duhovnosti i zajedništvu, potom utjecaju medija i njihovu korištenju u svećeničkoj formaciji, koji su kulturni izazovi svećenika u trećem tisućljeću, kao i o psihološko-emotivnom sazrijevanju svećenika. Na stranici je objavljena i posebna poruka u povodu Svećeničke godine pročelnika Kongregacije za kler kardinala Claudia Hummesa, kao i njegove ranije poruke u raznim prigodama, te izlaganja u raznim prilikama tajnika Kongregacije nadbiskupa Maura Piacenza. Naposljetku tu je i molitva za svećenike, te prilozi o euharistijskom klanjanju za posvećenje svećenika i duhovno materinstvo. /IKA/

Predstavljena nova enciklika pape Benedikta XVI.

U Vatikanu je 7. srpnja predstavljena treća Papina enciklika Caritas in veritate, posvećena socijalnim tematikama.
Encikliku su predstavili predsjednik Papinskog vijeća za pravdu i mir kardinal Renato Raffaele Martino, predsjednik Papinskog vijeća Cor unum kardinal Paul Josef Cordes, dosadašnji tajnik Papinskog vijeća za pravdu i mir nadbiskup Giampaolo Crepaldi te redovni profesor ekonomske politike na Bolonjskom sveučilištu prof. Stefano Zamagni. Nova Papina enciklika, kako je rečeno na predstavljanju, pridružuje se nizu socijalnih enciklika koji započinje s Rerum novarum Lava XIII. i objavljuje se 18 godina nakon posljednje socijalne enciklike Centesimus annus Ivana XXIII.

U naslovu enciklike javljaju se dva temeljna izraza učiteljstva Benedikta XVI. - ljubav i istina. Ta su dva izraza označila cjelokupno njegovo učiteljstvo u ove dvije godine pontifikata, jer predstavljaju samu bit kršćanske objave. Oni, kada ih se promatra zajedno, temeljni su motiv povijesne i javne dimenzije kršćanstva, stoga su u pozadini socijalnog učenja Crkve.

Crkva, podsjeća se u enciklici, nema tehničkih rješenja koja bi predložila, ali ima dužnost prosvijetliti ljudsku povijest svjetlom istine i toplinom ljubavi Isusa Krista, duboko svjesna da 'ako Gospodin kuće ne gradi, uzalud se muče graditelji'. Dok je još donedavno u suprotstavljenim političkim blokovima tehnika stajala u službi političke ideologije, sada kada blokova više nema i geopolitička se scena umnogome promijenila, tehnika teži osloboditi se svake hipoteke. Ideologija tehnike teži jačati tu svoju samovolju kulturom relativizma. Samovolja tehnike jedan je od najvećih problema današnjega svijeta, upozorava se u enciklici. Papa u svojoj trećoj enciklici naširoko obrađuje i fenomen globalizacije koji je 'transverzalan'. Dotiče, naime, ne samo aspekte ekonomskog, društvenog i političkog života već vrši svoj utjecaj i na okoliš i obitelj, kulture i religije, migracije i zaštitu prava radnika. Enciklika progovara i o promjenama na polju religije. Dok se s jedne strane, posljednjih dvadesetak godina, uslijed pada suprotstavljenih političkih blokova, bilježi povrataka religije na javnu svjetsku scenu, s druge strane sve je prisutniji militantni, i katkad pretjerani laicizam koji želi religiju isključiti iz javne sfere što ima negativne, a ponekad i razorne posljedice po opće dobro. Caritas in veritate promatra taj problem s više aspekata i smatra da ga je vrlo važno riješiti kako bi se čovječanstvu zajamčio razvoj dostojan čovjeka. U enciklici se također primjećuje kako su se neke zemlje uspjele osloboditi okova siromaštva i krenuti putom razvoja, što u velikoj mjeri mijenja geopolitičke ravnoteže u svijetu. Uz tu su pojavu vezani također funkcioniranje međunarodnih tijela, problem energetskih izvora, novi oblici kolonijalizma i izrabljivanje. Stoga je taj fenomen potrebno pravilno usmjeriti, što za sobom povlači problem međunarodnog governancea. Inače, nova Papina enciklika trebala je biti objavljena prigodom 40. obljetnice socijalne enciklike Pavla VI. Populorum progressio, koja se slavila 2007., ali je njezino sastavljanje malo duže potrajalo. Ipak, prvo poglavlje enciklike posvećeno je upravo toj enciklici čija su učenja u novoj socijalnoj enciklici proširena i produbljena. /IKA/

