[Home] [Sadrzaj] Godina: VIII     Broj: 06(80)     Subotica, jun 2001.  

PREDSTAVLJAMO NAŠE ŽUPNE ZAJEDNICE – MARIJA MAJKA CRKVE

ŽUPA MARIJE MAJKE CRKVE – ALEKSANDROVO – SUBOTICA

Najmlađa župa u Subotici. Sadašnja crkva izgrađena je 1982. godine. U crkvi se štuje lik bistričke Gospe. Župa brine i o najpoznatijem biskupijskom svetištu – Bunariću. Časne sestre su duša katehizacije. Bogat duhovni život i župni pastoral.

Mnogi su Subotičani upoznali župu o kojoj želimo ispričati njenu ”priču”, koja je dugo godina poput magneta privlačila raznim duhovnim sadržajima vjernike grada ali i okolice. Iako je pomalo na periferiji, njena ”izoliranost” nije spriječila vjernike da dođu na razne tribine ili proštenje koje se svake godine slavi na duhovski ponedjeljak, na blagdan posvećen Mariji Majci Crkve.

Živi pastoral

Ako ste bili na sv. misi nedjeljom ili blagdanom u ovoj crkvi, mogli ste primijetiti da se ovdje okuplja doista živa Kristova Crkva. Ova župa obiluje pastoralnim inicijativama.

U adventsko vrijeme vjernici u velikom broju sudjeluju na misama zornicama; okupljaju se osobito djeca kojih je u prosjeku oko 100 svaki dan. Tako adventske zornice okupljaju oko 200 ljudi dnevno. Prava je radost slaviti advent u toj živoj zajednici vjernika i napose raspjevane i radosne djece.

Nakon proslave Božića, već na novu godinu, u 8–10 grupa na raznim mjestima u župi sastaju se obitelji na molitvu tzv. ”zlatne krunice” (sedam radosti Majke Božje). Ta druženja u zimske dane traju do Svijećnice kada se sve grupe skupe u crkvu na svečani završetak. Tom molitvenom akcijom se okuplja dnevno više od 300 osoba na molitvu. Inicijator ovoga molitvenog gibanja je s. Eleonora Merković, katehistica. I ona i župnik dnevno posjećuju pojedine grupe molitelja da bi u molitvi i razgovoru održavali ovaj svojevrsni obiteljski pastoral.

I u korizmi se u župi događa živa aktivnost. U crkvi se prije svake mise moli križni put. Svečani je srijedom hrvatski, a petkom mađarski. Međutim, šorovi salaša se okupljaju u tri dana po salašima, svaki dan u drugom šoru na križni put i korizmenu pouku koju predvodi župnik. I ova inicijativa okuplja oko 300 vjernika po salašima.

”Ponedjeljkom u osam”

Da ne bi stanovnici u mjestu bili prikraćeni, započela je inicijativa svojevrsne Tribine ”ponedjeljkom u osam”, za koju su vjernici nakon drugog sastanka dali župniku 192 teme, da ih kroz više godina svakog ponedjeljka polako obrađuje.

– Na ovu Tribinu se svakog ponedjeljka skuplja 120–200 ljudi, i ne samo vjernika ove župe, da čuju i razgovaraju o temama koje smo sami postavili. Ako se desi da zbog nekog razloga preskočimo jedan ponedjeljak svima nam nedostaje – priča Danica Mlinko, pročelnica Liturgijskog odjela župe.

Pouka za katekumene

Oni koji traže sakramente kršćanske inicijacije u odrasloj dobi sastaju se na svoju redovitu pouku kroz cijelu godinu bez prekida svaki utorak u 19 sati, i nakon završene pouke, neki žele ostati u nastaloj zajednici i dalje te su kateheta Kovacs Csaba i župnik svaki utorak vezani uz ovu grupu.

Časne sestre su duša katehizacije

Poznato je da su katehistice u ovoj župi sestre Kćeri Milosrđa – svojevrsni karizmatici. Od župnika Kopilovića saznajemo:

– Od s. Nevene je potekla inicijativa dječjeg križnog puta na Kalvariji, oblačenje jednakih prvopričesničkih haljina, s. Zita se bavila i katehezom predškolske djece a s. Eleonora je veliki stručnjak u okupljanju djece i animator hodočašća i do sada najuspješnijega okupljanja djece na nedjeljnu euharistiju.

