[Home] [Sadrzaj] Godina: VIII     Broj: 02(76)     Subotica, veljaŔa (februar) 2001.  

SVETAC MJESECA – Piše: Stjepan Beretić

U mjesecu veljači slave imendan:

1. Brigita, Miroslav, 2. Svjetlana, Marin, Marijan, Marinko, Marina, Marijana, 3. Blaško, Blaž, Vlaho, Tripun, Oskar, 4. Veronika, Andrija, 5. Jaga, Agata, Dobrila, Goran, Silvan, 6. Pavao, Doroteja, Dorica, 7. Držislav, Rastimir, 8. Jeronim, Jerko, Mladen, 9. Apolonija, Sunčica, Borislava, 10. Alojzije, Lojzija, Skolastika, 11. Marija, Mirjana, 12. Zvonko, Zvonimir, 13. Katarina, 14. Valentin, Zdravko, Balint, 15. Klaudije, 16. Julijana, Đula, 17. Viktorin, 18. Bernardica, 19. Bonifacije, Blago, 20. Leon, Lav, Lea, 21. Eleonora, Damir, 22. Petar, Tvrtko, 23. Romana, Polikarp, Grozdan, 24. Montan, Goran, 25. Viktorin, Hrvoje, 26. Aleksandar, Sandra, Branimir, 27. Gabriel, Gavro, Gabor, Tugomil, 28. Roman, Teofil, Bogoljub, 29. Hilarije, Radovan

3. veljače – Sveti Blaž (Blaško, Vlaho)

(+ 317.)

zašto se na spomendan svetoga Blaža blagoslivlje grlo – blagoslov peciva – blagoslov pereca – vode – vina – biskup iz Armenije – svetac sa svijećom u ruci – zaštitnik od bolesti grla – pomoćnik ljudima – prijatelj životinja – zaštitnik Dubrovnika – pomaže kod upale grla – zaštitnik liječnika – veliki pomoćnik

Svjedočio za Krista usred najvećih muka

Blaž je proslavio Boga i Crkvu mučeništvom kao biskup svoga rodnoga grada Sebaste u Armeniji, za vrijeme cara Lucinija (308–324). Bio je liječnik. Stekao je veliko povjerenje i ljubav svojih sugrađana. Nije čudo, što su tako dobroga čovjeka zaželjeli sebi za svećenika i biskupa. Kao što je život mnogih drugih svetaca iz prvih stoljeća kršćanstva obavijen legendama, tako je i život svetoga mučenika Blaža. Legende o svetome Blažu su svjedoci o njegovoj ljubavi prema bolesnicima, prema siromasima i prema životinjama. Kad je izbilo okrutno progonstvo kršćana, biskup Blaž je bodrio svoje svećenike i puk na vjernost prema Bogu i Crkvi. Jedna legenda pripovijeda kako se za vrijeme progonstva, na nagovor svojih svećenika, Blaž sakrio u jednu spilju. U njegovoj samoći okruživale su ga šumske životinje, posebno bolesne i ranjene. Ptice su mu donosile hranu. Blagoslivljao ih je i liječio znakom križa. U njegovu skrovištu otkrili su ga lovci gradskog prefekta Agrikole. Odlučili su ga mučiti dok se ne odrekne Krista. Bačen je u tamnicu. Zajedno sa sedam žena i dvojicom mladića bio je šiban šibama, ne bi li se odrekao kršćanske vjere. Kako su svi bili nepopustljivi i vjerni, mučitelji su ih još okrutnije mučili. Blaža su objesili o skelu, pa su mu željeznim grebenom derali meso. Niti sveti biskup, niti žene, niti dvojica mladića ne pristadoše na žrtvovanje poganskim bogovima. Bacili su ih u vodu s mlinskim kamenom oko vrata. I gle čuda. Blaž je s kamenom o vratu otišao do sredine jezera, hodajući po vodi kao po suhu. Tamo je sjeo a onda pozvao pogane da i oni priđu k njemu hodajući po vodi: ”Ako vjerujete da su vaši bogovi tako moćni kao Isus Krist onda dođite po vodi do mene, pa me uhvatite!” Uvjereni u moć svojih bogava 68 ljudi se odvažilo. Svi su nepovratno potonuli. Kad je Blaž došao na obalu, njemu i njegovim drugovima su odrubili glavu. Od 972. godine svečeva se glava čuva u hrvatskom Dubrovniku u svečanom moćniku kao najdragocjenija relikvija. Grob mu je u Parizu.