Iz tiska je izašao i hrvatski prijevod enciklike pape Benedikta XVI. Caritas in veritate - Ljubav u istini. Encikliku je, kao 158. svezak biblioteke Dokumenti, objavila Kršćanska sadašnjost. U enciklici Papa poziva sve odgovorne ljude u politici, gospodarstvu i financijskom sustavu da poduzmu sve kako bi ljude zaštitili od dalekosežnih gospodarskih kataklizmi. Bolja je budućnost moguća samo ako svi odgovorni ponovno otkriju temeljne etičke vrijednosti na kojima je moguće graditi bolji svijet. U gospodarstvu profit ne smije biti jedini kriterij i cilj. Dokument se po cijeni od 30 kuna može kupiti u svim knjižarama KS-a, te na web-knjižari: www.ks.hr. /HKR/IKA/

"Iz smrti u život"

Dr. Bernard Nathanson je bio jedan od utemeljitelja Nacionalne akcijske lige za pravo na abortus i bitno je pridonio legalizaciji pobačaja u Americi. Tijekom svoje karijere izvršio je na tisuće abortusa (uključujući i onaj vlastitog djeteta) te je bio ravnatelj najveće klinike za abortuse na svijetu, preuzevši odgovornost za preko 75.000 pobačaja. Započevši svoj put nutarnje preobrazbe, shvatio je da svako živo biće ima pravo na život. Prestao je raditi abortuse i postao jedan od predvodnika pro-life pokreta. Svjetsku javnost je posebice šokirao filmom Nijemi krik u kojemu je po prvi put uz pomoć ultrazvuka zorno prikazao što se događa tijekom abortusa. Na koncu je prigrlio vjeru te je kršten u Katoličkoj Crkvi. Zato je ova knjiga u nakladi Verbuma više od surovo iskrene autobiografije. /www.verbum.hr/

Papa upozorio na diktaturu relativizma

U tijeku opće audijencije srijedom, održane 5. kolovoza u Castel Gandolfu, a na kojoj je sudjelovalo više tisuća vjernika, Papa je, osvrćući se na lik i djelo sv. Ivana Vianneya, čiji se spomendan slavio 4. kolovoza, istaknuo kako diktatura relativizma uznemiruje i tišti razum.
Govoreći o svetom arškom župniku, čija se 150. obljetnica smrti obilježava ove godine, Papa je podsjetio da se u postrevolucionarnoj Francuskoj nastojalo iz društva istrijebiti svećenstvo i Crkva. Sv. Ivan je noću prelazio na desetke kilometara da bi mogao sudjelovati na misama, a kao svećenik snažno je pastoralno djelovao nastojeći dokazati kako je ondašnji prevladavajući racionalizam u biti bio vrlo daleko od stvarnih čovjekovih potreba i stoga nije bilo moguće živjeti na njegovim temeljima. Izazovi suvremenog društva su isto tako vrlo zahtjevni, ako ne i složeniji, primijetio je Papa Ratzinger, i objasnio ako je u doba sv. Ivana vladala diktatura racionalizma, danas se u mnogim sredinama primjećuje neka vrsta diktature relativizma. Jedan i drugi odgovor je neprikladan na čovjekovo pitanje kako održavati u punini vlastiti razum kao element koji je sastavni dio identiteta i čime se on razlikuje od ostalih stvorenja. Racionalizam je bio neprikladan jer nije vodio računa o ljudskim ograničenjima te je nastojao podići razum iznad svih stvari pretvarajući ga tako u neko božanstvo. Suvremeni relativizam se usuđuje tvrditi da ljudsko biće ne može sa sigurnošću ništa spoznati osim pozitivnih stvari na znanstvenom području - rekao je Papa i primijetio kako čovjek danas kao i onda traži potpune i zadovoljavajuće odgovore na temeljna pitanja. Koncilski su oci željeli odgovoriti upravo na tu žeđ za istinom koja gori u srcu svakog čovjeka kada su izjavili da svećenici kao vjerski odgojitelji moraju stvarati istinsku kršćansku zajednicu koja će biti u stanju otvoriti svim ljudima put koji vodi Kristu te se majčinski skrbiti za njih, pokazujući taj put i pomažući onima koji ne vjeruju da pronađu put koji vodi Kristu i Crkvi, istaknuo je Benedikt XVI. na općoj audijenciji. Po primjeru arškog župnika svećenik mora biti blizak s Kristom jer će jedino tako moći dotaknuti srca ljudi i otvoriti ih milosrdnoj Božjoj ljubavi, te u zajednicu donijeti duhovno oduševljenje i živost. Vjerodostojnost svećenika ovisi o njihovoj svetosti, istaknuo je Papa na kraju svoje kateheze srijedom. /IKA/