Župnik podsjeća da su sestre katehistice učinile da je ova župa danas, po riječima kardinala Kuharića, ne samo najmlađa župa, nego kako reče: ”Vidim da je župa mladih”.

– I članovi Katehetskog odjela se uključuju u katehizaciju koliko je to moguće, naročito oko Prve pričesti u župi, Uskrsa, Božića... Lijepo surađujemo s č. Eleonorom i sigurno bismo mogli biti jo aktivniji, priča Marija Anišić.

Mladi su organizirani na svojoj katehezi nedjeljom i u molitvenoj grupi srijedom.

Župni Karitas

Ono što su mladi preuzeli na sebe je i dio karitativne službe, kada odjel Caritasa ”snimi” teren mladi se angažiraju u raznošenju i pomaganju.

O radu Karitasa pomalo samokritično govori Kata Margetić:

– Na našim spiskovima ima 120 obitelji, ali mislim da ih triba više obilaziti. Triba više vrimena za sve njih, ali naši aktivisti svi rade i jako su zauzeti. Za veće blagdane odemo na na razgovor, nosimo ilo... Imamo i romskih obitelji koji imaju bolesnu dicu i nikad ih nismo izostavili. Tribali bi se malo drugačije organizirati i imati više vrimena za njih.

Dan bolesnika

Prošle, jubilarne godine, zaživjelo je doista posebno okupljanje – bolesnih župljana. Na taj dan je u crkvu donešena 381 osoba, koja je pristupila sakramentu pomirenja i bolesničke pomasti. Pomagalo je 7 svećenika. I ove godine se ponovio slični događaj s nešto malo manje sudionika kao svojevrsna priprava za Uskrs.

Bunarić

Posebno poglavlje rada ove župe je i poznato svetište Bunarić, gdje se za svaki susret angažira cijelo Pastoralno vijeće i mnogi suradnici.

Ivan Pastva primjećuje:

– Bunarić je duša i srce naše biskupije. Kakav značaj ima ovo svetište najbolje pokazuje podatak da se još 1969. uopće u svetištu nije ispovijedalo i pričešćivalo, a od 1971. godine (kada je bio Marijanski i Mariološki kongres, op. a.), svake godine u svetištu gostuju biskupi, pa i kardinali.

Ispovijeda se svakom prvom subotom sve više ljudi, a godišnja proštenja u kolovozu i na Malu Gospu, postali su pravi događaji. Više od 1000 ljudi se pričešćuje, hodočasti i moli. Čuvena su noćna bdjenja, procesije, dječji programi a već 8 godina bunarićkim proštenjem završava i Dužijanca.

Nove nade

Rijetko se koja župa može pohvaliti da ima trojicu sjemeništaraca i dvojicu bogoslova. U sjemeništu su Tomica, Vlado i Vjeko a na bogolsoviji su Ivica i Goran. Župnik ne skriva svoj ponos:

– Zahvalan sam Bogu što ih imamo. Svaki dan molim za njih a uopće su mi duhovna zvanja najveće veselje.

Ima još prostora za rad

Za ovakve vrste pastoralne aktivnosti osnovni problem u ovoj župi je premalen prostor. Niti ga ima prikladnoga u župi, a još manje na Bunariću. Svakako bi još kvalitetnija mogla biti angažiranost vjernika oko svakodnevnih i nedjeljne liturgije, na području pastorala obitelji, i tolikim drugim područjima.

Ova župa kroz crkvenu godinu ima osim devetnice, pobožnosti, barem još dva proštenja i na Bunariću i u naselju Šištak.

Vjeronauk po salašima

Vrijedna je pažnje inicijativa da se u ovoj župi redovito katehizira osim u prostorijama župe i u tri mjesta po salašima, svaki put kod drugog ”domaćina”. S. Eleonora pojašnjava razlog za ovakav vid katehizacije:

– Materijalna kriza je utjecala na to da se smanji saobraćaj prema salašima, zato sam ja u početku biciklom a sada automobilom krenula k djeci. Ima jedna grupa na Šištaku, zatim na Čantavirskom i Senćanskom putu. U različitim grupama bude 50–etoro djece s kojima ja prođem katehetski plan i program.

