[Home] [Sadrzaj] Godina: IX     Broj: 4(90)     Subotica, april 2002.  

DOGAĐANJA U SUBOTIČKOJ BISKUPIJI – nastavak

USKRSNI KONCERT U SUBOTIČKOJ KATEDRALI

U uskrsnoj osmini i u uskrsnom raspoloženju u srijedu, 3. travnja, održan je tradicionalni koncert katedralnog zbora ”Albe Vidaković” u subotičkoj katedrali–bazilici. Ovaj je koncert bio posvećen pokojnom svećeniku, Subotičaninu Albi Vidakoviću čije ime zbor nosi a koji je umro 18. travnja 1964. godine u Zagrebu a pokopan je u Subotici. Ujedno su pjevači ovim koncertom obilježili 125. obljetnicu najstarijeg časopisa za duhovnu glazbu u Hrvatskoj ”Svete Cecilije”.

Svojim ovogodišnjim nastupima katedralni zbor ulazi u svoju 30. obljetnicu postojanja što subotička publika zna cijeniti.

Uskrsni koncert imao je dva dijela. U prvom je uz zbor nastupio i Subotički tamburaški orkestar koji je pripremio Stipan Jaramazović. Uz pratnju tamburaškog orkestra izvedene su poznate pjesme: ”Uskrsnu Isus doista”, ”Gospodin slavno uskrsnu”, ”Pjevaj hvale Magdaleno”, ”Kraljice neba raduj se” i novija kompozicija ”Molitva”.

U drugom dijelu programa zbor je nastupio uz orguljsku pratnju S ndora K d ra koji se pokazao kao vrstan orguljaš. Nakon ”Vazmene posljednice” slijedila je ”Tužaljka Jeremije proroka” u kojoj je solist bio Franjo Vojnić Hajduk. U ovom ozbiljnijem programu čuli smo Bachov Choral iz Muke po Ivanu, Mozartov ”Ave verum”, Franckov ”Panis angelicus”, Vidakovićev ”Usta moja” i Asićev ”Psalam 150”. Svoj nastup zbor je završio Handelovim ”Alleluia” i oduševio mnogobrojnu publiku u katedrali.

Zborom i orkestrom i ovoga puta uspješno je ravnala s. Mirjam Pandžić.

Marga Buljovčić

USKRSNI KONCERT U BEČEJU

U crkvi Uznesenja Marijina u Bečeju održan je 6. travnja koncert ozbiljne glazbe.

Na početku koncerta župnik L szl˘ Fuderer predstavio je goste izvođače Stanislavu Jeftović, solo, Tijanu Janković, profesoricu glazbe, i Zolt na Holl˘a, učenika trećeg razreda gimnazije i petog razreda Muzičke škole u Bečeju. Oni su izveli djela Martinija, Caccinija, Bacha, Bergolesija, Mustafa i drugih.

Zoltan je zavolio orgulje zahvaljujući kantoru ove župe Istv nu Gartneru.

Za brojnu publiku bilo je ovo pravo duhovno osvježenje. /Szil gyi Edit – Hitelet/

KORIZMENO – USKRSNA DOGAĐANJA U ŽUPI SV. JURJA

Biblijske tribine o patnji

Pitanje patnje jedno je od najtežih u ljudskom životu. Biblija nam daje odgovor. U Starom zavjetu patnja ima dvojaki izvor: jedan je čovjekova prolaznost, krhkost, zemljanost, a drugi je čovjekova grešnost. Te dvije linije patnje možemo pratiti u starozavjetnim knjigama.

Osoba Isusa Krista daje sasvim novi smisao patnji. Isus patnju ne uklanja, nego je preuzima i nakon njegove patnje ona više nije prokletstvo, nego izvor spasenja i posvećenja. Odgovor na patnju je Isus Krist. A kršćanin kao Isusov učenik ne može biti bez patnje ako želi biti sličan njemu. Patnja se ne može razumjeti, može se samo prihvatiti s povjerenjem u Očevu ljubav i tada je puno lakša.

Ovo tumačenje patnje i pomoć u prihvaćanju patnje podario nam je preč. Andrija Kopilović na biblijskim korizmenim tribinama koje su se održavale svakoga petka.

