Mladi - Uredila: Nevena Mlinko
I točka!
Započeti rečenicu prije, poslije ili istodobno razvijati misao,
prijeći put i staviti točku (kao i nakon ove prve rečenice Uvodnika).
Zaključili smo: rezimirali događaj, zbrajali dojmove, stišali
osjećaje, izmirili se s nečim ili nekim. Čak i kada se ne
razbistri voda u našim glavama i ostane više uzburkana i nemirna
– kada ne dobijemo odgovor, ne saznamo istinu, ne otkrijemo
pravac, a kamoli put, kada ostanemo zbunjeni - ? - ostane upitnik. Pitanje
je dvodijelni interpunkcijski znak koji se sastoji od pol srca i od točke – opet
ništa bez točke. Ona opet biva posljednja.
Djeca maštaju. Mladi i odrasli ljudi izrastaju baš iz tih snova. Želja koja gotovo
nikada i nikome ne promakne je da učini nešto veliko u životu i da se na
taj način čovjek upiše u povijest ljudskoga roda. Ne mora njegovo ime biti zapisano
boldiranim slovima na najupečatljivijem mjestu stranice sveživota, ali da
bude prisutno. Zašto svi hite postaviti novi status na Face-u o tome gdje su, što
rade, kako se osjećaju? Želimo biti voljeni, važni i prisutni u nečijem životu, u
više života (ponekad i više nego što je potrebno!). Ne mislim na prodavanje i
ogolićenje privatnosti, intimnih osjećaja, afekata izjava i smiješnih događaja
pred javnošću koje za cijenu ima tvoje dostojanstvo, a za nagradu prolazni podsmijeh
onih kojih se najmanje tičeš i koji te ne poznaju i ne poštuju. Divno je
kada naše ostavljanje traga ima svoju potkrjepu i opravdanje, još je ljepše kada
je ono naš cjelokupni životić. Zbog toga kako i što živim i vrijedim – to je ta
točka kojom zatvaramo magični krug kozmičkog, zemaljskog i personalnog savršenstva.
Tako je dobar osjećaj sa sigurnošću i osmijehom staviti točku, više
se ne moraš vraćati natrag, popravljati krive Drine, ništa ne moraš nadoknađivati
niti oduzimati. Samo staviti točku.
U razgovoru često imamo priliku čuti (ili smo barem nekada o tomu slušali)
kako je ugledano svjetlo na kraju tunela (kao da ljudi više ne osjećaju svoje
tamne zidove i kao da ne vrednuju svjetlo). Pokušaj zamisliti to svjetlo na kraju
tunela: mali krug, točka! Jel' istina da si od samoga početka ovoga teksta zamišljao
točku napisanu ili nacrtanu mastilom, crnom kemijskom na bijelom papiru?
Neka tvoja točka, tvoj život i zaključenje tvoga života bude svjetlo. Čuvaj
svoj život, čisti ga, ne rasprodaji bez pameti (niti ikako drukčije), hrani ga onom
Malom, Najsvetijom i Najsvjetlijom Točkom kako bi se u potpunosti mogao suobličiti
njoj već sada i reći s osmijehom na usnama: I točka!
Nevena
Kršćanstvo i rock glazba
Još jedna, dobro posjećena Tribina mladih, na temu Kršćanstvo i rock glazba
održana je 18. travnja, a predavač je bio katedralni župnik iz Beograda vlč.
Aleksandar Ninković.
O temi je govorio iz dva aspekta: kao svećenik i kao onaj koji dobro poznaje
glazbu. Tijekom predavanja mogli smo čuti kako njegov život nije uvijek bio
usmjeren prema Bogu i kako je glazba različito utjecala na njega. A time nam je
htio prenijeti i najvažniju poruku: GLAZBA JE IZRIČAJ DUŠE!
Glazba nikada nije bila izdvojena sama, uvijek je bila povezana s vjerom.
Već u Starom zavjetu razlikovala se hramska i narodna glazba. I baš ta narodna,
svjetovna glazba, utjecala je na
stvaranje hramske glazbe, kao
što je to i danas slučaj. Glazba
sama nije nikada problem,
nego zaključak koji ćemo izvući
iz pjesme. Grijeh je taj
koji pravi problem a, nažalost,
neki glazbu koriste kako bi izrazili
grijeh. Duša ispunjena
grijehom takvu će glazbu i
dati, tj. ako smo i mi "spremni"
na grijeh ona će nas lako
uvući u svoju zamku a da mi
to i ne primijetimo.