Dvodnevno klanjanje uoči Duhova

Molitvena inicijativa je također bogata. Ova župa jedina u biskupiji ima 48 satno klanjanje (dva dana i dvije noći) uoči Duhova. Organiziraju se hodočašća u Mariju Bistricu, Selenču, Bač. Teret koji pritišće je – nema se vremena. Ljudi rade, s toga je dnevni posjet mise običnim danima vrlo malen.

Župnik Andrija Kopilović kaže da mu u pastoralnom radu jako mnogo pomažu časne sestre: s. Božena Milodanović, s. Maristela Miković i s. Imakulata Bajić i s. Eleonora Merković i ističe:

– Svima njima pripada velika zahvalnost, i doslovno shvaćeno – pastoral ove župe ne bi bio takav da nije sestara. Naime, bilo je vremena kada sam stanovao u biskupiji i sav su pastoral vodile sestre.

Uz sve nabrojane aktivnosti župnik Kopilović često putuje, drži predavanja u mnogim mjestima i izvan naše zemlje pa se na svoj račun zna našaliti i kazati da sve dobro funkcionira i:

– Bilo bi dobro kada bi župa imala župnika!

Župa Marija Majka Crkve najmlađa je župa u Subotici. Istina, ona svoje matice ima već od 1856. godine, a samostalna vikarija postala je 1926. g. sa matičnom župom sv. Roka. Tek 1956. g. postaje samostalna župa koja od 11. 10. 1982. ima i svoju vlastitu crkvu.

Vjernika je oko 5.500 – Hrvata i Mađara. Samo predgrađe Aleksandrovo je urbano naselje čiji nastanak je iscrpno opisan u knjizi dr. Ulmera. Međutim, u vrijeme njegova nastanka katolički živalj je nastanjivao gusto ušorene salaše koji su bili rasuti poput sunčanih zraka oko toga naselja. Tek kasnije su se katolici nastanili i u samom naselju, pa je bogoslužje započelo u policijskoj postaji 1926. g. i tamo se neprekidno događalo u prostoriji 12x6 do 1982. g. Na gradnju crkve se čekalo 14 godina. Ona je podignuta na temeljnim kamenima iz Lurda i Fatime, a 12 ugrađenih i posvećenih kamena su iz 12 velikih marijanskih svetišta (od Letnice do Brezja, od Šrkpjela do Aljmaša). U crkvi se štuje lik bistričke Gospe i čuva se milosni lik Majke Božje Bunarićke. Crkvu ukrašava lijepa kompozicija tirolskih majstora iz 1892. godine, a prikazuje otajstvo Marijina bogomajčinstva.

Župa brine i o marijanskom svetištu – Bunariću.

Župni ured, Starine Novaka 58

tel./fax. +381 (0)24 566–546

Andrija Kopilović rođen je u Bajmoku 11. svibnja 1941. godine. Teologiju je studirao na KBF u Zagrebu od 1960. do 1966. godine. Za svećenika je zaređen u subotičkoj katedrali 8. prosinca 1966. nakon čega se vratio u Zagreb na postdiplomski studij. Kratko vrijeme je bio vikar u Zmajevu da bi 20. veljače 1969. bio imenovan upraviteljem župe Marije Majke Crkve u Aleksandrovu koja je i sagrađena za vrijeme njegova župnikovanja. Tada je imenovan i biskupskim ceremonijarom (tu službnu vrši i danas) i katehetom mladih. Dugo godina je predavao vjeronauk u sjemeništu ”Paulinum”. Član je više biskupijskih vijeća. Pročelnik je Katehetskog vijeća i direktor Studija Subotičke biskupije, prorektor je Teološko–katehetskog instituta i predsjedavajući Katoličkog instituta za kulturu, povijest i duhovnost ”Ivan Antunović” u Subotici.

Prije dvije godine na Krakovskom sveučilištu je postigao stupanj magistra teologije.

Župa obiluje pastoralnim inicijativama.

Brinemo i o romskim obiteljima i nikad ih nismo izostavili– kaže Kata Margetić.

Oko Bunarića je angažiran velik broj župljana.

Nadaleko su poznata bunarićka bdjenja, procesije...

Duhovnim zvanjima se možemo pohvaliti, ali i Bogu zahvaliti! – često ponavlja župnik Kopilović.

Vjeronauk na salašima okuplja pedesetoro djece.


Izrada: [Tipp-Topp System]