Liječi grlo

Dok je bio u tamnici, dovedoše mu dječaka koji se gotovo ugušio od riblje kosti. Sveti je biskup blagoslovio dječaka držeći mu pod vratom dvije unakrst položene svijeće. Dijete je ozdravilo. Obećao je da će pomoći i čovjeku i životinji da ozdravi ako se samo prizove njegovo ime. Zato se sveti Blaž zaziva u molitvama u bolesti grla. Prema jednoj drugoj legendi, dok je neka sirotica čuvala u šumi svinje, njezino je krdo napao vuk. Jednu joj je svinju odvukao u šumu. Sveti Blaž je zapovjedio vuku da vrati sirotici ukradenu svinju. I dogodilo se čudo. Vuk je čuo i poslušao Blaževu zapovijed. Kad je Blaž kasnije dopao tamnice, zahvalna ga je starica pohodila. Svoju zahvalnost iskazala je darovima. Darovala mu je pripravljenu svinjsku glavu i papke, voće i svijeće, da ne bude u stalnom mraku. Te je darove Blaž blagoslovio – da hrana i svijeće budu znakovi koji će je podsjećati na nj. Još joj je kazao: ”Svake godine prikaži jednu svijeću u crkvi meni posvećenoj, pa će te Bog blagosloviti.”

Zaštitnik

Od VI. stoljeća častili su svetoga Blaža kršćani na Istoku kao zaštitnika domaćih životinja. Već tada su ga štovali kao zaštitnika od bolesti grla. U znak zahvalnosti za ozdravljenje darivali su sveca svijećom. Na zapadu ga od IX. stoljeća časte liječnici i tkači kao svoga zaštitnika. Zanimljivo je da ga Nijemci časte kao zaštitnika vjetrenjača i puhačkih orkestara zato što se na njemačkom jeziku Blaž zove Blasius, a ”blasen” znači puhati. Tko zna zašto ga noćobdije drže svojim zaštitnikom. Zaštitnik je liječnika, voskara, svirača puhačkih glazbala. Zaštitnik je kamenorezaca i radnika u kamenolomu (po kamenu koji mu je bio obješen o vratu). Zaštitnik je zidara i građevinskih radnika (zato što je mučen na zidarskoj skeli), šeširdžija. Zagovorne molitve za zdravlje grla u čast svetoga Blaža pojavile su se na Zapadu već u XII. stoljeću. Od XIV. stoljeća sveti Blaž, kao jedan od 14 velikih pomoćnika štuje se kao zaštitnik od bolesti grla i od kašlja, zaštitnik od zvijeri i nevremena.

Pereci, pecivo, jabuke, voda

Premda je blagoslov grla na spomendan svetoga Blaža običaj novijeg datuma, poznato je da je u Bačkoj taj obred postojao već u XV. stoljeću. U Somboru se na spomendan svetoga Blaža blagoslivljaju pereci, u Subotici i ostalo pecivo. Osim toga, u Subotici je raširen i mađarski običaj da se toga dana blagoslivljaju i jabuke. Blagoslov vode, kruha, voća i vina na dan svetoga Blaža postoji na njemačkom govornom području od XVI. stoljeća. Od svega što se blagoslivljalo davalo se vjernicima koji nisu mogli doći u crkvu da zagovor svetoga Blaža pomogne od bolesti grla. Od blagoslovljene jabuke davalo se čak i domaćim životinjama.

Prema: 1. Hubertus Drobner, Blasius, Lexikon für Thelogie und Kirche, 2. svezak, Freiburg, 1994, str. 519; 2. Hans Hollenweger, Blasiussegen, nav. dj. str. 519–520; 3. Josip Antolović, Duhovni velikani, Sveti Blaž, biskup i mučenik, Zagreb, 1998, I. svezak, str. 95; 4. Viczián János, Balázs, Magyar Katolikus lexikon (MKL), 1. svezak, Budapest, 1993, str. 552–553; 5. Sámuel Nikolett, Balázsáldás, MKL, str. 55; 6. Maria Kreitner, Blasius von Sebaste, Heilige um uns, Wien, 1956, str. 59–60; 7. Diethard H. Klein, Das grosse Hausbuch der Heligen, Aschaffenburg, 1984, str. 71–72.


Izrada: [Tipp-Topp System]