Crkva u Hrvata / Crkva u svijetu - Uredio: Dragan Muharem
Apostolska konstitucija o
stupanju anglikanaca u
Katoličku Crkvu
Kako bi se dokončalo razdoblje nesigurnosti, uskoro
će biti predstavljena "Apostolska konstitucija" koja će
omogućiti skupinama anglikanskih klerika i laika da stupe
u "puno i vidljivo zajedništvo" s Katoličkom Crkvom. Tu je
inicijativu, kako prenosi agencija SIR, novinarima 20. listopada
predstavio pročelnik Kongregacije za nauk vjere
kardinal William Levada. Istodobno s predstavljanjem u
Vatikanu inicijativa je predstavljena na tiskovnoj konferenciji
u Londonu na kojoj su govorili primas Katoličke
Crkve Engleske i Wallesa nadbiskup Vincent Gerard Nichols
i poglavar Anglikanske zajednice canterburyjski nadbiskup
Rowan Williams.
Prema onome što je rekao kardinal Levada novinarima, za
ulazak u Katoličku Crkvu bilo bi zainteresirano 20-30 anglikanskih
biskupa i "stotinjak" skupina vjernika. Apostolskom konstitucijom
papa Benedikt XVI. je uveo kanonski status koji predviđa
"korporativno udruživanje" putem ustanovljivanja osobnih ordinarijata
koji omogućuju anglikanskim vjernicima da stupe u
puno jedinstvo s Katoličkom crkvom i "istodobno sačuvaju - kako
se ističe u prigodnoj popratnoj noti Kongregacije za nauk vjere
- sastavnice specifične anglikanske duhovne i liturgijske baštine".
Pastoralno vodstvo za te skupine vjernika osiguravat će osobni
ordinarijat. Apostolska konstitucija predviđa kanonski model
u kojem je moguće zaređivanje za katoličke svećenike oženjenih
klerika iz anglikanske zajednice. Međutim, povijesni i ekumenski
razlozi ne dopuštaju ređenje oženjenih muškaraca za biskupe
kako u Katoličkoj Crkvi tako u Pravoslavnoj crkvi. Stoga, ističe
se u informativnoj noti, Konstitucija određuje da ordinarij može
biti neoženjeni svećenik ili biskup. Konstitucija, objasnio je kardinal
Levada, odobrava novu strukturu, ali će se njezina provedba
odvijati u fazama. Ona je plod niza "savjetovanja" koje su
proveli kardinal Walter Kasper i Papinsko vijeće za jedinstvo kršćana.
Na Kongregaciji za nauk vjere leži zadaća odobriti ređenja
jer, rekao je pročelnik Levada, u igri su "temeljna pitanja" vjere.
Ono što je potaknulo skupine anglikanskih vjernika na odluku
da stupe u Katoličku Crkvu bile su neke odluke koje je posljednjih
godina donijela anglikanska zajednica kao što su ređenje
žena i biskupa, ređenje biskupa koji su se deklarirali kao homoseksualci
kao i mogućnost ženidbe homoseksualnih parova, primijetio
je nadalje kardinal Levada. Tim prijedlogom Crkva želi
odgovoriti na legitimne težnje tih anglikanskih skupina za punim
i vidljivim jedinstvom s rimskim biskupom, Petrovim nasljednikom,
rekao je. Nastojalo se, dodao je, na unitaran i pravičan način
izaći ususret zahtjevima za punim jedinstvom koje su nam posljednjih
godina uputili vjernici iz različitih dijelova svijeta koji
već pripadaju Anglikanskoj crkvi. U svojem izlaganju kardinal
Levada je više put naglasio da je ta nova struktura na crti sa zauzimanjem
za ekumenski dijalog koji i nadalje ostaje "prioritet za
Katoličku Crkvu". Glede posljednjih odluka anglikanske zajednice
koje su naišle na neodobravanje kod dijela anglikanskih
vjernika i koje su možda bile razlogom njihova izlaska iz Anglikanske
Crkve, pročelnik Levada je rekao: Prije bih rekao, da anglikanska
zajednica nije prihvatila ređenje žena i ređenje homoseksualnih
poslužitelja, danas bismo sigurno bili bliži jedni drugima.
Ali to su činjenice s kojima se moramo suočiti jer obilježavaju
ekumensku situaciju u kojoj se nalazimo, rekao je kardinal
Levada. /IKA/
O savjesti
"O savjesti" naslov je
knjige Josepha Ratzingera,
koju je objavila nakladna
kuća Verbum. Može li nečija
savjest biti "u krivu"?