Trodnevlje sv. Josipu

Prije svetkovine sv. Josipa održana je duhovna priprava na mađarskom jeziku. Štovatelje sv. Josipa duhovno su obogatitli svojim propovijedima vlč. J˘zsef Fleki, vlč. K roly Szungyi i p. Zolt n xxxxxx.

Devetnica Božanskom milosrđu

I ove godine je na Veliki petak započela devetnica Božanskom milosrđu koja se nastavila kroz uskrsnu osminu i završila na Bijelu nedjelju. Vjerni štovatelji su ustrajno dolazili moliti Božje milosrđe za sebe i za mnoge druge potrebe.

B. R.

U HRVATSKOM KULTURNOM CENTRU ”BUNJEVAČKO KOLO” USKRŠNJE IZLOŽBE

Izložba Odsjeka za šling

Treća po redu izložba Odsjeka za šling, koji djeluje pri Likovnom odjelu Hrvatskog kulturnog centra ”Bunjevačko kolo”, otvorena je 17. ožujka u velikoj dvorani HKC ”Bunjevačko kolo”. Svoje radove izložila je ”doajen bunjevačkog šlinga” Marija Ivković Ivandekić te još šesnaest izlagača. Bunjevačke papuče izložio je Lajčo Kujundžić.

Na otvorenju izložbe govorili su Bela Ivković, predsjednik HKC ”Bunjevačko kolo”, i Alojzije Stantić. Ove divne rukotvorine posjetioci su mogli vidjeti do 27. ožujka. /Zv/

Izložba šarenih jaja i čestitki

Velika dvorana Hrvatskog kulturnog centra ”Bunjevačko kolo” ukrašena je u povodu najvećeg kršćanskog blagdana Uskrsa mnoštvom šarenih jaja i čestitki u raznim likovnim tehnikama. Izložba je otvorena 18. ožujka a zajednički su je organizirali Hrvatsko kulturno–prosvjetno društvo ”Matija Gubec” iz Tavankuta i Likovni odjel HKC ”Bunjevačko kolo”. Posjetioci su izžbu mogli vidjeti do 27. ožujka. /Zv/

GENERALNI KONZULAT REPUBLIKE HRVATSKE PRIREDIO IZLOŽBU U SUBOTIČKOJ GRADSKOJ KUĆI

Stari Zagreb u Subotici

Uz zvuke pjesme Zagrebu 10. travnja, u vestibulu subotičke Gradske kuće, počelo je otvaranje izložbe Muzeja grada Zagreba pod nazivom ”Zagreb na prijelazu XIX./XX. stoljeća – razglednice metropole” koju je organizirao Generalni konzulat Republike Hrvatske u Subotici.

U ime domaćina prisutnoj publici obratio se potpredsjednik Skupštine općine Subotica Bela Tonković, a zatim je ovu izložbu predstavila generalna konzulica Generalnog konzulata R. Hrvatske dr. Jasmina Kovačević. Ona je opisala razvoj Zagreba na prijelazu iz XIX. u XX. stoljeće i zahvalila općini što je pomogla da se na ovaj način razvija ”promicanje kulturnih veza između Hrvatske i Vojvodine”. Ujedno je zahvalila domaćinima koji su u programu sudjelovali recitacijama gradu Zagrebu i Hrvatskoj te zboru mladih župe ”Isusova uskrsnuća” učinivši ovaj kulturni događaj lijepim.

Otvaranju izložbe uz predstavnike Generalnog konzulata prisustvovali su i predsjednik Izvršnog odbora SO Subotica Imre Kern, mnogobrojni predstavnici Crkve i kulturno–umjetničkih društava iz cijele Bačke, te Hrvatskog akademskog društva i političkih stranaka hrvatske zajednice.

