[Home] [Sadrzaj] Godina: V     Broj: 11 (49)     Subotica, studeni (novembar) 1998.  

POVIJESNI KUTAK

Somborske katoličke kapele (2)

Kapela Trpećeg Isusa. Od 1764. do 14. travnja 1767. trajalo je nagađanje gradskog magistrata i župnog ureda oko gradnje gradske kalvarije. Gradski magistrat nije htio pristati na održavanje katoličke kapele. Kad je izdržavanje kapelice prihvatio darovatelj Istv n Nagy, lijepa barokna kapela je dovršena zajedno s četrnaest postaja na Bezdanskom putu. Kapela je stajala na mjesto nekadašnjeg stolarskog pogona ”Sloga”. Na kalvariji se proštenje slavilo 3. svibnja na blagdan Našašća svetoga križa. Kapela je porušena 1924. godine, kad je dovršena nova kalvarija – današnja župna crkva svetoga Križa.

Kapela Sniježne Gospe u Somboru je svake godine okružena mnoštvom svijeta. Njezin nastanak je puno jednostavniji od brojnih legendi koje opisuju njezin nastanak. Kad je 30. rujna 1767. godine kalački prepošt Gabriel Gloser obavio kanonski pohod somborskoj župi, odredio je mjesto za gradnju buduće kapele. Sve do 11. srpnja 1780. godine njezina gradnja je bila u planovima. Toga dana je bezdanski župnik položio kamen temeljac za današnju kapelu. A somborski gradonačelnik i senator Josip Marković se prihvatio njezine izgradnje. Novosagrađenu kapelu je 9. rujna 1781. godine blagoslovio bački župnik i dekan tamošnjeg dekanata Franjo Gašljević. Na svečanost je nedjeljni hrvatski propovjednik o. Bono Mihalović izveo veliku procesiju Somboraca, koji su tom prilikom slušali propovijed na njemačkom i na hrvatskom jeziku.

Kapela svetoga Roka je postojala vjerojatno još 7. svibnja 1779. Tako se već toga dana zvalo današnje Veliko katoličko groblje. Kad je franjevcima 1. studenoga 1781. godine oduzeto vođenje župe, kapela svetoga Roka je Somborcima služila kao župna crkva, a njezin je svod bio 4. studenog 1781. svjedokom i uvođenja u službu prvog svjetovnog somborskog župnika Stjepana Jagodića. Spomendan svetoga Roka i danas okuplja brojne Somborce, koji tom prilikom poslije svete mise pohađaju grobove svojih rođaka.

Godine 1904. dobili su Somborci današnju karmelićansku crkvu svetoga Stjepana Kralja.

Kalvarija. Godine 1924. dovršena je nova somborska kalvarija svetoga Križa, koja je od 1960. godine župna crkva istoimene župe.

Kapela svetoga Pavla apostola podignuta je 1806. godine s lijepim baroknim zvonikom u staroj zgradi koja se i danas nalazi u dvorištu nekadašnje županije, a služila je zatvorenicima. Izvan upotrebe je.

Karmelićanski mauzolej je dao podići u neogotskom stilu s lijepom kupolom somborski župnik Gyula Fej‚r za obiteljski mauzolej. U kripti kapele je 1914. godine sahranjen njezin graditelj Gyula Fej‚r. O kapeli se desetljećima staraju somborski karmelićani. U njoj je bio sahranjen i Sluga Božji o. Gerard Stantić, dok mu posmrtni ostaci nisu sahranjeni u karmelićansku crkvu.

Kapela svete Terezije od Djeteta Isusa podignuta je u Malom katoličkom groblju, a ističe se lijepim neogotskim stilom.

Kapela Imena Marijina nalazi se na Nenadiću, a okuplja tamošnje vjernike na svetu misu i djecu na vjeronauk.

Kapela Lurdske Gospe nalazi se u župi svetoga Križa, u ulici Tome Roksandića. Pred tom se kapelom povremeno služila sveta misa.

Crkva svetoga Nikole Tavelića na Bezdanskom putu blagoslovljena je na Antunovo 1972. Godine. Njezinu je gradnju na zemlji Petra Gromilovića i žene mu Aranke r. Čuvardić vodio zaslužni pokojni somborski župnik mons. Ivan Juriga, a blagoslovio ju je blagopokojni subotički biskup mons. Matija Zvekanović.

Kapela svetoga Antuna Padovanskoga na Gradini nalazi se u proširenim sobama salaša pod zvonom. U starija vremena sveta misa se tamo služila u školi, a kasnije se sveta misa služila pod zvonom. U to je vrijeme put do grada bio vrlo loš. Sveta misa se služila samo jednom godišnje. Za vrijeme župnika mons. Jurige proširen je postojeći salaš u čijem je dvorištu zvono. U tako nastaloj kapeli se povremeno služi sveta misa i redovito se drži vjeronauk.

Kapela Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije postojala je u jednom samostanu Siromašnih bačkih sestara učiteljica Naše Gospe. Nakon što je oduzet samostan, kapela je prestala postojati.

Kapela svetoga Josipa je bila u drugom samostanu istih časnih sestara. Završila je kao i kapela Bezgrešnog Začeća BDM. Više ne postoji.

Kapela svetoga Josipa nalazila se u somborskoj bolnici. Još za vrijeme Drugog svjetskog rata imala je svoga dušobrižnika u osobi vlč. g. Aleksandra Raaba.


Izrada: [Tipp-Topp System]