Neki misle kako je savjest
nepogrešiva. No, čak bi se
i većina njih bila sklona
složiti kako ljudima ne
valja dopustiti činiti što ih
volja: ubijati, krasti, lagati,
itd. - pod uvjetom da im
njihova savjest to dopušta.
Savjest, dakle, nije nepogrešiva. Ne, sve dotle dok ne
postoji nešto što se zove moralna istina, piše Joseph
Ratzinger (papa Benedikt XVI.). U ovoj pronicavoj
knjizi o savjesti, Joseph Ratzinger razmatra ova, kao i
druga ključna pitanja, uključujući i ulogu crkvenih
vođa u pomaganju ljudima oko formiranja savjesti.
Misli o svećeništvu
Izdavačka kuća "Kršćanska
sadašnjost" je u biblioteci Metanoja,
u povodu Svećeničke godine
objavila knjigu "Misli o
svećeništvu" u kojoj je predstavljen
izbor iz tekstova pape Benedikta
XVI.
Masonstvo
bez maske
Nova knjiga u izdanju
Verbuma, autora autora
Johna Salzae.
Hvale i zazivi
Vječnom Ocu
U povodu 800. obljetnice
franjevačkog reda
Provincijska uprava
Kćeri Milosrđa TSR sv.
Franje objavila je knjižicu
"Hvale i zazivi Vječnom
Ocu" svoje utemeljiteljice
bl. Marije od
Propetog Isusa Petković.
1200. obljetnica prijenosa relikvija
svetog Tripuna iz Carigrada u Kotor
U Kotoru je 17. listopada svečanom svetom
misom proslavljena obljetnica prijenosa relikvija svetoga
Tripuna iz Carigrada u Kotor. Euharistijsko slavlje
predvodio je izaslanik Svetog Oca, kardinal Franc
Rode, prefekt Kongregacije za Ustanove posvećenog života
i Družbe apostolskog života.
Uz domaćeg biskupa Iliju Janjića, suslavili su i biskupi iz
Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Albanije, Srbije, Makedonije,
Kosova, te izaslanici iz drugih zemalja. Misi su nazočili i visoki
državni dužnosnici te diplomatski predstavnici u Crnoj
Gori. U Kotor je hodočastilo i oko tri tisuće vjernika iz Hrvatske
i BiH, a brojnim domaćim vjernicima u slavlju su se
pridružili i pravoslavni vjernici.
Kardinal Rode u propovijedi je podsjetio na lik svetog
Tripuna, kršćanskog mladića iz Frigije, u današnjoj Turskoj.
Mučeničku je smrt podnio u 18. godini života, za vrijeme Decijevih
progona. Bilo je to 2. veljače 250. godine u Niceji. Tripun
"prosvijetljen i osnažen milošću vjere, ni jednog trenutka
nije dvojio koga izabrati i kome iskazati čast i poštovanje",
rekao je kardinal Rode govoreći ujedno o mučeništvu kršćana
kao o njihovoj neraskidivoj vezi s Isusom Kristom na
Golgoti.
Prema riječima kardinala Rodea, mučeništvo svetog Tripuna
danas je poticaj za promišljanje čvrstoće vlastite vjere i
svjedočenja kršćanskog opredjeljenja. U odnosu na ranija vremena,
okolnosti su drugačije, "u današnje vrijeme neprijatelji
kršćanstva promijenili su svoje taktike i sofisticirali metode
progona", rekao je kardinal Rode.
Nakon misnoga slavlja pročitano je i Papino pismo koje
je uputio kotorskom biskupu Iliji Janjiću u povodu svečanosti.
U njemu, među ostalim, stoji: "Vaše je slavlje razlog velike radosti
i ohrabrenja, jer potiče na bratsku ljubav i međusobnu
solidarnost. Ujedno vas ova proslava, kao i vaš zemljopisni
položaj, posebno obvezuje. Sveti Tripun, kao svetac i mučenik
nepodijeljene Crkve, čašćen je i na Istoku i na Zapadu te je,
kao zaštitnik svih građana Kotora, bio i jest most između
neba i zemlje. Tako i vi, iako stado malo, možete biti most
koji spaja braću u vjeri u jednoga Boga Isusa Krista. Česte
promjene i nove društvene okolnosti ponekad zbunjuju i stavljaju
pred vas nove zadatke. Budete li čuvali postojanom svoju
vjeru, koja se u vašoj Biskupiji ukorijenila već u prvim stoljećima
Crkve, moći ćete nadvladati sve napasti i suočiti se
sa svim protivštinama." /KTA/KNI/
Papinsko vijeće za medije
o izazovima "digitalne kulture"
U središtu pozornosti opće skupštine Papinskoga
vijeća za sredstva društvene komunikacije su nove pastoralne
smjernice koje će iskazati spremnost za dijalog
"digitalnom kulturom".
