[Home] [Sadrzaj] Godina: VI     Broj: 2 (52)     Subotica, veljaca (februar) 1999.  

POVIJESNI KUTAK – Piše: Stjepan Beretić

Somborska župna crkva – biser franjevačkog graditeljstva

Što su franjevci ostavili Somborcima?

Osim duhovnih vrijednosti i svoga samoprijegornog višestoljetnog rada, zadužili su somborski franjevci svoj grad i najljepšom katoličkom baroknom crkvom u Bačkoj. Nažalost, 31. listopada 1781. godine morali su somborskim katolicima oglasiti na hrvatskom i njemačkom jeziku da im istoga dana prestaje župnička jurisdikcija. Na Svi sveti 1781. somborska župa je dobila prvog župnika iz redova svjetovnih svećenika. Na čelo župe kalačko–bački nadbiskup je postavio sonćanskog župnika Stjepana Jagodića. Uživao je ugled pobožnog, blagog i uzornog svećenika. Rođen je u Kaptolu, u današnjoj Požeškoj biskupiji u Hrvatskoj. Ustoličen je u, i danas postojećoj, kapeli svetoga Roka u groblju. Samo je tri godine župnikovao u gradu. Imao je 61 godinu kad je umro. Sahranjen je 29. srpnja 1784. godine u kriptu franjevačke (danas župne) crkve. Elegantna crkva i samostan su još samo dvije godine bili franjevački. Samostan je 17. srpnja 1786. raspušten, a imali su ga podijeliti Bačko–Bodroška županija i župnik. Franjevci su za crkvu dobili 30.000 forinti, dok su župljani ostali dužni svojim bivšim dušobrižnicima još 15.000. Ono što su franjevci ostavili gradu i Crkvi nikada neće biti isplaćeno.

Gradnja crkve od 1752. do 1762. i njezin ukras

Kamen temeljac za somborsku crkvu Presvetog Trojstva položen je 24. lipnja 1752. godine. Tada je župnik bio fra Emerik Buday. Dalje su se smjenjivali: fra Ferdo Lipljanić, Petar Komaričić, Marko Žličar. U gradnji se najviše istakao župnik Tedej Hegedís. On je doživio i 1762. godinu, kada je crkva blagoslovljena. Zvonik je dovršen 1769. godine. Tada su u zvoniku već bila četiri zvona. Za tri znademo i darovatelje: Jakov Bokerović, Antun Menešković i župljani. Godine 1770. grom udari u zvonik, razbije vrata na koru, spali pozlatu na oltaru sv. Franje, razbije i raspelo nad sakristijom. Svoj današnji izgled dobio je somborski toranj tek u prošlom stoljeću. Kripta župne crkve je dovršena još 1762. godine. U kriptu se ulazilo iz crkve sve do 1776. godine, kad je otvoren ulaz iz samostanskog vrta. Prvi je u nju sahranjen Marko Bogešić. Godine 1782. kraljevskom naredbom su svi posmrtni ostaci sasuti u jednu zajedničku grobnicu na sjevernoj strani kripte.

Oltari, orgulje i propovjedaonica

Najljepši ukras somborske župne crkve, najkitnjastiji njezin oltar je oltar svetoga Franje. Dovršen je 17. rujna 1769. godine. Maljanje crkve i nekoliko novih prozora dovršeno je 1770. godine. Oltari svete Ane i svetoga Josipa stoje još od 1778. godine, kad ih je dao podići neumorni župnik fra Tadej. Cijelih godinu dana radio je umjetnik na zacijelo najljepšoj propovjedaonici u Bačkoj. Darove za propovjedaonicu skupio je fra Bono Mihalović, dobrim dijelom među hrvatskim seljacima. Propovjedaonica krasi crkvu od 1779. godine. Najmarkantnija umjetnina u crkvi je ipak veličanstvena slika glavnoga oltara. Ta slika ispunja cijelu apsidu svetišta. Djelo je slikara Pavla Kronowettera, a blagoslovio ju je gvardijan fra Petar Novak 31. svibnja 1784. godine. U crkvi više nema 1782. godine nabavljene slike svetog Izidora i Vendelina. Taj su oltar podigli ratari u čast svojih svetih zaštitnika, a bio je posljednji u redu pobočnih oltara. Na tom je mjestu sada ili oltar Srca Isusova ili Lurdske Gospe. 1784. godine je na dražbi u Kalači slikar Kronowetter kupio sliku svete Obitelji, koja je bila naslikana u 17. stoljeću u Rimu. Ni te slike više nema. Godine 1785. dobila je crkva i danas postojeću Kronowetterovu sliku svetog Ivana Nepomukog. Svojom ljepotom se ističu slike svetoga Antuna i Blažene Djevice Marije. Orgulje su u Sombor stigle 21. studenog 1771. godine iz Budima Dunavom do Bezdana, a onda su kolima prevežene do crkve. Mjesec dana kasnije, 21. prosinca 1771. godine čuli su Somborci prvi put orgulje. 1772. godine su orgulje obojene i konačno ugođene. Samostanska je blagajna bila prazna. Fra Augustin Stopić iz Sonte posudio je somborskom župniku 450 forinti. Nije ih morao vratiti, nego su mu Sonćani darovali još 50 forinti za pozlatu. Kor je krasila bogata rezbarena ograda. Slična ograda je sačuvana još u bačkoj franjevačkoj crkvi. Tako su svjetovni svećenici u Somboru dobili od franjevaca potptuno dovršenu crkvu.


Izrada: [Tipp-Topp System]