Duhovnost - Piše: mr. o. Mato Miloš, OCD.
MOLITVA (12)
MISTIČNA MOLITVA
Grčki korijen "mistika, misterij, mistik,
mističan, označavaju Božju komunikaciju
čovjeku, te po ljubavi ostvareni
oblik čovjekova uvođenja u razumijevanje
Božjih nauma".1 Dok je kontemplacija
stanje ljubavi, tj. ulivena i ljubežljiva
spoznaja Boga koja istovremeno
prosvjetljuje i zaljubljuje, mistika u kršćanskom
smislu označava ljubavno i tajanstveno
zajedništvo kršćanina s Bogom,
što rađa u duši jednu posebnu
spoznaju.2 Mistika je iskustvo prisutnog
i beskonačnog Boga nastalog u duši posebnim
zahvatom Duha Svetoga. Što se
tiče naravi Apsolutnoga ili svetoga za
kojim mistik teži, postoje dva tipa mistike:
imanencijska ili mistika istovjetnosti,
koja pripada panteističkim religijama
(hinduizam, budizam, daoizam) i
metafizičkim sustavima (neoplatonizam)
u kojima između ljudskog duha i
metafizičkog prapočela svijeta (brahman,
dao, plotinovsko Jedno), postoji
ontološka istovjetnost. Drugi tip je: monoteistička
mistika ili mistika ljubavi, temelj
joj je u Ivanovoj i Pavlovoj novozavjetnoj
teologiji (život u Isusu Kristu).
Ovaj tip mistike pripada objavljenim ili
proročkim religijama (židovstvo, kršćanstvo,
islam).3 Budući da između mistika
i predmeta njegove težnje za
Bogom nema ontološke istovjetnosti i
zajedništva naravi, mistično se jedinstvo
ne postiže vlastitim naporom i meditacijskom
tehnikom, već po ljubavi između
stvorenja i Stvoritelja. U mistici
asketske i meditacijske metode nisu
tehničke, već etičke naravi.
Tko je kršćanski mistik?
Kršćanski mistik je osoba koja se
osjeća vjernikom u cijeloj svojoj konkretnosti.
Na području saveza s Bogom
u Isusu Kristu, osjeća da je sve milost i
u punini prihvaća govor Objave kao
dokaz neprevarljivosti vjere. Kršćanski
mistik ima intimnu duboku spoznaju božanskog
misterija. On razumije smisao
misterija, smisao Božje transcendencije.
Kod kršćanskog mistika spoznaja Božje
transcendencije niče iz dodira, a rađa se
u susretu. Kod kršćanskog mistika
svaka spoznaja, pa i ona mistična, ostaje
prikrivena velom vjere. Ta je vjera dubinski
prosvijetljena susretom i pročišćena
strahovitim noćima. Dakle, pojam
mistike u kršćanskom smislu znači tajanstveno
zajedništvo kršćanina s Bogom.
To zajedništvo rađa jednu posebnu
spoznaju Boga. Ova karakteristična
spoznaja Boga, prava je karakteristika
kršćanske mistike. Kršćanskog mistika
prati "neposrednost" i "svjesnost", nema
posrednika, jer je njegov posrednik Isus
Krist. On je svjestan svoga identiteta, i
istovremeno traži milosnost Božjeg sebedarja,
cjelovitost komunikacije i osobnost
susreta. U takvom susretu istine
vjere i objavljena otajstva očituju se kao
aktivni nositelji sveukupnog procesa duhovne
preobrazbe čovjeka.4
Mistično iskustvo
Bog je otpočimatelj, graditelj i dovršitelj
mističnog iskustva i posljednja
stvarnost koja se priopćuje kršćaninu
(mistiku). Kršćanski mistik je aktivni
subjekt, osoba, otvorena Božjem komuniciranju
iskustva i svijesti o novoj spoznaji
i snazi ljubavi božanskoga. Svrha
takvog mističnog komuniciranja jest
nova kvaliteta života, preobražena osoba
snagom novog iskustva. Većina mistika
tvrdi da svoje iskustvo ne mogu izreći
riječima, ono se mora izravno doživjeti.