Otvarajući skup 26. listopada, predsjednik Vijeća nadbiskup
Claudio Maria Celli, istaknuo je potrebu za novim smjernicama
na području komunikacije, budući da je posljednji
takav naputak "Aetatis Novae", objavljen godine 1992. Prvi
nacrt apostolske upute već je predan različitim akademskim
stručnjacima na području komunikacije, dok će na ovoj skupštini
trebati biti utvrđene pastoralne perspektive za budućnost.
Te perspektive obuhvaćaju tako širok obzor, da za skup
namjerno nije izabrana neka posebna tema, nego ga treba
smatrati zajedničkim utvrđivanjem sadašnjega stanja na području
medija, pojasnio je nadbiskup. Za Crkvu se izazov
kreće od dijaloga s kulturom koju je papa Benedikt XVI. nazvao
"digitalnom", pa do sučeljavanja sa stvarnostima u kojima,
u njihovu društveno-gospodarskome kontekstu, mediji
ne prevladavaju, i gdje, primjerice, tisak još uvijek ima glavnu
ulogu u obavješćivanju, napomenuo je nadbiskup Celli.
39. plenarno zasjedanje Hrvatske
biskupske konferencije
U Dubrovniku je 20. listopada započelo 39. plenarno
zasjedanje Hrvatske biskupske konferencije. Zasjedanje
koje se održava u Dvorani Ivana Pavla II. u
Samostanu sv. Klare otvorio je predsjednik HBK đakovačko-
osječki nadbiskup Marin Srakić.
Nadbiskup Srakić najavio je kako će se biskupi na ovom
zasjedanju baviti mnogim pitanjima među kojima će posebnu
pozornost posvetiti pripremama za ulazak Hrvatske u Europsku
uniju. Kako se u Europi, pa samim tim i u Hrvatskoj, događaju
mnogi procesi koji zbunjuju vjernike i izazivaju
poteškoće, nadbiskup je najavio temu "Vjernik pred izazovima
pluralnog (permisivnog) društva". Biskupi će nastaviti
promišljati o problematici prijenosa misa na radiju i televiziji,
o Papinoj enciklici "Caritas in Veritate", analizirat će prijedlog
dokumenta "Svećenička formacija" ili "Ratio fundamentalis
nationalis Croatiae", razmotrit će prijedloge i sugestije o proslavi
Svećeničke godine na razini HBK te će se osvrnuti na pitanja
vezana za provedbu Ugovora između Svete Stolice i
Republike Hrvatske.
Dobrodošlicu članovima HBK izrazio je i biskup domaćin
Želimir Puljić podsjetivši, uz ostalo, da se zasjedanje događa
u Gradu koji je drugi put upisan na Unescovu listu
kulturne baštine, ovaj put po Festi sv. Vlaha kao nematerijalnom
dobru čovječanstva. /IKA/
Vatikan objavio knjigu
o promicanju žene
Istinsko promicanje žene ima svoje ishodište u shvaćanja
ženskog genija koje polazi od antropologije koja ističe
relacionalnost između muškog i ženskog spola, jedna je od
središnjih misli knjige "Žena i muškarac: humanum u svojoj
cjelini", koji je upravo na talijanskom jeziku objavila vatikanska
izdavačka kuća Libreria Editrice Vaticana. Riječ je
o zborniku radova međunarodnog skupa na spomenutu
temu održanog u Rimu od 7. do 9. veljače 2008., o 20. obljetnici
apostolskog pisma "Mulieris dignitatem" Ivana Pavla
II., prvog papinskog dokumenta u cijelosti posvećenog pitanju
žene. "Velika bitka koja se trenutačno vodi za ljudsku
osobu, njezino dostojanstvo i njezin nadnaravni poziv", ističe
se u predgovoru, koji je napisao predsjednik Papinskog vijeća
za laika Stanislaw Rylko, "danas se vodi oko žene, oko
pojma feminilnosti. A najzahtjevniji izazov s kojim se Crkva
mora suočiti jest antropološki izazov". U knjizi su sabrani
tekstovi izlaganja održanih tijekom skupa i sadrži također
govor pape Benedikta XVI. sudionicima, koje je primio u audijenciju
9. veljače. /IKA/
|
|
|
