Kultura - Uredila: Katarina Čeliković
Znanstveni kolokvij Zavoda na temu
stereotipa i predrasuda u medijima
Nastavljajući dobro prihvaćene znanstvene kolokvije,
Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata je u utorak,
6. travnja 2010. godine organizirao predavanje
jednog od rijetkih analitičara u medijima o različitostima
mr. sc. Davora Marka na temu stereotipa i predrasuda
te temama "od manjinskog interesa" u medijima.
Stereotipi često imaju negativne konotacije iako to
nužno ne sadrže jer su oni pojednostavljena slika pojedinca ili
skupine te oslikavaju neke od pozitivnih i negativnih karakteristika
određene skupine. Predrasude imaju aktivan i agresivan
pristup u izvještavanju, često generalizirajući i prosuđujući,
što neminovno vodi govoru mržnje. Najružniji primjeri
stereotipnog izvještavanja i otvorenog govora mržnje bili su
tijekom rata devedesetih godina prošloga stoljeća na tlu bivše
države, u čemu su prednjačili novinari javnih servisa i medija
pod državnom kontrolom. Posljedica takvih izvještavanja je
bio porast mržnje prema pripadnicima drugih nacija. Manjinski
mediji su najčešće u funkciji informiranja određene manjinske
zajednice, ali je život manjina od strane većinskih medija
uglavnom ignoriran i prešućen.
Iako je primjetno da se ne može govoriti o univerzalnom
medijskom konceptu koji bi odgovarao svima, važno je postojanje
"monitoringa" – praćenja sadržaja u medijima. Analizom
objava u medijima dobit će se slika o prisustvu stereotipa
i predrasuda u izvještavanju.
/Prema: www.zkvh.org.rs/
Nova knjiga "Hrvatske riječi":
Matija Poljaković, Izabrane drame II.
U nakladi NIU Hrvatska riječ iz
tiska je izašla druga knjiga Izabranih
drama Matije Poljakovića, kojom je
obuhvaćeno sedam njegovih komedija
i satira - Zakuženi, Davo u kući,
Par žutih cipela, Ta naša djeca, Ludograd,
Heroj ili ubojica i Tata, ti si
bez perspektive.
/Prema: www.zkvh.org.rs/
U Subotici predstavljen "Zaboravljeni rječnik
– govor golubinačkog kraja" Ilije Žarkovića
Sačuvano jezično blago
U povodu 190. obljetnice od rođenja prvog leksikografa
u bunjevačkih Hrvata Ambrozija Boze Šarčevića, u subotičkoj
Gradskoj knjižnici je u utorak, 30. ožujka, održana književna
večer posvećena rječnicima govora vojvođanskih Hrvata, na
kojoj je predstavljen i "Zaboravljeni rječnik - govor golubinačkog
kraja" Ilije Žarkovića, objavljen prošle godine u izdanju
Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata. Moderatorica ove
večeri, Katarina Čeliković, menadžerica kulturnih aktivnosti
u Zavodu, istaknula je potrebu čuvanja riječi i kontinuiteta
u tiskanju rječničkog blaga o čemu svjedoči dugi niz godina
od Šarčevića do najnovijeg uratka Ilije Žarkovića.
O radu Ambrozija Šarčevića govorio je predsjednik Hrvatskog
akademskog društva i urednik "Leksikona podunavskih
Hrvata - Bunjevaca i Šokaca" dr. sc. Slaven Bačić.
Ambrozije Šarčević (Subotica, 30. ožujka 1820. - 29. studenog
1899.), odvjetnik i filozof po struci, značajan je kao kulturni
preporoditelj hrvatskog bunjevačkog puka u Podunavlju u 19.
stoljeću, na što ga je potaknuo narodni prosvjetitelj Ivan Antunović.
Osim materinjeg hrvatskog jezika, poznavao je i mađarski,
zatim latinski, njemački i francuski. "Svojim rječnicima
Boza Šarčević je želio pokazati da Bunjevci i Šokci
imaju svoje jezično blago", istaknuo je dr. Slaven Bačić.
Rječnik nije tek skup objašnjenih riječi, već čuva od zaborava
i one koje su u praktičnom životu potpuno nestale jer
su nestali predmeti ili običaji, mjesta na koja se odnose.
Upravo takve, i mnoge druge, zapisane su u "Zaboravljenom
rječniku - govoru golubinačkog kraja" Ilije Žarkovića, čiji je
dio sadržaja svojim čitanjem dočarala studentica u Novom
Sadu i recitatorica Hrvatske čitaonice Nevena Mlinko. Rječnik
je predstavila stručna recenzentica i urednica knjige prof. dr. sc. Ljiljana Kolenić s osječkog Sveučilišta Josipa Jurja
Strossmayera. Po njezinim riječima, listajući rječnik mi upoznajemo
golubinački život, običaje, igre, način odijevanja,
biljke i životinje kao sastavni dio života u selu i tako ulazimo
u jedan prošli svijet, pa on postaje dio našega iskustva i dio našega
svijeta.
