Naš kandidat za sveca - Piše: Andrija Anišić
Dan o. Gerarda u Somboru
U somborskom karmelu svečano
je 24. lipnja proslavljena 23.
obljetnica smrti sluge Božjega o.
Gerarda Tome Stantića. Slavlje je
započelo okupljanjem vjernika Sombora
i okolice te hodočasnika iz Subotice,
iz Đurđina, rodnog mjesta o.
Gerarda, kao i iz drugih župa iz
okolice Subotice te iz Bačkog Monoštora
i Sonte. Hodočasnike i sve
okupljene vjernike pozdravio je o.
Mato Miloš, vicepostulator u kauzi
o. Gerarda, koji je zatim predvodio
uvodne meditacije za slavnu krunicu.
U meditacijama se služio mislima
o. Gerarda kao i crticama iz
njegova redovničkog života i pastoralnog
djelovanja.
Slijedila je misa koju je predvodio
subotički biskup Ivan Pénzes zajedno s
provincijalom hrvatskih karmelićana o.
Vinkom Mamićem te s petnaestak
svećenika koji su došli na slavlje sa svojim
vjernicima. U uvodnoj riječi biskup
Pénzes je pozvao okupljene vjernike
koji su ispunili prostranu karmelićansku
crkvu da se mole za što skorije proglašenje
blaženim o. Gerarda i ohrabrio
ih da se u svojim potrebama utječu u
njegov zagovor.
Prigodnu propovijed održao je mr.
Andrija Anišić. On je u pozdravu okupljenim
vjernicima podsjetio da je o. Gerard
jedini kandidat za oltar iz Subotičke
biskupije, jedini kandidat za blaženika
iz hrvatskog naroda - bunjevačkog
i šokačkog roda s tih prostora.
Kad se na đurđinskom salašu, 16. rujna
1876. godine rodio mali Tome, sigurno
tom događaju nije pridavana neka velika
važnost. Ipak, i s malim Tomom bijaše
ruka Gospodnja, koja ga je vodila i
povela - da umjesto pšenice u brazde plodne
crnice, sije sjeme Božje riječi i da
umjesto zlatnih klasova bačke nam ravnice
miluje i grli duše voljenog mu hrvatskog
naroda, baš kao i sve duše
mađarskog, njemačkog, slovačkog i srpskog
naroda koje su mu se povjeravale u
Somboru kroz više od pedeset godina njegovog
apostolskog djelovanja - rekao je
vlč. Anišić. Propovjednik je govorio o
svećeničkoj službi o. Gerarda kojoj se u
potpunosti posvetio, pa je o njemu somborski
župnik Jozić u Nevenu god. 1918.
pisao da je o. Gerard je prava zvijezda
Danica koja svijetli i pokazuje put kreposti
i vječnoga života. U ispovijedanju
je bio neumoran... Preko dana, poslije
službe Božje, proviđenje bolesnika bila
mu je mila briga. Čovjek se čudi da može
tako ustrajati u radu i pokori, u molitvi
i nespavanju. Pravi svetac Božji na ovoj
grješnoj zemlji. Na kraju propovijedi mr.
Anišić je naveo kako je o. Gerard još za
života pomagao bolesnoj djeci, zaštićivao
nerođene i svojim molitvama pomagao
neplodnim bračnim parovima da
dobiju dijete. Njegov zagovor je i sada
posebno moćan upravo u tim slučajevima,
jer postoje već mnoga svjedočanstva
u tom smislu, o čemu svjedoči i o.
Ante Stantić u svojoj knjizi Disanje
duše - nacrti o duhovnom životu o. Gerarda.
Na kraju mise provincijal o. Vinko
Mamić zahvalio je biskupu Pénzesu i
okupljenim svećenicima što promiču
štovanje o. Gerarda, a okupljene vjernike
je potaknuo da se utječu i dalje u
svojim potrebama moleći njegov zagovor
te svako uslišanje jave u Vicepostulaturu.
Predstavio je i prvi broj Glasila
o. Gerarda koje treba pomoći u promicanju
kauze za njegovo proglašenje blaženim.
Istaknuo je osobito zauzimanje
vicepostulatora o. Mate Miloša oko izlaska
toga Glasila i priora somborskog
samostana koji je sve tekstove preveo
na mađarski. Poslije toga biskup i svećenici
su se uputili do groba o. Gerarda
gdje je biskup predvodio molitvu za njegovo
proglašenje blaženim kao i molitvu
zagovora za uslišanje svih molitava
koje su toga dana vjernici uputili Bogu
po zagovoru o. Gerarda.
Pjevanje na misi predvodili su članovi
zborovi subotičkih župa Marije
Majke Crkve, Sv. Jurja i Sv. Roka kao i
članovi zbora Collegium musicum catholicum
pod ravnanjem Miroslava
Stantića. Na kraju mise su hodočanici
subotičke župe Sv. Roka otpjevali pjesmu
"Oče Gerarde" za koju je riječi i
glazbu napisala župljanka te župe Đula
Milodanović.
|
|
|