Anita Pelhe
Mir s vama
Vrata naših srca često su zatvorena.
Brava je zaključana, a ključ čvrsto stišćemo
u ruci. Ipak, iza njih se skriva čežnja
koja poziva Uskrslog Gospodina. Čežnja
koju možda ne prepoznajemo, ali ona nas
prati dok šećemo u krug iza zatvorenih
vrata. Iako mi nismo spremni otvoriti ih,
On ulazi s riječima: Mir s vama. Daruje
nas svojim darom. Ne osjeća se kao nepozvani
gost, jer su ga naša srca zvala, iako
toga nismo bili svjesni, dok smo grčevito
stiskali ključ u ruci. Nije kucao, jer ga ne
bismo čuli. Samo je ušao i dao nam ono što
nam najviše treba, svoj mir.
Ana Ivković
Apokaliptični filmovi
Što je u biti apokalipsa i apokaliptični prikaz?
Apokalipsa potječe od grčke riječi p???????? što u
hrvatskom prijevodu znači otkrivenje i označava
Božju objavu nečeg skrovitog i ljudima nepoznatog
što se ima dogoditi u budućnosti. U apokaliptičkom
pisanju posebno značenje imaju brojevi, stvari, likovi,
scene. Općenito, to je književna forma sa snažnim
i sveprisutnim simboličkim značenjima. Apokaliptički
tekstovi naizgled se ne razlikuju od proročkih,
ali ipak se mogu razlikovati po tome što su proroci
slušali Božju objavu, dok su autori raznih
otkrivenja imali viđenja. Najpoznatiji takav tekst je
Otkrivenje evanđelista Ivana, posljednji tekst u Bibliji.
No, u judeo-kršćanskoj baštini on ne stoji
usamljen, prije svega treba spomenuti starozavjetnoga
proroka Daniela.
Svi smo vjerojatno gledali barem jedan film s
apokaliptičnim ili post-apokaliptičnim scenarijem.
To su najčešće horor ili akcijski filmovi. U posljednje
vrijeme ne pratim baš filmske novitete, ali sam u
jednim od onih besplatnih dnevnih novina pročitao
zanimljivu vijest. Naime, američka znanstveno-istraživačka
agencija NASA oglasila se povodom popularnog
filma "2012" uvjeravajući ljude da te godine
neće biti smak svijeta, dok se u filmu inače takav
scenarij popularizira na temelju majanskih proročanstava.
Očito je da je to permanentno popularna
i zgodna tema. Ljudi vole čudnovate, religijski konotirane
priče; prisjetimo se samo Da Vincijeva
koda. Za mene su, iskreno, ti filmovi suviše naivni,
no izgleda da je eshaton (ono krajnje) koji se ovdje
nastoji ekranizirati ipak preinteresantan za neke.
Sam The End kao tema filma. Finalistički princip, polazak
od kraja, tako da sve što se događa nagovještava
i ukazuje na kraj koji je izvjestan; sve to daje
smislenost i prividnu uvjerljivost filmu. Naravno,
neki su filmovi čisti SF (science fiction), ali ima onih
koji se predstavljaju kao dokumentarci, što je i jasno
jer sve što se danas predstavlja kao znanstveno,
dobro prolazi. Tako se ono "znanstveno" ispostavi
kao jedna zanimljiva priča. Nažalost, i mislim da je
potencijska moć ovih filmova upravo u tomu što
svojoj tematici, tj. Apokalipsi, ne mogu pristupiti ni
znanstveno ni slobodno interpretacijski. Kad se u
filmu pretjera u jednom od dva pristupa ljudi se
uplaše da je kraj možda bliži no što im se činio. Što
reći osim da ne bi trebalo čekati da nas neki film
gane pa da počnemo razmišljati o potpunom kraju,
kad je ionako lakše misliti na vrijeme o ovom našem
kraju.
Goran Gregorčić
Mi ne vjerujemo u smrt
"I ti si moj!", pobjednički je govorila Smrt bespomoćnom
čovjeku. "Ti to već osjećaš i zato me se tako bojiš. Strepiš jer
ne znaš koliko još vremena imaš. Gledajući kako uzimam
tvoje bližnje, znaš da će i tvoj kraj doći. Ne voliš o meni ni misliti,
jer misao o meni stvara
jezu. Tješiš se time što si još
mlad i misliš da sam još daleko,
da je pred tobom život,
ali ipak znaš da te mogu okružiti
i oduzeti ti snagu koja pokreće
tvoje udove, uvlači zrak
u tvoja pluća i čini da tvoje
srce lupa u ritmu ode života.