Književnu večer posvećenu rječnicima govora vojvođanskih
Hrvata organizirali su Zavod za kulturu vojvođanskih
Hrvata i Hrvatsko akademsko društvo.
O šokačkim Hrvatima u Vojvodini
u časopisu MET
U najnovijem broju časopisa Instituta za migracije i narodnosti
iz Zagreba "Migracije i etničke teme" (4/2009) objavljen
je i uradak ravnatelja Zavoda za kulturu vojvođanskih
Hrvata Tomislava Žigmanova "Šokački Hrvati u Vojvodini
na prijelazu tisućljeća - osnovne značajke društvenog položaja"
(str. 387-408).
Uradak je objavljen u statusu "preglednog rada", a u cijelosti
je dostupan i na Internetu na sljedećoj adresi:
http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jez
ik=74640.
U Likovnom susretu otvorena
izložba "Suvremeni hrvatski nakit"
Nakit je, možda i više nego neko drugo umjetničko
djelo, način komunikacije i zato ga vrijedi izložiti,
osobito ako se radi o vrijednim umjetničkim djelima,
kazala je generalna konzulica Generalnog konzulata RH
u Subotici Ljerka Alajbeg otvarajući 8. travnja izložbu
"Suvremeni hrvatski nakit" u Salonu Moderne galerije
"Likovni susret".
Hrvatska odavno njeguje primijenjenu umjetnost i umjetničke
predmete. Likovni izraz 16 autora čija su djela
prikazana na izložbi, zajednički karakterizira sloboda kombinacija
materijala i isprepletenost urbanoga i tradicijskoga.
Ravnateljica "Likovnog susreta" Olga Šram posebno je
istaknula poštovanje zanata i tradicije u obradi materijala od
kojih je nakit izrađen. Izložba "Suvremeni hrvatski nakit"
postavljena je u okviru prezentacije hrvatske suvremene
umjetnosti u svijetu. Izložbu je iniciralo Ministarstvo za kulturu
RH u suradnji s gliptotekom Hrvatske akademije
znanosti i umjetnosti. Nakon Subotice, izložba će biti postavljena
i u Muzeju Grada Novoga Sada.
Izložba se realizira u suradnji s Generalnim konzulatom
Republike Hrvatske u Subotici, a pod pokroviteljstvom Ministarstva
kulture Republike Hrvatske i uz potporu Zavoda za
kulturu vojvođanskih Hrvata.
/prema: S. Jurić, suboticadanas.info/
Mala scena Hrvatske čitaonice u Zemunu
U Zemunu je na poziv Društva hrvatske mladeži
Zemuna 17. travnja gostovala Mala scena Hrvatske čitaonice.
U Lutkarskom kazalištu "Pinokio" glumci su
izveli predstavu "Naš novi doktor" Marjana Kiša, a
Tamburaški orkestar subotičke Muzičke škole izveo je
prigodni program u kojem su sudjelovali i mladi solisti,
Luka i Katarina Skenderović.
Kako je ovo drugi posjet Hrvatske čitaonice Hrvatima u
Zemunu, prijateljsko druženje započelo je u dvorištu župe Uznesenja
Blažene Djevice Marije gdje su domaćini bili predsjednik
zemunske mladeži Miroslav Lečer i župnik Jozo
Duspara. Za one koji su prvi puta posjetili Zemun bilo je korisno
upoznavanje s poviješću crkve, ali i kraće razgledanje
Gardoša i na kraju šetnja dunavskim kejom.
Program u kazalištu "Pinokio" započeo je toplom dobrodošlicom
Miroslava Lečera i uručivanjem darova koje je u
ime Hrvatske čitaonice domaćinima, Miroslavu Lečeru i
predsjedniku Zajednice Hrvata Zemuna Zvonimiru Rajkoviću
predala Katarina Čeliković. Predavši knjige dramskih
tekstova, te knjigu "Hrvati u Vojvodini u povijesti i sadašnjosti
- osnovne činjenice", Čelikovićeva je rekla kako je ovo dar
za rad novoosnovane glumačke skupine u Zemunu, ali i najava
novih susreta. Ovaj susret je bio u znaku predstavljanja
nove predsjednice Hrvatske čitaonice Bernadice Ivanković
i budućeg dolaska u Zemun Zavoda za kulturu vojvođanskih
Hrvata s predstavljanjem knjige koja im je uručena.
Mlade tamburaše za nastup je pripremila prof. Mira Temunović,
a u programu su izveli splet bunjevačkih skladbi.
Posebno lijepo primljen je nastup mladih solista, kao i obrada
poznatih kompozicija.
Glumci Male scene predstavom su izazvali smijeh i dobili
poziv domaćina da opet dođu, što je bio znak da im se komedija
svidjela. Druženje je nastavljeno u župi s domaćinima
koji su pokazali veliko gostoprimstvo i potrebu ovakvih susreta.
Ovom prigodom razgovaralo se o potrebi češćeg susretanja,
te je izražena želja da se što prije susretnu voditelji
dramskih skupina kako bi jedni drugima pomogli u biranju
tekstova te u redateljskim i drugim poslovima vezanim za postavljanje
dramskog teksta na scenu. /K. Č./
|
|
|