Ova će izložba biti otvorena do 1. svibnja. /K. Č./

Korizmena događanja u Somboru

Velebnim Zborom svećenika subotičke Crkve na čelu s našim ordinarijem msgr. dr. Ivanom P‚nzesom, pomoćnim Đakovačko–srijemskim biskupom msgr. dr. Đurom Hranićem i pomoćnim biskupom ostrogonskim msgr. dr. Mikl˘som Beerom, u karmelićanskom samostanu u Somboru započela je duhovna obnova i priprava za korizmeno vrijeme najprije nas pastira i duhovnika Subotičke biskupije, kako bismo mogli svoje vjernike upućivati u sveta vazmena otajstva koja su pred nama. Pepelnicom je započela korizma i Križni putovi po našim crkvama prema ustaljenom redu: u župi Svetog Križa svake srijede u 17 sati, a u župi Presvetoga Trojstva svakog petka u 16 sati. U karmelićanskoj crkvi svake nedjelje u 15 sati Križni put, pjevana sveta misa i korizmene propovijedi na temu ”Deset Božjih zapovijedi”. Vjernici su u velikom broju sudjelovali u tim slavljima. Prema već dosta uhodanoj praksi, u karmelićanskom samostanu svakog ponedjeljka u 19,30 sati bile su Korizmene duhovne večeri na temu: ”Izazov nove religioznosti”. Na tim susretima sudjelovalo je četrdesetak slušatelja koji su razvijali zanimljivu diskusiju na te teme. U župi Svetoga Križa održavale su se tribine s različitim temama i prigodnim predavačima. Tu je sudjelovalo preko šezdeset vjernika. U župi Presvetoga Trojstva redovito nakon Križnog puta petkom u vjeronaučnoj dvorani su održavana predavanja na temu ”Školski vjeronauk”. U toj župi katehistica Rozmari Mik sa svojim suradnicima priprema veliku vizuelnu uskrsnu izložbu u prostorijama župnog dvora. U nedjelju 10. ožujka, mladi i djeca iz župa Presveto Trojstvo i Sveti Križ sa svojim župnicima i katehisticama predvodili su Križni put i razmatranja kod postaja u karmelićanskoj crkvi. U nedjelju 17. ožujka, mladi i djeca istih župa predvodili su Križni put i razmatranja kod postaja na Kalvariji župe Svetog Križa u Somboru. To je na neki način postala tradicija da se ide jedni drugima. Istim marom i žarom pripremamo se za Cvjetnicu, kao i za sve Obrede Velikog Tjedna po našim crkvama. Osobito će b iti svečana slavlja Mise Večere Gospodnje uz obred pranja nogu i klanjanja Presvetom koje će voditi mladi.

o. Mato Miloš, OCD

PRVIJENAC SVEĆENIKA JOSIPA TEMUNOVIĆA

”SALAŠARSKE SKICE”

Knjiga Josipa Temunovića koja je početkom travnja izašla iz tiska, pod naslovom ”Salašarske skice”, njegov je prvijenac a osnovna mu je inspiracija – salaš. Plod je tridesetogodišnjeg literarnog promišljanja u poeziji, prozi... Poezija je u knjizi podijeljena u četiri cjeline: Baština, Prijatelji, Vjera i Traganja. Prozni je dio knjige vrlo raznovrstan te će se u njemu naći eseji, priče, humoreske, feljtoni, reportaže. Oni će progovoriti o običajima, o ljudima...

Svećenik Josip Temunović svog nakladnika našao je u župnom uredu Bikovo. /K. Č./

USKRŠNJA IZLOŽBA U SOMBORU

Četvrtu godinu zaredom u prostorijama župe presv. Trojstva u Somboru priređena je uskršnja izložba. Posebnim zalaganjem katehistice Rozmari Mik i uz veliku pomoć nekoliko mladih i odraslih članova župne zajednice, ove godine je postavljena izložba na temu ”Prepoznaše ga učenici u lomljenju kruha”. Odabirom pojedinih biblijskih događaja htjelo se ukazati na povijesno–teološki vid uspostave euharistije.

Na izložbi su predstavljeni sljedeći biblijski događaji: Prva Pasha, Kana Galilejska, Čudesno umnažanje kruha, Posljednja večera, Na putu u Emaus, Sveta misa (Služba riječi i Služba žrtve).

U slobodnim prostorima između eksponata i ove godine predstavljeni su dječji radovi (pisanice).

Izložba je otvorena na sam blagdan Uskrsa a bit će otvorena do trećega svibnja.