Kada ja nastupim, oda se pretvara
u tužaljku. Na kraju, sve
završava sa mnom, a tvoj
strah i uzaludni pokušaji bijega
samo me nasmijavaju."
Tako je Smrt odnosila
pobjede i slavila. I za života,
čovjeka je opsjedala i podsjećala
ga na njegov kraj. Svakom
njegovom radu i trudu se smijala. Tim smijehom htjela
je unijeti besmisao i osjećaj bezvrijednosti u njegov život. Iz
svih njegovih radosti izbijala je njena sjena koja je šaptala:
Raduj se samo dok možeš, jer ja ti se približavam.
Tako je bilo sve dok nije uzela Onog kojega nije mogla
pobijediti. On je nju pobijedio. Smrt više nije gospodarila, već
je postala sluškinja života. No, to nije lako prihvatila. I dalje je
opsjedala čovjeka i pokušavala
ga zastrašiti, ali on je znao da je
njegov život vječan zbog Onoga
koji je pobijedio Smrt. Sada joj
je sa sigurnošću mogao odgovoriti:
– Ne vjerujem u tebe! Ti
nemaš više moći nada mnom.
Zašto misliš da ću te se plašiti
kad ću, kad mi oduzmeš ovaj
život, dobiti onaj vječni? Ti me
ne možeš uništiti! Pokušala si
ovladati samim Bogom i tako si
izgubila svoju vlast! Postala si
samo put do Njega. Put koji i ja
moram prijeći. Oda života neće
umuknuti! Tada će dobiti pravi
smisao jer će pjevati samo o pravoj,
neizmjernoj radosti. Pjevat će hvalu Kralju koji je jedini
Gospodar moga života.
Ana Ivković
Debitanti "Matheus" iz Bizovca pobjednici Uskrs festa 2010.
Sastav "Matheus" iz Bizovca pobjednik je Uskrs festa
2010. s pjesmom "Utočište vječno". Zanimljivo, pjesma je posvećena
Božanskom milosrđu koje se upravo u Katoličkoj
crkvi obilježava i slavi na Bijelu nedjelju. Uz ove debitante na
Bijelu nedjelju, 11. travnja, na natjecateljskoj večeri u Koncertnoj
dvorani "Vatroslav Lisinski" u Zagrebu drugo mjesto
su osvojili Lidija Bačić i klapa "Grobnik", a treće (kao i
2009. godine) Riječanka Maja Tadić. Izvođači su među
sobom za najbolje odabrali drugoplasirane, dok je Glas Koncila
za najbolji tekst nagradio pjesmu "Nisam sam", u izvedbi
sastava "Emaus" iz Sarajeva.
Uručujući nagrade i pozdravljajući sve – u ime visokog
pokrovitelja Uskrs festa 2010. predsjednika HBK-a đakovačko-
osječkog nadbiskupa
Marina Srakića –
zagrebački nadbiskup
kardinal Josip Bozanić
zahvalio je mladima
što se već nekoliko desetljeća
okupljaju na najstarijem
hrvatskom festivalu
duhovne glazbe.
"Uskrs je pokretač. Uskrsli
Isus pokreće stvaralaštvo,
kako glazbeno
tako i životno. Potiče
nas u trčanju, od njegovog
groba u svijet noseći
Krisotvu radost,
mir i ljubav", rekao je
kardinal Bozanić i pozvao
mlade da budu i dalje stvaratelji.
Voditeljica pobjedničkog sastava "Matheus" Sandra
Lovrinčević izjavila je da pobjeda za njih znači potvrdu dugogodišnjeg
rada u župi u Bizovcu, od pjevanja na misama do
redovitih tjednih molitva srijedom iz kojih su proizašla brojna
nadahnuća, pa su tako počeli i stvarati autorske pjesme. Želja
im je da i ubuće duhovnoj glazbenoj sceni ponude neke svoje
pjesme jer kad pjevaju znaju da dvostruke mole, te je i to potvrda
svega i zbog toga su jako sretni što su pobjedili na
Uskrs festu 2010.
Natjecatelji Uskrs festa – i to je njegova osobitost – dolaze
iz raznih krajeva, s otoka Raba, Brača, Korčule, iz Bizovca,
Gornje Stubice, Koprivnice, Mađareva, Požege, Rovinja,
Splita, Šibenika, Rijeke, Zadra, Zagreba, te Sarajeva i Širokog
Brijega. Na Festivalu je nastupilo devet debitanata.