Ne može se niti naučiti. Stoga vlastito
iskustvo može biti škola za druge, ali nikada
nije za oponašanje sa strane drugih,
kako to uči Terezija Avilska, koja
nikada nije tražila da činimo onako kako
je to ona činila. Terezija iznosi svoje
iskustvo potičući i nas da u nama proradi
naša iskustvena mogućnost. Prva
značajka mističnog iskustva jest, čisti
Božji dar. Duša je sva pokrenuta Duhom
Svetim, a ne snagom moći razuma, volje,
i pamćenja. Sam Bog ide prvi u potragu
za čovjekom tražeći od njega
spremnost otvorenosti i posluha, nudeći
istovremeno preobrazbenu snagu ljubavi
kao oblik njegove prisutnosti.
Stoga je nemoguće imati iskustvo Boga
izvan reda milosti. Druga značajka kršćanskog
mističnog iskustva jest, da između
duha i materije nema razdvajanja,
jer prema Božjem naumu, nebo i svijet
nisu tuđi. Kristovo utjelovljenje pomirilo
je nebo i svijet, čisti čovjeka i ujedinjuje
ga s Bogom. Treća značajka je u tome,
što je nekršćanska mistika pretežno individualistička,
usmjerena samo na "odnos"
s Bogom ili s božanstvom. Pravo
kršćansko mistično iskustvo odbacuje
svaki oblik individualizma kao samodostatnost
ostvarenja te uvijek uključuje
socijalni i eklezijalni vid. Kontemplacija
u kršćanskoj mistici ima duboki, makar
skriveni, utjecaj na Crkvu i na svijet.
Osoba biva drugačija posredstvom božanskoga
unutar Tijela Kristova koje je
Crkva.5
Četiri obilježja mističnog
iskustva
Neizrecivost: Budući da se mistični
doživljaj ne može izraziti na racionalan
način, pri opisu tih stanja mistici se
služe simbolima (zastor, oblak, tamna
noć, zaruke i pjesnički izražaji). Riječ je
o posebnom izričaju, kako to kaže Ruusbroekova
izreka: "Bog je prestao biti sve
da ja postanem netko. O da postanem
ništa, da bi Bog ponovno bio sve!"
Noetičnost: To je spoznajna vrijednost
mističnog iskustva, dubok uvid nedostupan
opisu ljudskog uma (prosvjetljenje,
objava).
Prolaznost: Znači da je mistično
iskustvo kratkotrajno i ponovljivo, ali
ostavlja dubok trag u duši.
Pasivnost: Kada nastupe mistična
stanja, mistik osjeća da vlastita volja više
ne djeluje (pasivnost), te da je obuzet
nekom višom silom (ekstaza).
Mistični put slijedi tri stupnja: put
čišćenja; U dodiru s božanskom ljepotom
i veličinom, mistik osjeća ograničenost
i nesavršenost vlastitog bića. Sve to
mora nestati kroz čišćenje duše; put prosvjetljenja:
kad se osoba putem čišćenja
odvoji od sjetilnoga i kada je osnažila
kreposnost života, vraća se radosna svijest
prisutnosti i transcendencije Boga; i
put sjedinjenja: Sjedinjenje s Bogom
pravi je cilj svakog mističnog stanja. U
tom stanju Božanska stvarnost nije
samo zamišljena kao prosvijetljenost,
mistik ju doživljava kao zajedništvo,
preobražajno sjedinjenje. To je stanje
uravnoteženosti, radosti, mira i duboke
sigurnosti. U mističnom životu ima i posebnih
zahvata koji se nazivaju mistični
fenomeni. Uglavnom su psihosomatske
naravi, zahvaćena je i duša i tijelo:
ekstaze, viđenja, ukazanja, bilokacija,
objava, levitacija, karizmatski darovi,
stigme.6
(svršetak)
-------------------------------------------------
1. Jakov Mamić, Teološko-duhovni pristup mistici
danas, KIZ Zagreb, 2008., str. 69.
2. Usp. isto, str. 94-95.
3. Usp. Opći religijski leksikon, Leksikografski
zavod Miroslav Krleža, Zagreb 2002., str. 589.
4. Usp. Jakov Mamić, Teološko-duhovni pristup
mistici, KIZ Zagreb, 2008., str. 114-116.
5. Usp. isto, str. 84-85.
6. U ove dvije stranice malo smo rekli o sveobuhvatnosti
kršćanske mistike. Našim čitateljima
preporučam novoizašlu knjigu: Jakov Mamić,
Teološko-duhovni pristup mistici danas, KIZ
Zagreb, 2008.
|