J. P.

Vatroslav Bertić – hrvatski matematičar 18/19 stoljeća

Uvod

Razvoju prirodnih znanosti u Mađarskoj, u drugoj polovici 18. i prvoj polovici 19. stoljeća, dali su značajan doprinos i mnogi Hrvati. Njihovo djelovanje odvija se u okviru dva kulturna kruga: Kraljevsko mađarsko sveučilište i Franjevački budimski hrvatski kulturni krug. Od 1635. do 1777. djeluje u Trnavi (danas u Slovačkoj) isusovačko sveučilište koje nakon ukinuća isusovačkog reda od godine 1777. djeluje pod nazivom Kraljevsko mađarsko sveučilište kratko vrijeme u Budimu a potom u Pešti. Od samoga osnutka Sveučilišta pa do sredine 19. stoljeća matematiku i fiziku na ovom Sveučilištu predaju uglavnom Hrvati: Ivan Paskvić, Franjo Bruna, Josip Franjo Domin, Josip Wolfstein, Ivan Horvat, Ignjat Martinović i drugi. Za sobom su ostavili vrijedne pisane radove iz oblasti matematike i fizike. Jedno ime privlači posebnu pozornost: Vatroslav Bertić!

Vatroslav Bertić

O životu Vatroslava Bertića znamo veoma malo. U Danici ilirskoj javljaju se god.1846. dva Bertićeva članka: Nješto o matematici i Književna vijest. To je vrijeme hrvatskog narodnog preporoda poznatog pod imenom Ilirski pokret. Bertić vidi veliku opasnost za narodnu stvar u neznanju matematike ne samo prostoga puka nego i inteligencije. Odnos prema matematici i uopće prema univerzalnim znanostima bit će još dugo godina problem o kojemu se u vrijeme hrvatskog narodnog preporoda raspravljalo. U prvom članku Bertić raspravlja o nastavi matematike u školama, o tome kakvi bi se udžbenici trebali pisati, a posebice ga zaokuplja hrvatska matematička terminologija. Tako na primjer za matematiku koristi hrvatski termin oleslovlje – od izraza olina za veličine koje se mogu mjeriti, dijeliti i množiti. U drugom članku Bertić raspravlja o odnosu algebre (računanje s općim brojevima) i aritmetika (računanje s posebnim brojevima). Zastupa tezu da ih ne treba u nastavi odvajati.

U Danici ilirskoj god. 1846. Vatroslav Bertić najavio je svoju matematičku knjigu u pet poglavlja a prvo poglavlje i dio drugoga je i izišlo god. 1847. u Pešti pod nazivom Samouka pokus pervi. U ovom radu nalazimo elemente matematičke logike. Osnovna ideja ove teorije je pridruživanje matematičkih simbola pojmovima i obratno – pojmova metematičkim simbolima. Kada se pojmovima pridruže matematički simboli, onda se matematičkim transformacijama dolazi do novih znakova kojima se potom pridružuju pojmovi i tako dolazi do novih misli i rezultata. Bertić navodi načelo:

Svaka misao i pojam – kakve mu drago stvari i njezine vlastitosti – jednim znakom predočiti, to jest u jednom po volji odabranom znamenju gledati možno je, dakle i slobodno.

Bertić zaključuje:

Neizmjerne koristi vadit ćemo iz načela toga, iz medju kojih poglavita je ta, što ćemo znati vezati ovako ili da reknem obustaviti misli u pameti našoj, koje bi inače izbjegle u zaborav; zatim što ćemo moći obustavljene ovako misli snizavati, uzporedjivati i pred očima razredjene u svakojake načine razvijati, u nove jih skladati slike, a iz ovih pronicat će nam nove misli, po kojima često u stanje dolazimo pojmiti ono, što neznalici vjekom nevidjeno čudo ostaje.

Začetak teorije matematičke logike je jedno djelo Georga Boolea objavljeno god.1847. za koje Bertić nije mogao znati jer je svoje djelo završio god. 1846.

Bertić se ne može smatrati tvorcem teorije matematičke logike jer nije došao do zakona matematičke logike do kojih je došao Boole. Međutim, ovaj Bertićev rad je sigurno značajan doprinos koji je doveo do ove teorije.

Na koricama Bertićevih Samouka pokus pervi objavljen je i poziv na pretplatu slijedećega sveska ”nebili što prije svijet ugledalo ono, što je još obećanoga preostalo”. Nije poznato da li je sljedeći svezak objavljen!

?Danijela Poljuha?


Izrada: [Tipp-Topp System]