Druge godine za redom ostvario se i dugogodišnji san organizatora,
Odbora za mlade Hrvatske biskupske konferencije i
Hrvatskoga katoličkog radija, zvan "Uskrs fest orkestar" što
znači da je natjecanje ponovno bilo "uživo".
Uz izravan televizijski prijenos na HTV-u Plus i radijski
prijenos na HKR-u kojeg su preuzimali Radio Marija, Radio
postaja Mir Međugorje, Radio Marija Bistrica, Radio Vrhbosna,
Radio Marija (Srbija) i Radio Bljesak, najstariji festivali
kršćanske glazbe medijski su još podržavali: Glas Koncila,
IKA, KTA, Katolički tjednik, Vukovarske novine, Kana,
Veri-tas – glasnik sv. Antuna Padovanskog, Zvonik, Zvona, Ri
TV, Primorski radio, Radio Mrežnica i Radio Vukovar.
Sve informacije možete pronaći na web stranicama:
http://uskrsfest.hbk.hr/
HosanaFest 2010 – rezultati natječaja
Na natječaj za peti po redu Festival hrvatskih duhovnih
pjesama – HosanaFest 2010. pristiglo je ukupno 39 skladbi
od kojih je izabrano 15. Izabrane skladbe bit će izvedene na
festivalu u subotičkoj Dvorani sportova, u nedjelju, 5. 09.
2010. godine pod geslom To je vjera naša, njom se dičimo!.
HosanaFest je natjecateljski festival dobrotvornoga karaktera
s ciljem pomoći Humanitarno-terapijsku zajednicu za
pomoć ovisnicima – Hosana, koja djeluje na teritoriju Subotičke
biskupije.
Na Hosanafestu 2010. bit će izvedene sljedeće skladbe
(abecedno poredane):
1. Bog je s nama – Jelena Barić (Split)
2. Božji mirisni cvijet – Tamara Babić (Subotica)
3. Kriste, Ti si ljubav – "Totus tuus" (Zagreb)
4. Kruniš me dobrotom – "Petrus"
(Bački Monoštor/Sombor)
5. Ljubljeni Isuse – Zvonimir Kalić (Vrpolje/Dakovo)
6. Ljubav neka osvane – Snježana Kujundžić (Subotica)
7. Marijo Propetoga Krista
– "Stope" (Blato/Korčula)
8. Po(r)uka – "Novo Nebo" (Zenica)
9. Put – "Savao" (Zagreb)
10. Susret – "Gospa Jezerska" (Zagreb)
11. Svjetlost – Veronika (Podgora/Makarska)
12. Zagrljeni u duši – "Proroci" (Subotica)
13. Živjeti po Tvom – Antonia Perak (Zagreb)
14. Živo zaželi – "Mihovil" (Split)
15. Život što mi Nebo daruje – Emanuel Majstorović
(Velika Gorica)
Čestitamo!
Izvođači, čije su skladbe uvrštene u program Festivala,
trebaju studijsku snimku dotične skladbe, te njenu matricu
dostaviti Organizacijskom odboru najkasnije do 20. 05. 2010.
Organizacijski odbor
Mladi – naša tema
Iščekujući dan...
Promatrala sam je šutke.
Zadivljena njezinom hranjivom
ljepotom, nisam mogla sklopiti
sanjive oči. Bila je prekrasna,
tako bestežinska, vječna i uvijek
jedinstvena. Znala sam da
me ne može primijetiti niti
osjetiti – oči je imala samo za
zvjezdano nebo s kojim se nikada
neće sresti. Naprotiv,
ona je u meni budila
sva osjetila. Poput zrake
kroz koju šalje svoju bezuvjetnu
ljubav i svjetlost.
Tu sam ljubav uvijek
nestrpljivo pila i uvijek
je ostajala žedna.
Od istoga smo Oca
stvorene, a osobina tako
različitih, nespojivih. Ona
vječna, neosjetljiva, a
opet brižljiva i stalno prisutna,
a ja prolazna, nestalna,
kolebljiva i izgubljena
na ničijoj zemlji
svjetova meni nepoznatih.
Ona neovisna, a ja o
njoj ovisna. U njoj pronađena,
u njoj cijela.
