Moralni kutak - Piše. mr. Andrija Anišić
Smiju li kršćani štrajkati?!
U svijetu kojim upravlja grijehom
ranjeni čovjek uvijek je bilo kršenja
ljudskih prava općenito kao i kršenja
ljudskih prava posebno. Ljudi su se
na različite načine borili protiv nepravednih
poslodavaca a za bolje uvjete
rada, za pravednije plaće i za druga
prava radnika.
Po državnim zakonima među
pravima radnika ubraja se i pravo na
štrajk. No, što o tome kaže Crkva?
Smiju li se kršćani poslužiti tim pravom
koje im daje društvo i država?
Smije li se neradom boriti protiv nepravde?
Kompendij Socijalnog nauka
Crkve govori o tome vrlo kratko u br.
304, pozivajući se na različite crkvene
dokumente. Prenosim u cijelosti taj
broj: "Socijalni nauk priznaje legitimnost
štrajka kad se pokaže kao neizbježivo
ili barem nužno sredstvo, u
vidu srazmjerne koristi, nakon što su
se neučinkovitima pokazali svi drugi
načini nadvladavanja sukoba. Štrajk,
jedna od najmukotrpnijih stečevina
sindikalnog udruživanja, može se definirati
kao kolektivno i dogovoreno
odbijanje radnika da obavljaju svoje
poslove kako bi s pomoću pritiska što
ga na taj način čine na poslodavce, na
državu i na javno mnijenje postigli
bolje uvjete rada i svojih socijalnih
prilika". Međutim, stoji na istom mjestu
u Kompendiju, "i štrajk, premda
se profilira kao vrsta ultimatuma
mora uvijek biti mirna metoda zahtijevanja
i borbe za vlastita prava; on
postaje moralno neprihvatljiv kad je
praćen nasiljem, ili ako mu se pridaju
ciljevi koji nisu izravno povezani s
uvjetima rada ili su protivni općem
dobru".
Stav Crkve o štrajku je, iz gore
rečenoga, vrlo jasan. Crkva, dakle, ne
dopušta nikakvo nasilje za vrijeme
štrajka i ističe da cilj štrajka ne smije
biti nešto što ne bi bilo u izravnoj vezi
s uvjetima rada. Napose ističe da
štrajk nije dopušten ako su mu ciljevi
protivni općem dobru. Premda se ne
navodi za to konkretan primjer, ipak,
smijemo ustvrditi da je vrlo upitan
štrajk liječnika i medicinskog osoblja
ali i prosvjetnih radnika. Osobno sam
sklon mišljenju da radnici koji se
odlučuju na štrajk trebaju to činiti
izvan radnog vremena. Na taj način bi
očitovali da im je stalo do rada, ali da
žele bolje uvjete rada ili pravednije
plaće. Čovjeku je, naime, Bog zapovjedio
da mora raditi i stoga smatram
da ne može neradom boriti se za svoja
prava.
Premda sam najavio da ću u
ovom broju Zvonika pisati i o štrajku
glađu, ipak sam odlučio toj problematici
posvetiti jedan poseban članak,
budući da se radi o kompleksnoj problematici,
a praksa štrajka glađu je
sve češća i kod nas kao i u svijetu.
Urgentno upozorenje
Ponovno se pojavio u Subotici tzv. ”Hleb sa Hilandara”. Podsjećam da je
ova ”vračka” bila već prisutna u Subotici i pod tim nazivom i pod nazivom
”Slatki kruh iz Vatikana”. Tada smo već pisali i tom i reagirali kako u Katoličkoj
tako i u Pravoslavnoj Crkvi.
Posjedujem ”recept” za pravljenje toga ”hleba”. Šokiran sam činjenicom
da ima ljudi, pa i vjernika, koji su skloni povjerovati da, kako piše na kraju recepta,
”Hleb sa Hilandara donosi sreću, procvat i ispunjenje želja, a peče se
jednom u životu”. Kako bi život bio jednostavan da se na takav način stiže do
sreće i ispunjenja želja. Osim toga, čudno je da se svi oni koji su prihvatili pripremati
taj ”hleb” na način kako u receptu piše, nisu uplašili zaraze, jer se tijesto
drži prijesno deset dana uz obvezno dodavanje mlijeka, brašna, šećera
određenih dana.
Upozoravamo da se radi o magijskom činu i o vrlo nehigijenskom postupku.
Kršćani takve i slične ponude moraju odlučno odbacivati!
Hrvatske katoličke
internetske stranice (87.)
Kapela
Corpus Domini
Kapela Corpus Domini na Trešnjevci
jedina je crkva u Zagrebu i u
Hrvatskoj u kojoj se cijeli dan
obavlja adoracija – klanjanje euharistijskom
Spasitelju. Trajno klanjanje
započeo je nadbiskup Alojzije
Stepinac 1. listopada – prvoga petka
u tome mjesecu, 1943. godine, u
jeku najžešćih bitaka II. svjetskog
rata. Zbog političkih prilika i
uvođenja redovitog klanjanja po župama,
kasnije se broj klanjatelja
sveo na vjernike zagrebačke župe
Sv. Marka Križevčanina, gdje se
kapela nalazi, kao i na vjernike okolnih
župa. Kapela ima svoju internetsku
stranicu na adresi
www.corpusdomini.hbk.hr
Riječ je o obnovljenoj stranici,
koja donosi mnoštvo različitih tema.
U rubrici adoracije su sadržaji
vezani uz klanjanje uopće, zatim za
adoraciju u župama Hrvatske kao i
u znamenitim mjestima u svijetu.
Svakako su najznačajniji podlinkovi
u kojima su opisane molitve za vrijeme
adoracije i modeli adoracije,
dok su neki podlinkovi još uvijek u
izradi. Od praktične su važnosti podaci
o bogoslužju i rasporedu klanjanja
u Kapeli. Na stranici je
opisana i povijest Kapele, a tu su i
tekstovi neposredno vezani za Kapelu:
Društvo sveudiljnog klanjanja,
u okviru kojega je 1943. otvorena
kapela, zatim Sestre pohoda Marijina,
koje od 1947. skrbe o Kapeli i
klanjanu, te biskup Josip Lach, koji
je najzaslužniji za uspostavljanje i
održavanje klanjanja u Kapeli Corpus
Domini. Tu su i uobičajene
rubrike novosti, aktualnosti, fotogalerija,
kontakti, poveznice i sl.
s.b.
|
|
|