Kroz jantar njezina sjaja
i besmisao dobiva svoj
matematički smisao,
ograničen biva crtama
Suđajina konca i kutovima
u kojima ja, njezina
kći Candida, obrađujem
svoj vrt. Sijem
svoje živote pune cvijeća
i s njom tiho razgovaram.
Ona je prvo mjesto
na koje moje crvene
cipele stanu kad prijeđu
prag sna i svijeta bezbrižnosti.
Ona je pora u mjehuriću sapunice
kroz koju dišem u sutra.
Tajanstvena je i zanesena,
i ne zna da ja znam da u tami
škrinja mojih zjenica gasi
svoje krjesove. Ne zna da ja
čujem plač njezinih čeda u sumrak.
Ne zna zašto ja plačem.
Zna samo, dobra moja, da joj
je zagrljaj u smiraj hladan i nevješt
da utješi. Utapa se tužna
u kovitlacu beskrajnom i, nježna
poput rijeke koja ponire u
kopno, umire.
Krijesnice, rosa i ja jedine
koračamo za njezinim svjetlom,
jecajući. Boli nas njezina
šutnja u našim osjetilima. One
nose križ, ja tiho pjevušim,
tako me je molila o vrat mi
objesivši Pandorin pupoljak.
Boje nestaju. Tiho odlijeću za
njom u neke tananije Edene;
razigrane su, pa sve bljeđe.
Kad ih nestane, mi ćemo sjesti
na klupicu pokraj hladnog kamena
na kojemu je utihnula i
pjevati sjetno. Rosa prva odlazi
na počinak. Suzama svojim
umila je njezino cvijeće,
lisje i njezin grob. Tugu rose
ispralo je vrijeme, stoga ju ne
krivim. Za rosom polijeću i krijesnice.
Znam da ih je krišom
zadužila da mi svijetle i griju
me u sjećanje na nju,
da me čuvaju. Volim ih,
iako su lažljive i krive,
jer poslije nje nemam
koga drugog voljeti. Ljubav
bez nje ionako nije
ljubav, pa ju dajem i za
prolazni trepet krila.
Hladno je i muklo. Dlanove
grijem na kamenu
koji sve više mrzne.
Pandorin cvijet nenapojen
vene. Suza više nemam.
Sklapam oči...
Odjednom mi je
toplo. Na mahove mirisnu
pucketavi cvjetovi
tako poznato i toplo... U
toplini vidim i nju. Počiva
u krjesovima koje
je skrila u kovčežiću u
mojem oku. Ne da smrti
doći. Navješćuje novi
život...
Doista je ponovno
tu. Probudila me je bjelinom
koja se razlila u tisuću
smjerova, narančastih,
crvenih i ružičastih,
i grli, snažno i beskrajno.
Promatrala sam
je šutke. Zadivljena njezinom
hranjivom ljepotom,
nisam mogla sklopiti sanjive
oči. Bila je prekrasna,
tako bestežinska, vječna i uvijek
jedinstvena... Moja najdraža
zora došla mi je ponovno.
Vanja Petrak
Obavijesti:
- Misa mladih
7. 05. 2010. u 20 sati
Franjevačka crkva
... Nakon mise i druženja je polazak
mladih na hodočašće u Zadar
- Susret mladih Subotičke biskupije
u Baču 2010.
Učitelju dobri, što mi je činiti
da baštinim život vječni?(Mk 10,17)
15. 05. 2010.
Polazak sa župa,
okupljanje u Baču oko 9 sati
... Puno uspjeha i radosti na katehezama!
Natječaj za susret mladih u Baču otvoren
je do 3. 05. 2010. - Šaljite vaše literalne,
glazbene, literarne i fotografske
radove na temu Mladi katolici u suvremenom
svijetu i Život vječni na adresu:
Župni ured Sv. Roka, Beogradski put 52,
24 000 Subotica
...Vidimo se!
- Omladinska emisija
na Radio Mariji
na 90,7 MhZ FM ili
na www.radiomarija.rs
nedjeljom u 15 sati
... Uključi se!
- Kateheza za mlade
na Radio Mariji
petkom u 22 sata
... Saznaj!
- Vjeronauk mladih u Subotici
u crkvi Sv. Roka
nedjeljom u 19 sati
... Dođi i zabavi se!
- Vjeronauk u Novom Sadu
srijedom u 20 sati
u biskupijskom Pastoralnom centru
(Strossmayerova 20, Petrovaradin)
... Dođi i povedi prijatelje!
|
